Na početku aktivnosti otvorite anketu koju ste napravili u alatu Mentimeter (Scales) koja se sastoji od 2 pitanja: koliko često si anksiozan pri usmenom ili pisanom odgovaranju te koliko si jako anksiozan (na skali od 1 do 5). Rezultati ankete će se odmah pokazati i komentirati te će učenici lako uočiti kako ispitna anksioznost postoji kod većine, ali se doživljaj intenziteta razlikuje.

Nakon rezultata ankete, pitajte ih zašto misle da nastaje ispitna anksioznost i njihove odgovore napišite na ploču. Zatim ih zamolite da se prisjete neke ispitne situacije u kojoj su bili jako anksiozni i da u bilježnicu napišu koja misao ili misli su im tada prolazile kroz glavu. Nakon što učenici završe sa zapisivanjem misli, pitajte ih jesu li to većinom pozitivne ili negativne misli. Zatim objasnite pojam ispitne anksioznosti, simptome ispitne anksioznosti, odnos uzbuđenja i uspjeha, kognitivnu procjenu i naglasite kako naše misli utječu na jačinu emocija. Nakon razgovora pokažite učenicima dva kratka videozapisa:

1. Your brain is wired for negative thoughts. Here’s how to change it. U filmu je objašnjeno zašto naš um preferira negativne misle i koja je njihova svrha.
2. How to Defeat Negative Thinking: An Animation. U filmu su objašnjeni načini na koje možemo preusmjeriti negativne misli u pozitivne.

S učenicima prokomentirajte poruke odgledanih videozapisa.

Za kraj aktivnosti podijelite učenike u parove i svakom paru dajte listić s napisane dvije različite misli koje su uobičajene pri ispitnoj anksioznosti (jednu blažu npr. Dobit ću 1 i pokvarit ću si prosjek i jednu težu negativnu misao: Nikad ništa od tebe, svi će ti se smijati i opet ćeš ispasti glupa). Uputite učenike da pokušaju pretvoriti tu negativnu misao u pozitivniju kao da daju savjet prijatelju ili da djeluju kao advokati učenika.

Postupci potpore

Pripremite primjere bodovanja od 1 do 5 za potrebe ispunjavanja ankete i analize rezultata. Usporedite s količinom, kako bi učenicima s teškoćama učenja približili rezultate ankete.

Primjerom opišite pojam anksioznosti te ispitne anksioznosti, kao i kognitivne procjene. Koristite primjere svakodnevnog života za dodatno objašnjenje pojmova, što će biti od velike važnosti za učenike s Apergerovim sindromom. U razgovoru, učenike s teškoćama pažnje usmjeravajte pitanjima (npr. Zašto nastaje ispitna anksioznost? Kako si se osjećao prije ispita?). Za učenike s teškoćama pisanja ili govorno-jezičnim teškoćama prilagodite zadatak u kojem opisuju situaciju ispitne anksioznosti. Primjerice, učenici s govorno-jezičnim teškoćama mogu nacrtati kako su se osjećali, a učenici s teškoćama pisanja ispričati. Pripremite tablicu u koju učenici mogu upisivati kako se osjećaju, zapisivati pozitivne ili negativne misli. Pri prikazu videozapisa za učenike s oštećenjem sluha osigurajte titlove, a za učenike s oštećenjem vida sjedenje u blizini izvora zvuka. Učenike s teškoćama pažnje usmjeravajte pitanjima u razgovoru o videozapisima.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu istražiti o vrstama kognitivnih distorzija i iracionalnim mislima koje djeluju na naše ponašanje i uvjerenja u životu te primijeniti u svakodnevnom životu. Listu kognitivnih distorzija mogu naći na sljedećoj poveznici Kognitivne distorzije ili greške u razmišljanju. Eksperimentirati s kognitivnim distorzijama mogu na sljedećoj poveznici: MISAONE KLOPKE: Kad te uhvati zamka negativnog razmišljanja

Pokažite učenicima interaktivni videozapis Bori se ili bježi u kojem je opisana osoba koja je jedva izbjegla prometnu nesreću te su objašnjeni fiziološki mehanizmi reakcije na stres. Zatražite učenike da u zadatku Razvrstavanje procesa redom prikažu procese koji su se dogodili u organizmu osobe i pomogli joj da se spasi iz prikazane situacije. Rasporedite učenike u šest manjih grupa koje će činiti učenici koji su u zadatku Razvrstavanje procesa naveli različite redoslijede fizioloških procesa u organizmu. U grupama učenici neka rasprave predložene redoslijede i predlože jedan koji smatraju točnim. Zatim prikažite drugi dio interaktivnog videozapisa te s učenicima raspravite njihove dojmove i zaključke. Neka učenici unutar grupa usporede fiziološki odgovor organizma u po život opasnoj situaciji sa situacijama koje nisu smrtonosne, no osobama koje ih doživljavaju iznimno su važne i jednako stresne. U zadatku Razvrstavanje procesa neka učenici u grupama naprave razvrstavanje procesa koji se u opisanim situacijama događaju u organizmu u dvije grupe, ovisno o sustavu koji je za njih odgovoran: živčani sustav i endokrini sustav. Zatim neka učenici pogledaju 3D model dijelova tijela: dišnog sustava, srca, probavnih žlijezda, probavila, mišića, mozga. Svaka grupa treba objasniti kako promjene u radu zadanog organa/organskog sustava pomažu ugroženoj osobi da spasi svoj život.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte titlove prilikom gledanja videozapisa. Učenicima s oštećenjem vida osigurajte sjedenje u blizini izvora zvuka, odnosno videozapisa. Fiziološke i psihološke procese čovjeka u stresnim situacijama oprimjerite situacijama i reakcijama na stres iz svakodnevnog života, osobito za učenike s poremećajem iz spektra autizma (Aspergerov sindrom). Pripazite na sastav grupa, vodeći se sposobnostima i interesima učenika kako biste omogućili ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama (rad u paru unutar grupe po potrebi - učenik s oštećenjem vida). Učenicima s oštećenjem vida potrebno je detaljno opisati modele i fotografije dijelova tijela.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu u digitalnom alatu Coggle napraviti konceptualne mape kojima će povezati Bori se ili bježi reakcije u cjelinu s potrebnim objašnjenjima. Pritom neka uzmu u obzir i energetske potrebe različitih organa/organskih sustava uključenih u procese koji nas štite u stresnim situacijama.

Prije nekoliko godina objavljeno je da Hrvati od lijekova najviše koriste lijekove za smirenje. Uputite učenike na tekst o pozitivnim i negativnim utjecajima korištenja anksiolitika iz skupine benzodiazepina, poput - link. Iako lijekovi nude brzo rješenje (smanjivanje anksioznosti) i u mnogim su situacijama nužno rješenje, često ljudi posežu za njima prije nego što su isprobali nefarmakološke metode. Postavite učenicima debatnu tezu koja glasi: Anksioznost se treba liječiti anksioliticima. Učenici se dijele u dvije grupe s podjednakim brojem učenika i pripremaju za debatiranje. Učenici unutar iste grupe, dok se pripremaju za debatu, sadržaje mogu razmjenjivati pomoću alata Padlet. Isti alat mogu koristiti i kasnije tijekom same debate, za prezentaciju pripremljenih sadržaja.
Skupina koja se zalaže za korištenje anksiolitika (afirmacijska skupina), mora prikazati kemijsku pozadinu anksioznosti i fiziološke promjene u organizmu tijekom anksioznog stanja. Afirmacijska skupina treba navesti i što su to anksiolitici, koje se tvari koriste kao anksiolitici, primjerice benzodiazepini, koji je njihov mehanizam djelovanja te navesti moguće nuspojave prilikom korištenja. Također, neka navedu kliničke primjere ili studije u kojima je bila nužna primjena anksiolitika za uspješan ishod liječenja.
Skupina koja se zalaže za nefarmakološke metode smanjenja anksioznosti (negacijska skupina), treba ponuditi razrađene nefarmakološke strategije suočavanja s anksioznošću prije ispita i povezati ih s kemijskim i fiziološkim promjenama koje se događaju u organizmu tijekom primjene navedenih metoda.
Neka obrazlože u kojem su slučaju te metode bolje za uklanjanje anksioznosti od primjene anksiolitika.
Obje skupine sve kemijske spojeve koje spomenu prikazuju strukturnom kemijskom formulom i povezuju s fiziološkim odgovorom organizma. U svrhu pripreme debate možete učenike uputiti na gledanje interaktivnog videozapisa Bori se ili bježi.

Učenici mogu strukturne formule nacrtati u programu MolView ili nekom sličnom programu za crtanje strukturnih formula.
Debatu provedite u razredu, a formu debate izaberite s obzirom na predznanje i vještine učenika te vaše iskustvo u primjeni te tehnike. Svakako se pobrinite da obje grupe imaju jednako vrijeme za izlaganje. Nakon provedbe važno je naglasiti da su lijekovi zaista nužni u nekim situacijama (o čemu odlučuju liječnici), a svima ostaju na raspolaganju i druge strategije suočavanja s anksioznošću.

Postupci potpore

Pripremite fotografije ambalaže lijekova o kojima govorite u aktivnosti te ih prezentirajte učenicima pomoću digitalnih alata ili na listu papira.

Pripazite na oblikovanje teksta (primjerena veličina slova/znamenki, font Arial 14 pt, razmak između slova/riječi, prored, istaknuto bitno u tekstu) za učenike s teškoćama učenja. Pripremite tablice u koje će učenici upisivati nefarmakološke i farmakološke metode, mogu ih označiti različitim bojama. U tablicu mogu umjesto riječi zalijepiti ili nacrtati simbol metode. Učenik može izraditi i podsjetnik s nazivom i simbolima kemijskih elemenata i spojeva, osobito za učenike s teškoćama učenja i pažnje. Za potrebe debate pripremite pitanja u pisanom obliku koja će usmjeravati učenike s teškoćama pažnje u samoj debati. Prije debate porazgovarajte s učenicima, objasnite njihovu ulogu te provjerite razumijevanje teme (učenici s Aspergerovim sindromom). Kao usmjeravanje i podsjetnik možete pripremiti listu pojmova popraćenih crtežom ili fotografijom koji će se pojavljivati u debati. Učenike treba podsjetiti na pravila komunikacije, aktivno slušanje i uvažavanje drugih u razgovoru. U tu svrhu mogu se pripremiti upute, prikazane kao pravila označena rednim brojevima.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu istražiti koji je kemičar (rođen u Hrvatskoj) zaslužan za otkriće benzodiazepina i ukratko predstaviti njegovi biografiju na zidu alata Padlet.

Aktivnost provedite u pet koraka:

KORAK 1.

Koristeći metodu obrnute učionice zadajte učenicima da kod kuće pogledaju sljedeći videozapis: Alain de Botton on Status Anxiety u kojem suvremeni filozof Alain de Botton govori o svojoj knjizi Status anksioznosti. Učenicima zadajte neka izdvoje temeljne teze i pojašnjenja teza koja Alain de Botton iznosi. Izdvojene teze i pojašnjenja neka zabilježe u zajednički prostor OneNote Microsoft Office 365 - E-laboratorij bilježnice.

Na satu porazgovarajte s njima o pogledanom videozapisu te njihovim bilješkama. Recite im kako je Alain de Botton suvremeni zagovornik filozofske terapije koju je zamislio kao ciljano upoznavanje s tvrdnjama i argumentima poznatih filozofa, te da je autor knjige “Utjehe filozofije” koja je prevedena na hrvatski.

KORAK 2.

Učenicima pokažite sljedeći videozapis:

🎥 EXAM (2009) | Full Movie Trailer in HD | 1080p (pogledajte ga do 50. sekunde). Pojasnite im kako se radi o situaciji u kojoj pristupnici dolaze na ispit o kojemu unaprijed ne znaju ništa te na kojemu su im postavljena sljedeća pravila: ne smiju izaći iz ispitne prostorije prije završetka ispita, ne smiju pokušati komunicirati sa osobom koja im je dala ispit niti sa osobom koja ih čuva. Imaju određeno vrijeme rješavanja ispita i samo jedno pitanje, a kada uzmu ispitni obrazac u ruke vide kako je on prazan.

Upitajte učenike kakve emocije budi u njima situacija koju su upravo vidjeli, odnosno kako se oni osjećaju i ponašaju u ispitnim situacijama. Koliko su svjesni svojih emocija i drugih reakcija koje ih prate? Jesu li uvijek zadovoljni svojom reakcijom u ispitnoj situaciji? Ako nisu, neka navedu razloge zašto nisu. Jesu li svjesni kako negativne i kritične misli kao što su precijenjivanje opasnosti i podcjenjivanje vlastitih mogućnosti suočavanja ("Osramotit ću se pred svima!, Neću se moći nositi s tim. Neću znati ništa kad me bude pitalo/la i svi će mi se rugati.") često izazivaju neugodne osjećaje zabrinutosti ili tjeskobe, odnosno anksioznosti. Što misle, na osnovu videozapisa kojeg su pogledali kod kuće: može li im filozofija/filozofi pomoći u takvim i sličnim situacijama? Zamolite ih da obrazlože svoje odgovore.

KORAK 3.

Nakon toga im pojasnite kako nam se u stresnim situacijama događaju promjene na četiri područja: 1) fiziolologiji 2) ponašanju 3) emocijama 4) mislima. Osjećaj anksioznosti praćen je s fiziološkim/tjelesnim senzacijama, kao što su primjerice: lupanje srca, znojenje, mišićna napetost, ubrzano disanje itd. Te neugodne osjećaje često pokušavamo spriječiti ili ublažiti tako da izbjegavamo stresne situacije ili odustajemo od izazova ("Neću niti doći na predstavu glumiti!, Neću ići u školu!"). Tako upadamo u tzv MISAONE KLOPKE: Kad te uhvati zamka negativnog razmišljanja.

KORAK 4.

De Botton smatra da nam u svakodnevnom životu mogu pomoći ideje predstavnika, tri helenističke filozofske škole kojima je u središtu interesa bilo očuvanje duševnog mira (ataraxia). Upoznajte učenike s učenjima stoika, skeptika i epikurovaca. Poseban naglasak stavite na dio njihova učenja koji se odnosi na postizanje duševnog mira. Pojasnite im kako su navedene škole zagovarale izbjegavanje stresnih situacija kao put prema duševnom miru. Zatim učenicima prikažite sljedeću tablicu, koja sadrži neke teze formulirane prema učenjima triju navedenih helenističkih škola:

Stoici	Skeptici	Epikurovci
Postoje stvari na koje možemo utjecati i one na koje ne možemo.	Stav kojim izričemo uvjerenje da nešto sigurno znamo često dovodi do frustracija i stresa.	Odsustvo tjelesne boli jedan je od uvjeta za postizanje duševnog užitka.
Ono na što ne možemo utjecati trebamo prihvatiti.	Uvjerenje da smo u pravu često dovodi do frustracija i stresa.	Nijedno zadovoljstvo nije loše samo po sebi već je loš način kojim se dolazi do zadovoljstava.
Imamo moć nad svojim umom, a ne nad vanjskim događajima.	Objektivno sagledavanje životnih situacija u kojima se sami zatičemo nije moguće.	Ugoda je sama po sebi dobra.
Cilj našeg života je živjeti u skladu s vrlinom.	Suzdržavanje od suda uvjet je postizanja duševnog mira kakvom teže filozofi.	Razboritim djelovanjem postiže se najviše dobro-duševni mir.

KORAK 5.

Učenike podijelite u grupe. Svaka grupa ima zadatak razmotriti teze jedne od triju filozofskih škola i utvrditi mogu li im one pomoći u (a) izbjegavanju stresnih situacija, (b) u nošenju s takvim situacijama i (c) u prevladavanju posljedica takvih situacija.

Neka pomoću primjera obrazlože svoje odgovore na sva tri pitanja i obrazloženja zapišu u zajednički prostor OneNote bilježnice. Svaka grupa neka odabere predstavnika koji će ostatku razreda prezentirati odabire grupe i njima pripadujuća obrazloženja.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte titlove prilikom gledanja videozapisa, dok učenicima s oštećenjem vida osigurajte sjedenje u blizini izvora zvuka, odnosno videozapisa. Upute zadatka vezane uz opis ispitnih situacija pripremite u pisanom obliku, označene rednim brojevima ili natuknicama (učenicima s teškoćama pažnje). Kako bi učenicima s Aspergerovim sindromom približili emocije u opisanim situacijama tijekom razgovora, potkrijepite ih primjerima iz učenikova života. Pitanjima usmjeravajte učenika da bi se prisjetio određenih situacija i svojih iskustava. Pripremite tablice u kojima su u zaglavlju označene stavke: pozitivne, negativne reakcije na ispit, kako se učenik osjećao prije i poslije ispita te tijekom njega.

Prije aktivnosti s različitim gledištima, s učenicima izradite podsjetnik, tablicu koja će se sastojati od pojmova stoici, skeptici i epikurovci te njihovih bitnih značajka. Učenik može istim bojama označiti sličnosti i razlike svih triju gledišta. Pri formiranju grupa učenika osigurajte ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama, odnosno polazite od njihovih sposobnosti te tome prilagodite njihovu ulogu u grupi.

Za učenike koji žele znati više

U odgajanju naših misaonih procesa prema mišljenju filozofa Alain de Bottona može nam pomoći Sokratova dijaloška metoda kojom je sugovornike navodio na istinsku spoznaju kao preduvjet vrline. Po uzoru na Sokratovu dijalošku metodu kasnije su nastala tzv. sokratovska pitanja koja nam pomažu da utvrdimo, razumijemo, preispitamo i ponovno razmotrimo svoje misli, vjerovanja i pretpostavke. Učenicima koji žele više prikažite zadatak Sokratovska pitanja. Uputite ih neka se svatko za sebe prisjeti neke stresne situacije te neka na nju primjene ta pitanja. Zamolite nekoliko učenika da vam kažu što misle jesu li im i na koji način tzv. sokratovska pitanja pomogla u drugačijem sagledavanju odabrane situacije?