Uputite učenike na članak s portala Medijska pismenost koji govori o utjecaju manipulativnih fotografija na sliku o vlastitu tijelu kod tinejdžerica. Komentirajte tvrdnju iz članka da tinejdžerice imaju lošije mišljenje o svom tijelu kada su izložene manipuliranim fotografijama na Instagramu. Pitajte ih slažu li se s inicijativom da Instagram i druge društvene mreže trebaju dati drugim korisnicima jasno do znanja da su fotografije uređivane (Photoshopom ili filtrima).

Razgovarajte i o hedonističkom stilu života koji se promovira u medijima odnosno prikazivanju lažne stvarnosti na društvenim mrežama. Neka vam učenici ispričaju vlastita iskustva, osjećaje ili refleksije. Raspravite i o tome koliko su svjesni konstruirane, krivotvorene (falsificirane) zbilje. Potaknite ih i neka u digitalnom alatu Canva oblikuju mali savjetnik u kojemu će predložiti na koji način izbjeći negativne utjecaje društvenih mreža i sačuvati samopouzdanje.

Zatim podijelite učenike u grupe (četiri učenika u grupi) te ih zamolite da iz romana Večernji akt Pavla Pavličića, koji su u cijelosti trebali pročitati, popišu stvari koje je glavni lik romana Mihovil mogao krivotvoriti (pisma, knjige, slike, stripove, biljke, životinje, dvoranu u disco-clubu…). Zatražite od učenika i neka razvrstaju krivotvorine na realne (slike, pisma, novčanice, stripove) i čudne (životinje, dvorana disco-cluba, krivotvorenje samog sebe). Podsjetite učenike na činjenicu da je roman objavljen 1981., a zatim neke krivotvorine povežite sa stvarnim događajima (npr. kloniranje životinja, simuliranje prostora uz pomoć virtualne stvarnosti…). Učenici iz romana trebaju izdvojiti i primjere postmodernističke poetike kojima se u romanu postiže privid stvarnosti, citirati ih i objsniti njihovu ulogu u cjelini djela.

Članovi grupe mogu među sobom izabrati predstavnika koji će metodom vrućeg stolca opisati Mihovilove krivotvoriteljske sposobnosti iz očišta jednog od likova (Bake, Velečasnog, Zoranova oca, znanstvenika Kruškića, vlasti, struke). Na kraju aktivnosti u digitalnom alatu PowerPoint projicirajte citat iz romana Večernji akt Pavla Pavličića: „Dosta onoga što mi znamo o povijesti, o umjetnosti, o životu velikih ljudi, o politici, velik dio tog pozitivnog znanja zasnovan je na falsifikatu. Ogromna masa toga naprosto nije istina.“ koji vam može biti poticaj za raspravu o tomu što je u našoj povijesti, društvu ili stvarnosti istina, a što krivotvorina. Motivirajte učenike na komentar citata duhovitim gifom oblikovanim u digitalnom alatu GifMaker.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično) te na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Tekst s portala koji će učenici čitati grafički prilagodite: koristite se fontom Verdana ili Comic sans, veličina fonta treba biti najmanje 14 pt, povećajte prorede, lijevo poravnajte tekst, svaku rečenicu napišite u novi red, a ključne pojmove istaknite podebljanjem.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Canva, Genially, GifMaker. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje tih digitalnih alata.

Učeniku s teškoćama dajte jasne zadatke i ulogu u grupi, u skladu s njegovim mogućnostima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama, kao i na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici: Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Na mrežnim stranicama istražite podatke o književnicima koji su pripadali skupini poznatoj kao hrvatski fantastičari. Učenici u digitalnom alatu Prezi mogu predstaviti najvažnije autore i njihova djela.

Pokažite učenicima u digitalnom alatu H5P nekoliko slika Andyja Warhola, a zatim razgovarajte s njima o pop-artu, potrošačkom društvu, masovnoj proizvodnji, multipliciranju umjetničkih djela, o preispitivanju originala i kopija. Razgovarajte o krivotvorinama, umjetničkim, društvenim, povijesnim ili medijskim. Učenici mogu navesti i primjere iz osobnog iskustva, npr. kupuju li krivotvorenu robu poznatih modnih marki. Neka naglas razmišljaju o tome i zašto je krivotvorena roba češća u siromašnim zemljama te zbog čega ljudi žele živjeti iluziju dobroga životnoga standarda.

Sada prebacite pozornost na umjetnost i umjetničke prakse. Zamolite učenike neka na mrežnim stranicama istraže na koji su se način tijekom povijesti umjetnosti izmjenjivala razdoblja individualnosti i imitacije, originala i krivotvorina. Objasnite im razliku u konceptu autorstva u srednjovjekovlju, ranonovovjekovlju, modernoj i danas. Povežite temu razgovora s današnjiicom te im spomenite umjetnu inteligenciju u pokušaju stvaranja umjetničkih djela, a ne zaboravite ni suvremenu popularnu kulturu, plagijate i obrade. Rezultate svoga istraživanja učenici mogu prikazati na vremenskoj lenti oblikovanoj u digitalnom alatu Tiki-Toki.

Podijelite učenicima u digitalnom alatu OneNote ulomke romana Večernji akt Pavla Pavličića.

Učenici trebaju prepoznati, u odabranim ulomcima koje ste im podijelili, postmodernistička obilježja (fiktofaktalnost, autoreferencijalnost, hibridnost, intertekstualnost i intermedijalnost) te ih zabilježiti u istu razrednu OneNote bilježnicu.

Zatim učenike razvrstajte u parove pa im objasnite dramsku igru drugo Ja u kojoj neki lik ima problem koji ga muči te vodi unutrašnji monolog, odnosno razgovara sa svojim drugim Ja koji može biti njegova savjest ili glas nekog autoriteta. To drugo Ja je drugi igrač koji je obično postavljen iza leđa igrača u ulozi glavne osobe. Razgovor osobe i njezina drugog Ja može biti vođen na način davanja savjeta ili polemike kada jedan dio osobnosti nije zadovoljan onime što drugi dio misli ili radi. Postavite učenike u ulogu Mihovila koji problematizira svoje krivotvorenje, odnosno njegovu primjenu u nezakonite svrhe. Drugo Ja može biti umjetnik, autor originalnog djela koje je Mihovil krivotvorio, docent Goran Car koji uvjerava Mihovila da ništa nije originalno, već da je sve stvar interpretacije ili svećenik koji osuđuje njegovo krivotvorenje.

Ovu aktivnost učenici mogu završiti raspravom u digitalnom alatu Tricider o Mihovilovu pokušaju krivotvorenja svijeta koji bi bio rasterećen društvenog licemjerja i ideološke manipulacije. Učenici mogu iznositi i vlastite dvojbe o svijetu kao krivotvorenu mjestu.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Ograničite pretragu učenika na mrežnim stranicama. Uputite ih na točno određene izvore ili stranice, ili im unaprijed pripremite materijale za istraživanje koje možete grafički i sadržajno prilagoditi.

Pokažite učenicima primjere uspješnih monologa, kako bi imali jasniju predodžbu o tome što se od njih očekuje. Možete izvesti monolog pred njima ili se koristiti videozapisima ili audiosnimkama, kako bi ih učenici mogli ponovno pregledati. To će im pružiti priliku da vide i čuju kako se pravilno izvodi monolog.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Tiki-Toki, OneNote, Tricider. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu upotrebu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici: Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zatražite od učenika da na mrežnim stranicama istraže što je to Mockumentary ili lažni dokumentarac, kada se pojavio, s kojom namjerom, kojim se metodama služi, zašto je tako popularan. Rezultate svog istraživanja mogu predstaviti s pomoću digitalnog alata PowerPoint.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) pokažite učenicima u digitalnom alatu H5P nekoliko slika Andyja Warhola, a zatim razgovarajte s njima o pop-artu, potrošačkom društvu, masovnoj proizvodnji, multipliciranju umjetničkih djela, o preispitivanju originala i kopija. Razgovarajte o krivotvorinama, umjetničkim, društvenim, povijesnim ili medijskim. Objasnite im razliku u konceptu autorstva u srednjovjekovlju, ranonovovjekovlju, modernoj i danas. Učenici mogu navesti i primjere iz osobnog iskustva, npr. kupuju li krivotvorenu robu poznatih modnih marki. Neka naglas razmišljaju o tome i zašto je krivotvorena roba češća u siromašnim zemljama te zbog čega ljudi žele živjeti iluziju dobroga životnoga standarda.

Sada prebacite pozornost na umjetnost i umjetničke prakse. Zamolite učenike neka na mrežnim stranicama istraže na koji su se način tijekom povijesti umjetnosti izmjenjivala razdoblja individualnosti i imitacije, originala i krivotvorina. Povežite temu razgovora s današnjiicom te im spomenite umjetnu inteligenciju u pokušaju stvaranja umjetničkih djela, a ne zaboravite ni suvremenu popularnu kulturu, plagijate i obrade. Rezultate svoga istraživanja učenici mogu prikazati na vremenskoj lenti oblikovanoj u digitalnom alatu Tiki-Toki.

Podijelite učenicima u digitalnom alatu OneNote ulomke romana Večernji akt Pavla Pavličića. Učenici trebaju prepoznati, u odabranim ulomcima koje ste im podijelili, postmodernistička obilježja (fiktofaktalnost, autoreferencijalnost, hibridnost, intertekstualnost i intermedijalnost) te ih zabilježiti u istu razrednu OneNote bilježnicu. Zatim otvorite virtualne sobe za rad i podijelite učenike u parove pa im objasnite dramsku igru drugo Ja u kojoj neki lik ima problem koji ga muči te vodi unutrašnji monolog, odnosno razgovara sa svojim drugim Ja koji može biti njegova savjest ili glas nekog autoriteta. To drugo Ja je drugi igrač, a razgovor osobe i njezina drugog Ja može biti vođen na način davanja savjeta ili polemike kada jedan dio ličnosti nije zadovoljan onime što drugi dio misli ili radi. Postavite učenike u ulogu Mihovila koji problematizira svoje krivotvorenje, odnosno njegovu upotrebu u nezakonite svrhe. Drugo Ja može biti umjetnik, autor originalnog djela koje je Mihovil krivotvorio, docent Goran Car koji uvjerava Mihovila da ništa nije originalno, već da je sve stvar interpretacije ili svećenik koji osuđuje njegovo krivotvorenje. Nakon što učenici uvježbaju razgovor, vratite ih u zajednički virtualni prostor za suradnju i komunikaciju.

Učenici mogu završiti aktivnost raspravom u digitalnom alatu Tricider o Mihovilovu pokušaju krivotvorenja svijeta koji bi bio rasterećen društvenog licemjerja i ideološke manipulacije. Učenici mogu iznositi i vlastite dvojbe o svijetu kao krivotvorenom mjestu.

Razgovarajte s učenicima o pojmu virtualna stvarnost. Pitajte ih što je to virtualna stvarnost, kako nastaje, zašto nam je potrebna, koje su joj prednosti, a koji nedostatci. Možete razgovarati i o videoigrama te o njihovu utjecaju na mlade. Potaknite učenike na to da u mrežnom okruženju, primjerice na portalu Hrčak, potraže neki od stručnih članaka koji govori o toj temi, izdvoje najvažnije informacije iz članka i pošalju ih na digitalni alat Collaborize Classroom. Raspravljajte s učenicima o pozitivnim i negativnim utjecajima videoigara na djecu i mlade, o uporabi virtualne stvarnost u plemenite svrhe, npr. u medicini. Upoznajte učenike s pojmom simulakruma odnosno kopije koja nema original ili nije utemeljena u stvarnom svijetu.

Interpretaciju i analizu Večernjeg akta Pavla Pavličića možete započeti razgovorom o žanrovskoj raznolikosti romana, intertekstualnim i inetrmedijalnim vezama. Zatražite od učenika, koje ste podijelili u grupe, da navedu kojim žanrovima pripada roman, da objasne na koji se način u romanu isprepleću fantastično i realno, koja je uloga kriminalističke fabule te zašto je roman Večernji akt i društveni roman. Učenici trebaju osmisliti infografiku u digitalnom alatu Canva koja će im pomoći u oblikovanju videonajave za knjigu. Grupe se trebaju odlučiti kojemu će se žanru pri oblikovanju videonajave prikloniti, a zatim zajednički napisati scenarij u čijemu središtu treba biti lik Mihovila. Upozorite ih na to da scenarij videonajave ne treba biti sažetak knjige, da treba slijediti ton i atmosferu Večernjeg akta, odnosno nagovještajem zbivanja nagovoriti moguće čitatelje na čitanje djela. Potaknite ih neka u scenariju upotrijebe isprepletanje fikcije i fakcije, privida i stvarnosti.

Detalje oko scenarija, storyboarda, knjige snimanja i glazbe mogu dogovoriti u digitalnom alatu Tricider. Videonajavu knjige snimaju s pomoću svojih mobilnih uređaja, montiraju u digitalnom alatu Animoto te učitavaju u razredni YouTube kanal. Aktivnost mogu ostvariti i kao strip u nekom od digitalnih alata za oblikovanje stripa, primjerice digitalnom alatu Pixton ili kao videoigru. Svakako komentirajte s učenicima njihove radove i potaknite ih neka se prijave na neki od natječaja za učeničke videonajave knjiga.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Unaprijed pripremite članak s portala Hrčak i grafički ga ili sadržajno prilagodite potrebama učenika s teškoćama.

Podebljajte ili stavite naglasak na ključne riječi i pojmove, kako bi se učenici na njih lakše usredotočili. To može pomoći učenicima da identificiraju bitne informacije.

Povećajte veličinu fonta kako bi tekst bio čitljiviji. Povećajte razmak između linija kako bi tekst bio pregledniji i kako bi se olakšalo praćenje teksta.

Ako tekst sadrži složene pojmove, osigurajte definicije tih pojmova ili rječnik s njihovim objašnjenjima, kako bi se učenici lakše snašli.

Izdvajanje najvažnijih informacija iz članka učenicima olakšajte pitanjima na koja odgovor moraju pronaći u članku.

Prilikom rada u grupi učeniku s teškoćama jasno definirajte ulogu i zadatke koje treba izvršiti.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Collaborize Classroom, Canva,Tricider, Animoto. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Istražite stranice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i Hrvatske autorske agencije u potrazi za odgovorom na pitanje kako zaštititi svoje autorsko djelo. U digitalnom alatu Canva oblikujte plakat s najvažnijim informacijama.