Pripremite učenicima kviz u alatu Kahoot s pitanjima povezanim s načinima razmnožavanja i nasljeđivanja, primjerice, jesu li dvije papučice međusobno više slične nego dvoje blizanaca, pri čemu se učenici mogu odmah prisjetiti prethodnog gradiva te usporediti spolno i nespolno razmnožavanje, broj roditelja potreban za spolno/nespolno razmnožavanje, karakteristike potomaka i sl. Nakon rješavanja kviza pogledajte s učenicima videozapis Roditelji i potomci, u trajanju od 3:08 min., te zatim zamolite učenike da ponovno odgovore na pitanja s početka aktivnosti kako biste provjerili razumijevanje odgledanog sadržaja. Provjerite s učenicima točnost odgovora, ispravite netočne odgovore i razjasnite nedoumice.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa. Učenicima s teškoćama pripremite listiće s manjim brojem jasnih i sažetih pitanja te ih podržite vizualnim prikazima. Za učenike s intelektualnim teškoćama pitanja trebaju biti jednostavna i odgovarati njihovim planiranim ishodima. Učenicima je poželjno na nastavnom listiću sažeto i jednostavno predočiti informacije kojih bi se trebali prisjetiti iz prethodnog gradiva te usporediti spolno i nespolno razmnožavanje, broj roditelja potreban za spolno/nespolno razmnožavanje, karakteristike potomaka i sl. Učenike s teškoćama možete staviti da za vrijeme aktivnosti u paru rješavaju listić s nekim boljim učenikom koji će im pomoći u radu.
Zamolite učenike da na sat donesu fotografije članova svojih obitelji te povedite s njima razgovor o njihovoj fizičkoj sličnosti s ostalim članovima obitelji (ocem, majkom, bratom/sestrom). Raspravite s učenicima o tome jesu li baš sve karakteristike nasljedne ili ne, primjerice, hoćemo li od roditelja naslijediti i kreativnost ili maštu jednako kao i boju kose i sl. S učenicima razjasnite tko je odgovoran za nasljeđivanje različitih karakteristika.
Podijelite učenike u skupine i u aplikaciji Google obrasci izradite upitnik i podijelite ga s učenicima. Upitnik neka svaki učenik popuni individualno. Upitnik neka sadržava vanjske karakteristike (boja kose/očiju, ravna/valovita kosa, slobodna/srasla ušna resica itd.), a učenici moraju izabrati jedan od ponuđenih odgovora ovisno o tome koje su karakteristike zastupljene kod njih. Nakon ispunjavanja upitnika prikažite učenicima odgovore uz pomoć projektora i na temelju rezultata upitnika raspravite s njima zašto se neke karakteristike češće u pojavljuju u populaciji od ostalih, zašto međusobno dijelimo neke karakteristike, a nismo u rodbinskoj vezi, a unutar obitelji po nekim se karakteristikama razlikujemo i sl.
Raspravite s učenicima o čemu ovisi hoće li neka nasljedna osobina biti vidljiva kao vanjsko obilježje jedinke. Usmjerite učenike na donošenje ispravnog zaključka o djelovanju dominantnih i recesivnih gena, odnosno u kojim će slučajevima doći do izražaja dominantna karakteristika, a kada recesivna. Razgovarajte s učenicima o predrasudama prema ljudima određene boje kose, visine i sl. i potaknite ih na jednak odnos prema svima bez obzira na njihova vanjska obilježja.
Za domaću zadaću možete učenicima dati da naprave rodoslovno stablo u alatu Web Whiteboard, uz pomoć kojeg mogu prikazati pojavljivanje izabrane karakteristike u različitim generacijama. Učenici svoje radove mogu podijeliti s vama i ostalim učenicima na društvenoj mreži Edmodo, a naknadno možete s njima prokomentirati radove.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost rada u skupini. Učenicima možete podijeliti predloške u kojima su navedene razne nasljedne osobine koja će im poslužiti u iznalaženju odgovora koje su osobine naslijedili od svojih roditelja, a koje ne. Možete im podijeliti shematske prikaze s ključnim informacijama o dominantnim i recesivnim genima. Učenike s teškoćama poželjno je staviti u skupinu s boljim učenicima koji će im pomoći u izvršavanju zadatka. U rješavanju ankete svi učenici mogu jednako sudjelovati, a po potrebi pružite učenicima pomoć u objašnjavanju određene karakteristike. U izradi grafičkog prikaza učenici mogu sudjelovati davanjem prijedloga, čitanjem anketa i sl. Izradu domaće zadaće poželjno je prethodno prezentirati na jednom primjeru i objasniti način rada.
Podijelite učenike u skupine i na ploči za suradnju Linoit podijelite s njima dokument Muško-ženski odnosi. Zamolite ih da zapišu asocijacije na navedenu temu. Raspravite s učenicima o najčešćim predrasudama o ženama i muškarcima, koje će se vjerojatno naći na njihovom popisu. Razgovarajte s učenicima o ravnopravnosti žene i muškarca u današnjem društvu te kako se taj odnos mijenjao kroz povijest. Unaprijed zamolite učenike da prikupe podatke o zastupljenosti žena u „muškim“ poslovima (vozačice tramvaja/autobusa) i zastupljenosti muškaraca u „ženskim“ poslovima (baletani, odgajatelji u vrtiću); raspravite s njima o prikupljenim podatcima, postoji li uopće potreba dijeljenja poslova na „muške“ i „ženskim“ te povezanim predrasudama.
Pitajte učenike za njihovo mišljenje o tome zašto je u prošlim stoljećima mnogim roditeljima, posebno imućnijima, bilo važno da dobiju sina, no često su se rađale djevojčice, za što su ljudi krivili žene. Potaknite učenike na raspravu jesu li zaista žene odgovorne za spol budućeg djeteta, mogu li budući roditelji utjecati na spol djeteta te na kraju je li uopće važno kojeg će spola biti dijete.
Kako biste nastavili raspravu i naveli učenike da dođu do zaključka tko je odgovoran za spol djeteta, podijelite s njima sliku kariotipa muškarca i žene preko ploče za suradnju Linoit. Usmjerite ih da promatranjem kariotipa odrede koji pripada ženi, a koji muškarcu, da uoče kako su kromosomi međusobno spareni i sl. Raspravite s učenicima o tome zašto se u spolnim stanicama nalazi samo jedan spolni kromosom. Uputite učenike da ispišu setove kromosoma u jajnoj stanici i spermiju te njihovim međusobnim spajanjem zaključe o odgovornom za spol djeteta te zaključe kolika je vjerojatnost nastanka djevojčice, odnosno dječaka.
Za domaću zadaću možete dati učenicima da istraže o uspjesima žena kroz povijest, iako su bile ograničene u svojem djelovanju i položaju, te kako se kroz povijest mijenjao status žene u društvu. Naknadno s njima o tome raspravite. Usmjerite učenike na donošenje ispravnih zaključaka i stavova o pripadnicima obaju spolova i uvažavanju ravnopravnosti spolova.
Na kraju možete učenicima ponuditi da i sami pokušaju složiti online kariotip, što im može poslužiti i kao vježba uočavanja detalja. Učenici se mogu natjecati tko će biti najbrži u rješavanju zadatka.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost rada u skupini.
Učenicima možete ponuditi listiće s različitim predrasudama o muškarcima i ženama, među kojima će izdvojiti najčešće. Važno je provjeriti razumijevanje pojma ravnopravnosti spolova i po potrebi pružiti vizualnu podršku povezanu s promjenama kroz povijest. U odgovaranju na pitanja pomognite učenicima odgovorima dvočlanog izbora. Primjerice, učenicima s teškoćama možete na kariogramu različitim bojama obojiti spolne i tjelesne kromosome kako bi ih lakše razlikovali. Unaprijed im pripremite listić sa shematskim prikazom jajne stanice i spermija u koje će upisivati brojčano stanje kromosoma. Za domaću zadaću učenike uputite na određenu stranicu povezanu s uspjesima i položajem žena kroz povijest te im zadajte pitanja na koja trebaju odgovoriti. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je pružiti opise povezane s izvođenjem zadatka s kariogramima i osigurati im rad u paru. Učenicima s intelektualnim teškoćama potrebno je pripremiti polugotovi kariotip i dati jasne smjernice za dovršavanje zadatka.
Kako biste motivirali učenike, ponudite im da svatko za sebe riješi online test za daltonizam. Po završetku rješavanja testa prokomentirajte s učenicima njihove rezultate te razgovarajte s njima o tome je li im bilo teško rješavati test, koje su im boje zadavale najviše problema i sl.
Podijelite s učenicima statistički podatak da na svijetu postoji 8 % muškaraca i 0,5 % žena daltonista te s njima povedite raspravu koja će ih dovesti do zaključka zašto je muška populacija sklonija poremećaju, čime je to uvjetovano, ima li to veze sa spolnim kromosomima i kojima i sl. Raspravite s njima o tome kako taj poremećaj utječe na svakodnevni život ljudi koji s njim žive (snalaženje u prometu, zapošljavanje i sl.). Raspravite s učenicima o pogrešnim predodžbama koje se često povezuju s daltonizmom, kao što su primjerice sljepoća za boje, da daltonisti vide samo nijanse sive boje ili sve crno-bijelo. Prokomentirajte s učenicima rezultate njihova testiranja s početka aktivnosti i jesu li i oni daltonisti ako teže razlikuju nijanse neke boje.
Na kraju zamolite učenike da napišu što više savjeta za lakše snalaženje u svakodnevnim situacijama ljudima koji imaju poremećaj prepoznavanja boja (primjerice, da bi se lakše snalazili u ormaru i kombinirali odjevne kombinacije, mogu na papiriće napisati koje je boje koji odjevni predmet te na taj način označiti odjeću). Svoje savjete učenici mogu podijeliti alatom Linoit.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa. Učenicima s teškoćama pripremite tiskani primjerak testa za daltonizam kako bi imali više vremena za rješavanje. Za učenike s oštećenjima vida predvidite zadatke koje mogu ostvariti na zvučnoj razini, npr. da u pripremi za sat sažeto ispričaju nešto o daltonizmu, što njima pomaže za snalaženje u ormaru i sl. Učenicima možete dati logične i nelogične prijedloge za snalaženje u svakodnevnom životu. pri čemu će oni izdvojiti one koji su praktični ili one za koje misle da mogu pomoći ljudima s daltonizmom i sl.
Ako imate mogućnosti, uputite učenike da istraže o zastupljenosti spolova u određenim životnim razdobljima u naselju/četvrti u kojoj žive. Isto tako, mogu istražiti broj rođenih dječaka i djevojčica u njihovu naselju/četvrti u određenom vremenskom razdoblju te zaključiti o porastu/smanjenju nataliteta mjesta stanovanja, a ujedno mogu usporediti i rezultate iz različitih naselja/četvrti.
Rezultate svojih istraživanja učenici mogu prikazati u obliku infografike u alatu Piktochart te je prezentirati ostalim učenicima. Rezultate možete objaviti na mrežnoj stranici škole kako bi bili dostupni ostalim učenicima, djelatnicima i ostalim posjetiteljima stranice.
Dodatni izvori koji Vam mogu pomoći u realizaciji aktivnosti scenarija poučavanja su tekstovi Kada čovjek uzme evoluciju u svoje ruke… , Abeceda genetike: Kakve tajne kriju stanice? i Genetske modifikacije i kloniranje (Genetic modification and cloning).
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji je put utvrđena 11. 5. 2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.