Teorija sudara je jedna od teorija koja objašnjava kako se zbivaju kemijske reakcije i zašto se mijenja brzina reakcije. Na zabavnom primjeru prikažite sudare tijela te usmjerite učenike da viđenu situaciju povežu sa sudarima čestica reaktanata u kemijskim reakcijama. Učenicima projicirajte videozapis koji prikazuje dio utakmice američkog nogometa u trajanju od 0:45 minuta. Zatražite od učenika da usporede karaktere igrača s prirodom reaktanata, broj osoba na terenu s koncentracijom reaktanata te odluke sudaca s katalizatorima. Iskoristite prikazani videozapis za razgovor o neprimjerenim ponašanjima na sportskim terenima, sukobima među igračima, ulascima gledatelja na teren i na taj način pridonosite promociji načela poštene igre (fair play) u sportu i svakodnevnom životu.
Nakon motivacije podijelite učenike u četveročlane skupine. Neka se razbroje od 1. do 4. Zadajte im da otvore flash animaciju na portalu Kscience. Mijenjanjem broja i veličine čestica te vrijednosti temperature i volumena učenici otkrivaju na čestičnom prikazu koji čimbenici utječu na brzinu kemijske reakcije. Prvo pojedinačno razmišljaju, a potom raspravljaju u skupini o dobivenim rezultatima. Učitelj prozove neki broj u rasponu od 1 do 4, a svi učenici s tim brojem, izvijeste razred o raspravi u svojoj skupini. Tijekom sata u alatu Coggle učenici će u umnu mapu upisivati ključne pojmove. Mapu koristite za praćenje razumijevanja novih pojmova te tijekom ponavljanja sadržaja.
Kako bi učenike osvijestili da različite kemijske reakcije napreduju različitim brzinama postavite im pitanje: Mogu li metali izgubiti svoj prvotni sjaj i druga svojstva utjecajem atmosferalija? Pokažite im zahrđale predmete. U diskusiji navedite učenike na zaključak da je hrđanje željeza vrlo spora kemijska promjena. Zatražite da na temelju predznanja iz tehničke kulture predlože postupke za sprječavanje korozije strojeva, automobila, kućanskih aparata i slično. Za domaću zadaću mogu istražiti koje se kemijske reakcije u svakodnevnom životu zbivaju brzo, a koje sporo. Pretraživanjem slika na mrežnim stranicama koje su objavljene pod Creative Commons licencom – izvor 1. neka pripreme slikovne priloge koje će podijeliti u alatu Padlet uz pojašnjenje zašto je ta reakcija po njihovom mišljenju spora ili brza i koja je prednost toga za primjenu u svakodnevnom životu.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa, korištenje IKT alata, sudjelovanja u diskusiji.
Prilikom rada s animacijom predvidite rad u paru ili skupini kako bi vršnjak mogao po potrebi usmjeravati učenika s određenom teškoćom ili mu pomagati tijekom rješavanja zadatka (npr. učeniku s motoričkim teškoćama, oštećenjima vida). U koliko je u razredu pomoćnik u nastavi može pomoći učeniku s ADHD-om, intelektualnim teškoćama, motoričkim poremećajima, čitanjem, dodatnim pojašnjavanjem uputa, potporom skupini učenika i pri donošenju zaključaka. Pri svemu treba voditi brigu da pretjerano pružanje pomoći može otežati osamostaljivanje učenika u nastavi.
Pri radu u paru ili grupi važno je voditi računa da je učenik s teškoćama aktivni sudionik u svim aktivnostima, a nikako da je dio grupe kao pasivni promatrač.
Nekim učenicima s ADHD-om i disleksijom korištenje tehnike grafičkog organiziranja teksta tj. izrada umne mape olakšat će učenje bitnog, koncentraciju i pamćenje novih podataka.
U provjeri znanja za učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma predvidite manji broj ključnih pojmova, oblikujte jednostavna, kratka i jasna pitanja, upute za rješavanje zadataka.
Nakon što su učenici upoznali koje su kemijske reakcije spore, a koje brze iz njihova svakodnevnog okruženja, najavite izvođenje pokusa u kojem će učenici radom u skupinama ispitati utjecaj temperature, površine reaktanata, veličine i broja čestica na brzinu kemijske reakcije.
Radne listiće s uputama za izvođenje pokusa načinite u alatu Wordu Online. Ideju za izradu listića možete dobiti pregledom materijala objavljenih na repozitoriju digitalnih obrazovnih sadržaja, izvor 2. Tijekom rasprave o zapažanjima i zaključcima pokusa provjerite kako su učenici povezali čimbenike koji utječu na brzinu kemijskih reakcija sa postupcima iz života. Predlažu se pitanja: Zašto svježu hranu čuvamo u hladnjaku? Zašto je potrebno usitniti organski otpad prije odlaganja u komposter? Kako možeš brže očistiti naslage kamenca sa slavine? Nadogradite umnu mapu novim pojmovima.
Za ponavljanje ili provjeru usvojenosti sadržaja izradite kviz znanja u alatu Kahoot ili upotrijebite umnu mapu, kreiranu tijekom sata, tako da izostavite neke dijelove mape, a učenicima zadajte da nacrtaju ili dopišu izostavljene podatke.
Nastavne listiće pojednostavite jasnim i kratkim uputama te jednostavnim i kraćim rečenicama uvećanog fonta i pojačanog tiska, pridružite slike učenika. Kako kod učenika s ADHD-om i slabovidnih učenika ne bi dolazilo do perceptivnog ometanja, kontrast se može postići svjetlošću i bojom tiska i podloge za čitanje. Za razliku od zadataka s cjelovitim odgovorima na pitanja, u skladu sa sposobnostima učenika osmislite zadatke obilježavanja, povezivanja, nadopunjavanja, alternacije te dvočlanog ili višečlanog izbora. Grafički organizator ispišite, a učenici trebaju zalijepiti u bilježnicu.
Obavijestite učenike da se u školi obilježava tjedan očuvanja tradicije i kulture. Prikazom fotografija, uz dozu humora, najavite da će se na školskom jelovniku naći usoljena riba, sušeno meso, ukiseljeni krastavci, suho voće i slične namirnice. Zanimljive fotografije, objavljene pod Creative Commons licencom preuzmite s izvora 1. Na online zid alata Padlet upišite nazive namirnica i postupke koji su se nekada koristili za sprječavanje kvarenja hrane, otvorite raspravu o tvarima koji usporavaju kvarenje hrane i uvedite pojam inhibitor. Spomenite enzime kao uzročnike kvarenja namirnica i najavite da će o njima učiti u osmom razredu. S učenicima tijekom rasprave usporedite tradiciju čuvanja hrane u različitim područjima Hrvatske u vrijeme kada nije bilo hladionika i zamrzivača.
Ukoliko učenici pokažu interes za ovu temu, pronađite partnera u eTwinning zajednici i realizirajte projekt na temu očuvanja tradicije i kulture.
Učenicima s teškoćama dobro je pripremiti vizualni podsjetnik/predložak u kojem će biti prikazan tradicionalni i moderan način čuvanja hrane, sve uz sažete i jasne upute što se u kojem načinu koristilo da bi hrana ostala sačuvana. Potaknite učenike da opišu načine čuvanja hrane u njihovom domu.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnosti korištenja IKT alata, raspravi.
Upotreba katalizatora omogućila je da se u brojnim industrijskim postrojenjima proizvode nove tvari pri čemu se smanjuje utrošak energije i stvaranje otpada.
Na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – Digitalni obrazovni sadržaji, Kemija nastavnici, Katalizatori (1) i (2) možete pronaći sadržaje vezane uz uporabu katalizatora u svakodnevnom životu i primjere katalizatora. Prikažite na satu primjenu katalitičkog pretvornika u automobilima kao primjer kako kemijska znanja doprinose razvoju tehnologije i očuvanju okoliša. (Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu Nikola Tesla potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.)
Izvođenjem pokusa Utjecaj katalizatora na raspadanje vodikova peroksida učenici će upoznati ulogu katalizatora. Uputu za izvođenje predloženog pokusa pronađite u online udžbeniku e-Kemija autora M. Sikirice, M. Vrbnjak Grđan i K. Holenda. Udžbenik sadržava i poveznicu na videozapis pokusa koji učenici mogu pogledati kod kuće tijekom ponavljanja sadržaja.
Ako umjesto manganova(IV) oksida koristite kvasac ili pileću jetricu možete objasniti utjecaj biokatalizatora. Upozorite učenike na mjere opreza pri radu s vodikovim peroksidom. Nakon rasprave o rezultatima i zaključcima pokusa zatražite da u svrhu vrednovanja načine rebus pod nazivom Ubrzam i ostajem nepromijenjen u alatu za crtanje stripova Pixton ili alatu Web Whiteboard. Svoje uratke učenici trebaju razmijeniti s drugim učenicima putem društvene mreže Yammer te neka potom odaberu najkreativniji uradak koji uvrstite u umnu mapu koju ste započeli u aktivnosti A.
Za rad u inkluzivnom razredu na primjeni IKT alata, pokusa, rada u skupinama učiteljima mogu dobro doći smjernice kako slijedi:
U aktivnosti gledanja videozapisa učenici s teškoćama trebaju unaprijed dobiti jasne informacije o ključnim pojmovima kako bi mogli pogledati videozapis i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave, što im omogućuje veću samostalnost u radu. Tijekom gledanja videozapisa učenicima možete podijeliti predloške koji će ih uputiti na gledanje s određenim zadatkom praćenja sadržaja. Može im unaprijed ispričati ili pročitati sažeti tekst povezan sa sadržajem i provjeriti njihovo razumijevanje. Time će učenici s teškoćama, posebno učenici oštećena vida (slijepi učenici), učenici s poremećajem iz spektra autizma i učenici s intelektualnim teškoćama dobiti jasniju sliku o novim činjenicama, koje će usmjereno pratiti u odabranome prilogu.
Pri izradi rebusa važno je da učenici s teškoćama razumiju kako se on izrađuje, pa im prema potrebi pokažite i provjerite može li ga učenik sam izraditi. Ukoliko nije u mogućnosti samostalno načiniti rebus,potrebno ga je pripremiti unaprijed ili zadati da uz pomoć riješi rebus koji je načinio vršnjak.
Na dodatnoj nastavi kemije učenici mogu izvesti pokus Kako koncentracija reaktanata i temperatura utječu na brzinu kemijske reakcije. Opis pokusa i pitanja za tumačenje rezultata pokusa možete preuzeti iz online udžbenika e-Kemija, autora M. Sikirice, M. Vrbnjak Grđan i K. Holenda.
Za domaću zadaću neka pogledaju videozapis i prošire znanje o brzini kemijskih reakcija.
Tekst uz videouradak: Zračni jastuk nastaje brzim punjenjem vreće plinovitim dušikom koji se dobije raspadom natrijeva azida, NaN3(s). Pravo vrijeme aktiviranja zračnog jastuka najvažniji je čimbenik spašavanja. Kad se senzor sudara pokrene i zatvori ugrađeni strujni krug, nastaje visoka temperatura potrebna da se natrijev azid, NaN3(s), raspadne. Reakcijom, koja se zbiva velikom brzinom, razvija se dušik koji napuni vreću za oko 40 ms. Takva je brzina potrebna jer tipičan sudar automobila traje oko 0,125 s, a vreća se odmah nakon punjenja mora početi prazniti da glava ne udari u površinu tvrdu kao kamen. Jastuk se mora isprazniti već 0,3 s nakon napuhavanja.
Kreirajte novi online zid u alatu Padlet, podijelite ga s učenicima i otvorite raspravu u kojoj će se razmotriti primjeri pozitivne i negativne uporabe eksploziva u svakodnevnom životu. Navodite ih da usporede svrhu eksplozije u zračnom jastuku s eksplozijom petardi.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija, Online priručnici fakultativne nastave i sl.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji je put utvrđena 29. 6. 2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.