Na samom početku zadatka učenicima pustimo ariju Kraljice noći iz opere „Čarobna frula” kao audiosnimku. Nakon odslušane arije učenike pitamo jesu li čuli glazbeni primjer te ustvrdimo kako su taj primjer već čuli kada su učili pjevačke glasove. Dosjetimo se da je to ženski visoki glas sopran, i to koloraturni sopran. Nakon toga pustimo istu snimku kao audiovizualni medij. Učenike pitamo je li doživljaj isti kada samo čujemo glazbu ili kada uz glazbu vidimo glumu, kostime, scenu. Važno je istaknuti učenicima važnost posjećivanja kazališta, odnosno živih izvedbi jer na taj način dobijemo cjeloviti umjetnički dojam, ali se odgajamo kulturom za kulturu. Jednako tako, važno je istaknuti da odlazak u kazalište nije samo konzumacija umjetnosti nego i društveni događaj u kojemu s ostalim sudionicima (drugim gledateljima, umjetnicima, zaposlenicima kazališta) stvaramo društveni kontakt te razvijamo svijest o suživotu te prihvaćanju i poštovanju drugih.

Kako su učenici već imali susret sa strukturom opere kao djela te predstave kao posebnog umjetničkog djela, metodom oluje ideja ponovimo stečeno znanje.

Učenicima prikažemo kratak animirani film sa sadržajem „Čarobne frule”, a titlove na hrvatski jezik postavimo služeći se ponuđenim alatima.

Učenicima zadamo da ispričaju priču „Čarobne frule” tako da u digitalnom alatu RealtimeBoard svaki učenik napiše jednu rečenicu nakon što ju je napisao prethodni učenik. Učenici se ne smiju dogovarati i komentirati tuđe rečenice i njihov sadržaj dok traje prepričavanje. Kada završe, cijela se priča pročita naglas, a tada učitelj ispriča stvarnu priču i učenici uspoređuju je li njihova priča istovjetna, približna ili različita od izvornika.

Sada ponovno pustimo primjer druge arije Kraljice noći iz opere. Nakon odslušanog primjera, učenike pitamo čujemo li još što osim pjevanja. Naravno, odgovor je govor. Ako smo operu definirali kao glazbenoscensko djelo u kojem se pjeva od početka do kraja, pitamo ih, što misle, je li „Čarobna frula” opera ili nije.

Metodom debate organiziramo dvije skupine učenika, koji izmjenično iznose argumente za ili protiv postavljene tvrdnje. Afirmacijska skupina zastupa tvrdnju da je „Čarobna frula” opera, koju u sukobu brani afirmativnim argumentima. Negacijska ekipa suprotstavlja se tvrdnji debate, odnosno afirmacijskoj skupini iznoseći protuargumente da bi pobila tvrdnju debate te brani stajalište da „Čarobna frula” nije opera jer sadržava i govor te je prema tome bliža opereti. Debata kod učenika treba razviti osjećaj za estetski lijepo i vrijedno te da je ono što je doista vrijedno i lijepo traje te zauzima i poseban društveni, ali i umjetnički status. Prije debate možemo učenicima prepričati okolnosti u kojima je Mozart skladao „Čarobnu frulu” te zašto je izveo u pučkom, a ne u nekome kazalištu višeg ranga (osobito možemo istaknuti učinak trošenja novca koji nemamo te koje su posljedice toga; također da je uz golemi talent također potreban jednako golem rad, nakon čega slijedi priznanje). Debata se može organizirati virtualno na platformi Kialo.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama heterogena skupina. Zato je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježjima teškoće koju ima.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

U obzir uzmite teškoće koje učenik ima te mu omogućite ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama i potaknite ga da se uključi u različite aktivnosti.

Smjestite učenike s teškoćama bliže doživljenom sadržaju. Osigurajte tišinu u učionici. Pripazite da izvor svjetlosti nije izravno usmjeren prema zaslonu na kojem se prikazuje sadržaj. Ako je potrebno, napravite transkript gledanog videozapisa.

Postavljajte jedno po jedno pitanje koristeći se jednostavnim rječnikom. Potaknite kreativno razmišljanje kod učenika s teškoćama postavljajući dodatna potpitanja. Omogućite učenicima asocijacije koje će ih usmjeriti na razmišljanje. Metoda oluje ideja možete biti izazovna za učenike s teškoćama pa im pripremite podsjetnik s pitanjima koja će im usmjeriti pozornost i koja će ih potaknuti na dosjećanje informacija.

Tijekom pričanja priče „Čarobna frula” neka učenik s teškoćama prvi ili posljednji piše rečenicu.

U usmenom predstavljanju pojmova koristite se jednostavnim rječnikom te prikažite što više primjera pojmova koje predstavljate.

Provjerite razumijevanje metode debata kod učenika s teškoćama te, ako je potrebno, dodatno objasnite. Učenika s teškoćama možete smjestiti u par s učenikom koji će mu pružiti dodatnu potporu u aktivnosti debate.

Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za upotrebu digitalnih alata RealtimeBoard i Kialo. Upute možete pripremiti u alatu Word pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestilizirani font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više istražuju životopis W. A. Mozarta i njegov odnos s libretistom E. Schikanederom. Istraživanje predstavljaju u prezentaciji u alatu PowerPoint. Zadatak je predviđen kako bi učenici upoznali međusobnu ovisnost u suradnji između dva umjetnika, koje, u ovom slučaju, povezuje mnogo više od same umjetnosti. Upravo treba potaknuti učenike da istraže je li njihovo prijateljstvo utjecalo i na formu i sadržaj Čarobne frule.

Na početku zamolimo nekog od učenika da ispriča priču o Crvenkapici. Zatim s učenicima razgovaramo o najdražim filmovima i junacima u njima. Postavimo pitanje jesu li ti junaci, kako oni iz Crvenkapice, tako oni iz filmova, počeli svoj život u trenutku kada počinje bajka ili taj film ili možemo pretpostaviti da su imali život i prije radnje u samom filmu (naravno uz pretpostavku da lik nije došao na svijet baš u tom filmu ili bajci). Dakle, najčešće postoji priča prije priče.

Učenicima prikažemo dio animiranog filma sa sadržajem Čarobne frule, a titlove na hrvatski jezik postavimo služeći se ponuđenim alatima.

• prvi dio

Nakon odgledanog animiranog filma učenike pitamo što je novo u radnji u usporedbi s animiranim filmom i radnjom o kojoj su govorili u prvom zadatku. Odgovor je radnja dok traje uvertira. Naravno, učenicima objasnimo da u izvedbi opere toga nema i da se scenski nikad ne događa ništa dok traje uvertira i da je to umjetnička sloboda, no ipak radnja koju smo gledali u uvertiri je priča prije priče. Učenici tada u grupama na mrežnim stranicama istražuju legendu o čarobnoj fruli i spoznaju da je ono o čemu se sile dobra i zla spore čarobni Sunčev krug kojim se vlada, a ne čarobna frula.

Uvodimo pojam simbola i simbolike, a učenicima objašnjavamo kako opera „Čarobna frula” obiluje simbolikom. Učenici u grupama istražuju simboliku brojeva te ih povezuju s likovima i glazbom (npr. broj 2 – načelo dualnosti. Sunce/Mjesec, KraljicaNoći/Sarastro, Pamina/Tamino, Papagena/Papageno; broj 3 – duh, duša, tijelo/melodija, harmonija, ritam. 3 dječaka, 3 dame, 3 čuvara, 3 prva akorda na početku opere). Prikupljene podatke učenici upisuju i obrađuju u digitalnom alatu Conceptboard. Nakon toga ih pitamo na koji bi način grafički, s pomoću matematičkih likova, izrazili simboliku brojeva iz opere. Učenici se u zadatku koriste digitalnim alatom Mathigon-Polypad (povezanost s Matematikom). Učenike pitamo jesu li te elemente zamijetili dosad u nekoj priči ili filmu te spoznaju da su vrlo slični simbolima darova smrti u filmu „Harry Potter”.

Učenici provode samoprocjenu o onom što su prije znali i naučenom služeći se izlaznim karticama koje oblikujemo u alatu GoogleForms.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama heterogena skupina. Zato je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježjima teškoće koju ima.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

U obzir uzmite teškoće koje učenik ima te mu omogućite ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama i potaknite ga da se uključi u različite aktivnosti.

Učenike potaknite na kreativno razmišljanje postavljajući dodatna potpitanja. Postavljajte jedno po jedno pitanje koristeći se jednostavnim rječnikom. Potaknite ih na usmeno izražavanje, ali nemojte ustrajati na tome, posebice kod učenika s oštećenjima jezično-govorno-glasovne komunikacije. Svako sudjelovanje učenika posebno pohvalite.

Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu potporu u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama dosad uspješno surađivao. Pri podjeli zadataka u grupi neka bude jasno istaknuta uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj je učenik s teškoćama. Također, provjeravajte njegovu uključenost u aktivnosti.

Smjestite učenike s teškoćama bliže doživljenom sadržaju. Osigurajte tišinu u učionici. Pripazite da izvor svjetlosti nije izravno usmjeren prema zaslonu na kojem se prikazuje sadržaj.

Pojmovi simbol i simbolika su vrlo apstraktni, zato ih pokušajte na što jednostavniji i primjereniji način približiti učenicima s teškoćama. U aktivnostima vezanima za te pojmove što češće provjeravajte razumijevanje učenika s teškoćama te im, prema potrebi, dajte dodatne smjernice.

Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za upotrebu digitalnih alata Conceptboard i Mathigon-Polypad. Upute možete pripremiti u alatu Word pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestilizirani font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici istražuju simboliku brojeva u glazbenim djelima W. A. Mozarta i J. S. Bacha koju uspoređuju te predstavljaju u digitalnom alatu PowerPoint. Svrha je zadatka tražiti dublji, simbolički i metafizički aspekt glazbe, preko kojega glazba postaje nešto više od osnovne reprodukcije i slušanja. Na taj način potičemo učenike za traganjem dubljeg smisla u svemu.

Metodom debate organizirajte dvije skupine učenika, koji izmjenično iznose argumente za ili protiv postavljene tvrdnje. Afirmacijska skupina zastupa sile dobra, koje u sukobu brani afirmativnim argumentima. Negacijska ekipa suprotstavlja se afirmacijskoj skupini iznoseći protuargumente da bi pobila tvrdnju debate te brani stajalište sila zla i tame. Raspravu kontekstualiziramo u operu „Čarobna frula”, ali je moderiramo da se proširi i na današnje funkcioniranje društva u kojem svaka skupina brani svoje mišljenje zašto je ispravno činiti dobro ili zlo. Dopustimo da učenici promijene mišljenje i budu prebjezi kao što to u operi čini Papageno, koji sa strane Kraljice noći prebjegne na dobru stranu, te Monostatos, koji radi suprotno. Debata se može organizirati virtualno na platformi Kialo.

Nakon održane debate, učenici ostaju podijeljeni u dvjema grupama te imaju zadaću da s pomoću digitalnog alata PowerPoint, koristeći se gotovim geometrijskim likovima i oblicima, osmisle svoju priču Čarobne frule. Učenici osmišljavaju scenografiju te izgled likova, a zatim ih kontekstualiziraju u opernu priču. Jedna skupina stvara izvornu priču u kojoj pobjeđuju sile dobra, druga skupina stvara protutezu priče, u kojoj pobjeđuje Kraljica noći i sile zla. Na taj način učenici uče što je to reinterpretacija. Učenici s pomoću funkcija u digitalnom alatu animiraju likove te im pridružuju operna djela, koja umeću kao audiozapis. Svoje radove predstavljaju u razredu.

Svaka skupina treba paziti na elemente vrednovanja, a to su: inovativnost, grafičko oblikovanje, zanimljivost, prikladnost opernih djela, složenost upotrebe funkcija unutar IKT-a.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da su učenici s teškoćama heterogena skupina. Zato je odabir prilagodbi te razinu i intenzitet potpore potrebno temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježjima teškoće koju ima.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

U obzir uzmite teškoće koje učenik ima te mu omogućite ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama i potaknite ga da se uključi u različite aktivnosti.

Provjerite razumijevanje metode debate kod učenika s teškoćama te, ako je potrebno, dodatno objasnite. Učenika s teškoćama možete smjestiti u par s učenikom koji će mu pružiti dodatnu potporu u aktivnosti debate.

Tema rasprave je apstraktna pa češće provjeravajte razumijevanje učenika s teškoćama te im, prema potrebi, dajte dodatne upute.

Učenika s teškoćama smjestite u par i u grupu učenika koji će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu potporu u aktivnosti. To može biti učenik/grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama dosad surađivao. Pri podjeli zadataka u paru/grupi neka bude jasno istaknuta uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj je učenik s teškoćama. Također, provjeravajte njegovu uključenost u aktivnosti.

Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za upotrebu digitalnog alata PowerPoint. Upute možete pripremiti u alatu Word pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestilizirani font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova).

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici prikupljaju podatke o priči prije priče te o samoj operi i skladatelju. Nakon toga izrađuju opernu knjižicu koju ilustriraju vlastitim ilustracijama te je objavljuju u digitalnom alatu Book Creator. Na taj način učenici uče važnost muzikološkog istraživanja te predstavljanja javnosti glazbene umjetnosti i sadržaja.