Tradicionalan način zapisivanja u obliku bilježaka, jedne ispod druge, često dovodi u monotoniju i daje slabe rezultate u učenju. U takvom načinu bilježenja sve je jednako važno pa je teško pronaći informaciju koju trebamo. Ovaj videozapis pod nazivom Kako izraditi kognitivnu mapu upoznat ćete s osnovama slikovnog načina za zapisivanje misli i ideja. Prvo nacrtaj središnju temu kognitivne mape koja predstavlja ključni pojam, ideju vodilju čitave mape. Iz nje proizlaze podnaslovi o kojima je riječ. Pri prikazivanju središnje teme radije nacrtaj pojam nego piši slovima jer nas slike lakše nego riječi podsjećaju, snažnije pokreću asocijacije, pojačavaju kreativno razmišljanje i pamćenje. Jako je važno da te središnji crtež podsjeća na temu koju želiš prikazati jer će na taj način biti uspostavljena veza između crteža i tvog pamćenja. Kada si nacrtao središnji pojam, počni crtati grane koje predstavljaju glavni podnaslovi teme koju prikazuješ – Naša prva grana odnosi se na sam pojam o kojem govorimo odnosno predstavlja odgovor na pitanje – Što je kognitivna mapa? Kognitivna mapa je tehnika organiziranja i zapisivanja informacija na vizualan način. Tehniku je šezdesetih godina prošlog stoljeća osmislio Tony Buzan. Druga grana našeg crteža odnosi se na strukturu kognitivne mape odnosno osnovne elemente koje svaka kognitivna mapa ima. Prvi element strukture ove tehnike koji ćemo prikazati su grane. Pri crtanju kognitivne mape grane predstavljaju mjesta na kojima označavamo ključne riječi značajne za temu koja se obrađuje. Pri crtanju grana vodi računa o tome da grana u svom početku bude deblja, da ne bude posve ravna linija i da bude u boji. Izbjegavaj ravne linije jer nisu prirodne i mogu ograničiti tvoje razmišljanje. Dužina grana neka bude proporcionalna dužini ključne riječi ili slike koja se nalazi na njoj. Ako napraviš dugačku granu s jednom malom ključnom riječi, onda si napravio veliki raspon i međuprostor u svojim mislima. Ti prazni prostori ometaju vizualno povezivanje između ključnih ideja te lako možeš izgubiti uvid, o čemu se zapravo radi. Grane koje se granaju iz kraja velike grane trebaju biti tanje dok bi one koje proizlaze iz središnje teme odnosno pojma trebale biti deblje. Za grane koje se granaju iz središnje teme upotrijebi različite boje. Prepoznavanje ključnih ideja je važan proces učenja i pamćenja pa tako i važan element kognitivne mape. Jedan od osnovnih principa kognitivne mape je taj da se ključne ideje predstavljaju samo jednom ključnom riječi. Upotreba jedne ključne riječi ili crteža daje poticaj tvom mišljenju i asociranju. Dok korištenje fraza ili rečenica blokira nove poticajne misli i ideje. Razbijanjem fraza na jednu riječ povećavamo broj asocijacija koje se mogu napraviti. Pri upisivanju ključnih riječi u kognitivnu mapu koristi mala i velika slova, boje i trodimenzionalan stil. Sigurno ti je već poznata izreka da slika vrijedi više od tisuću riječi. Učinkovitost slika ogleda se u tome da slike češće nego riječi izazivaju dosjećanje i snažnije su u pokretanju asocijacija što potiče kreativno razmišljanje i pamćenje. Zato kad god je moguće pri crtanju kognitivne mape koristi slike i crteže umjesto ključnih riječi. Tvoji crteži neka budu jasni i trodimenzionalni. Važno je da sam osmisliš i crtaš slike u svojoj kognitivnoj mapi jer ćeš na taj način bolje pamtiti. Još jedan važan element kognitivne mape su boje. Zašto baš boje? Upotreba različitih boje, a najbolje 3 do maksimalno 5, važna je kako bi se aktivirala i desna polovica našeg mozga. Boje mogu stvoriti iluziju trodimenzionalnosti pa se crtež doima uvjerljivije našem umu.. Transkript: .