Ispričajte učenicima kako su gljive nekad bile smatrane primitivnim biljkama te ih upitajte na temelju kojih su svojstava ipak zaslužile vlastito carstvo. Zadajte svakom učeniku da se prisjeti gradiva iz osnovne škole i razmisli o sličnostima i razlikama između gljiva i biljaka odnosno gljiva i životinja. Zatim podijelite učenike u parove kako bi razmijenili svoje odgovore te se na taj način eventualno nadopunili i/ili ispravili. Nakon toga neka svaki par u alatu PowerPoint izradi Vennov dijagram koji prikazuje sličnosti i razlike između gljiva, biljaka i životinja. Učenici neka zatim zajednički analiziraju svoje uratke i rasprave o njima. Usmjerite ih na raspravu o načinu prehrane gljiva i njihovoj važnosti u kruženju tvari u prirodi. Navedite učenike na zaključak da su saprofitne gljive, uz bakterije, nužne za život na Zemlji; zato su i važna saznanja o njihovu očuvanju, posebice ugroženih vrsta.

Postupci potpore

U aktivnost se mogu uključiti svi učenici. Kod zadatka prisjećanja prethodno usvojenog gradiva učenicima s teškoćama možete dati podsjetnik i tako ih usmjeriti na relevantne informacije za gradivo koje slijedi.

Učenicima s oštećenjima vida osigurajte pomoć vršnjaka s kojim rade u paru, kojem će reći što treba upisati u Vennov dijagram.

Zamolite učenike da usporede veličine slona, plavetnoga kita, sekvoje i neke tipične gljive stapčarke prema njihovoj težini i površini. Upoznajte ih s mednom gljivom (Armillaria ostoyae), najvećim danas živućim organizmom na svijetu, o kojoj možete saznati u tekstu naslova Evo koji je najveći živući organizam na zemlji. Zatim povedite razgovor o tome zašto gljive ne doživljavamo kao velike organizme, odnosno o tome koji je dio gljive najčešće vidljiv u prirodi i kako je moguće da neke gljive budu stare i po nekoliko tisuća godina. Učenicima podijelite nekoliko plodišta različitih vrsta gljiva stapčarki. Zamolite ih da ih usporede i nacrtaju u alatu Web Whiteboard njihovu građu, uključujući dio koji se nalazi ispod zemlje. Na crtežu neka imenuju dijelove tijela gljive i povežu građu tih dijelova s njihovim ulogama u životu gljive. Pregledajte učeničke radove i povedite razgovor s učenicima o tome koji dio gljive ljudi upotrebljavaju u prehrani i zašto su gljive vrijedne prehrambene namirnice. Posebno istaknite zašto gljive mogu biti opasne i koja je prva pomoć pri trovanju gljivama.

Postupci potpore

Kako biste uključili učenike s oštećenjima vida i s motoričkim oštećenjima u izvođenje aktivnosti, umjesto individualnog rada možete organizirati rad u parovima, gdje će imati pomoć vršnjaka za opisivanje onoga što se promatra, uspoređuje i imenuje kod gljiva te za određivanje uloga pojedinih dijelova gljive. Učenicima s motoričkim teškoćama kao podsjetnik možete dati pojednostavnjenu shemu s prikazima dijelova tijela gljive i navedenim ulogama tih dijelova.

Prije izvođenja aktivnosti organizirajte terensku nastavu u šumi kako bi učenici mogli samostalno fotografirati gljive. Upoznajte ih s pravilima ponašanja na terenskoj nastavi u prirodi i s osnovnim odredbama Zakona o zaštiti prirode.

Napomena: Ako nemate mogućnost organizirati terensku nastavu, možete sami fotografirati gljive u šumi ili na mrežnim stranicama pronaći fotografije najčešćih gljiva Hrvatske koristeći se kao ključnim riječima njihovim latinskim nazivima.

Učenike možete motivirati slikama sela Štrumpfova, poput onih možete pronaći na mrežnim stranicama upisujući ključne riječi Smurfs village. Zamolite učenike da promotre kuće u selu Štrumpfova i upitajte ih koje su gljive autoru bile inspiracija. Povedite raspravu s učenicima o tome je li moguće da plodište gljive bude stalni dom nekome s obzirom na reprodukcijski ciklus gljiva. Učenike možete upoznati i sa „stvarnim Štrumpfovima“ koji žive u plodištu gljiva, a o kojima možete više saznati u istraživačkom radu za natjecanje iz Biologije Beskralježnjaci – stanovnici plodišta gljiva, objavljenome u mrežnom časopisu Bioznalac (str. 276–289). Zatim podijelite učenike u skupine i svaka skupina neka uz pomoć slikovnih ključeva za određivanje gljiva prepozna i imenuje gljive koje su učenici iz te skupine fotografirali na terenskoj nastavi. Za svaku gljivu neka opišu detalje staništa te istaknu je li otrovna ili jestiva i ne temelju čega ju je najlakše prepoznati u prirodi. Svaka skupina neka vama i ostalim skupinama predstavi gljive koje su fotografirali, uz naglasak na opis njihova staništa, prezentacijom izrađenom u alatu PowerPoint. Nakon toga povedite raspravu s učenicima o opasnostima sakupljanja gljiva za jelo te zašto ponekad i iskusni gljivari znaju pogriješiti u prepoznavanju gljiva. Naglasite učenicima kako prepoznati simptome trovanja gljivama i koje se mjere prve pomoći mogu poduzeti.

Postupci potpore

Ovisno o potrebama učenika ponuđeni tekst istraživačkog rada možete sažeti s isticanjem ključnih informacija. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je opisati izgled fotografiranih gljiva i omogućiti im da one koje mogu opipaju. Posebno je važno dati jasne upute u vezi s s ponašanjem i mjerama opreza na terenskoj nastavi. Aktivnost sa slikovnim ključevima učenici po potrebi mogu raditi u paru. Za sve aktivnosti potrebno je isplanirati vremensku dimenziju.

Zamolite učenike da na mrežnim stranicama pronađu recept kako napraviti dizano tijesto. Na temelju pronađenih recepata povedite razgovor o ulozi kvaščevih gljivica u proizvodnji kruha, peciva i kolača. Raspravite o ulozi šećera i vode u izradi tijesta. Učenici neka pretpostave koje temperature treba biti voda za izradu tijesta te kakva će biti aktivnost kvaščevih gljivica pri različitim temperaturama. Zatim ih podijelite u skupine i uputite da istraže djelovanje temperature na kvaščeve gljivice. Svaka skupina neka istraži postotak smrtnosti stanica kvaščevih gljivica pri različitim temperaturama (10 ℃, 20 ℃, 30 ℃, 40 ℃, 50 ℃, 60 ℃ i 70 ℃). Suspenzije kvasca učenici neka pripreme otapanjem 1,5 grama svježeg kvasca u 50 ml vode te promiješaju staklenim štapićem. Prije izvođenja pokusa zatražite od učenika da iznesu svoje pretpostavke o tome kako će se mijenjati postotak smrtnosti stanica kvasca na različitim temperaturama. Postotak smrtnost odredit će bojenjem stanica svježega kvasca metilenskim modrilom. Tim postupkom žive se stanice neće obojiti, a mrtve će poprimiti plavo obojenje. Svaka skupina neka napravi onoliko mikroskopskih preparata koliko ima članova. Svaki član skupine neka triput na nasumičnim dijelovima preparata pronađe sliku na srednjem povećanju mikroskopa i snimi fotografiju na kojoj će zatim prebrojiti mrtve i žive stanice i izračunati smrtnost stanica. Za lakše brojenje stanica fotografije preparata učenici mogu otvoriti alat Web Whiteboard te svaku prebrojanu stanicu prekrižiti kako je ne bi brojili više puta. Članovi skupine neka zatim izračunaju srednju vrijednost smrtnosti stanica kvasca za zadanu temperaturu. Sve skupine neka zajedno objedine rezultate grafom u alatu PowerPoint, koji će prikazivati postotak smrtnosti kvaščevih gljivica pri različitim temperaturama. Zajedno s učenicima analizirajte rezultate pokusa, donesite zaključke i usporedite ih s ranije postavljenim pretpostavkama. Povežite zaključke s postupkom izrade dizanoga tijesta.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti mikroskopiranja. Učenicima pripremite hodogram aktivnosti – vodič koji će ih voditi kroz sve faze rada. S obzirom na to da je aktivnost organizirana kao rad u skupini, učenici će imati pomoć suučenika, u skladu sa njihovom teškoćom. Pri tome je potrebno voditi računa da učenici budu aktivno uključeni u sve aktivnosti kako ste ih za njih predvidjeli.

Kako biste motivirali učenike za upoznavanje povijesti otkrića antibiotika, podijelite s njima u Google dokumentu iz paketa Google Disk sliku reklame za proizvodnju penicilina objavljenu u časopisu Life 1944. godine. Sliku možete pronaći pretražujući mrežne stranice po ključnim riječima penicillin commercial Life magazine.

Napomena: Reklama prikazuje ranjenog vojnika u Drugom svjetskom ratu, a tekst je reklame na engleskome jeziku i glasi: Zahvaljujući penicilinu vratit će se kući.

Zamolite učenike da opišu što misle kako je izgledala borba s bakterijskim bolestima prije otkrića antibiotika. Neka navedu i primjer kad je to otkriće i njima možda spasilo život. Navedite učenike na zaključak da se sve osobe ne mogu koristiti penicilinom zbog alergije na taj antibiotik. Zatim podijelite učenike u skupine i svakoj skupini zadajte jednu temu koju će istražiti: Aleksandar Fleming i otkriće antibiotika, Milislav Demerec i proizvodnja antibiotika u Drugom svjetskom ratu, Završava li era antibiotika i kako nastaviti rat protiv patogenih bakterija, pretražujući provjerene mrežne stranice upisivanjem ključnih riječi. Kao izvore znanja, između ostaloga, mogu upotrijebiti tekstove o životu i radu Milislava Demereca poput Dr. Milislav Demerec, hrvatski sin i đak, svjetski biolog i genetičar i Milislav Demerec, križevački student i priznati svjetski genetičar te tekstove o životu i radu Aleksandra Fleminga, koji su na engleskome jeziku, Biografija Aleksandra Fleminga i Aleksandar Fleming, škotski bakteriolog. Informacije o otpornosti bakterija na antibiotike mogu dobiti, između ostaloga, na poveznicama na hrvatskome jeziku Otpornost bakterija na antibiotike poprima razmjere katastrofe, Europski dan svjesnosti o pravilnoj uporabi antibiotika te gledajući videozapis na engleskom jeziku Objašnjenje antibiotske apokalipse, u trajanju 5:57 min. Za navedeni videozapis omogućeni su podnapisi na hrvatskome jeziku. Svoja saznanja neka svaka skupina predstavi vama i ostalim učenicima u razredu prezentacijom izrađenom u alatu PowerPoint.

Postupci potpore

U izvođenje aktivnosti mogu se uključiti svi učenici. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je opisati što prikazuje reklama za penicilin te im omogućiti upoznavanje s tekstom na zvučnoj razini. Za učenike s teškoćama čitanja, kao i ostale učenike, možete izraditi PowerPoint prezentaciju ili uručak s ključnim podatcima uvećanog fonta i tiska s popratnim pitanjima koja će im poslužiti za odgovore u prezentaciji. Potrebno je imati u vidu vremensku dimenziju za aktivnu realizaciju postavljenih zadataka. U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti gledanja videozapisa.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu provesti miniprojekt analize kvalitete zraka u svojem mjestu stanovanja uz pomoć lišaja. Na Google kartama mogu pronaći svoju četvrt te označiti položaj nekoliko stabala na kojima će potražiti lišaje te odrediti njihovu brojnost i raznolikost. Lišaje mogu fotografirati te zatim odrediti kojem obliku lišaja pripadaju. Mogu međusobno usporediti različite dijelove mjesta u kojem žive i rezultate predstaviti ostalim učenicima u razredu prezentacijom izrađenom u alatu PowerPoint. Možete se povezati sa školama iz drugih dijelova zemlje te usporediti i analizirati svoje rezultate. Kao pomoć pri određivanju skupina lišajeva učenicima može biti koristan istraživački rad za natjecanje iz Biologije naziva Određivanje vrsta epifitskih lišajeva u Zagrebu kao bioindikatora čistoće zraka, objavljen u mrežnom časopisu Bioznalac (str. 307–318).