Na početku aktivnosti prikažite učenicima zagonetku po vlastitom izboru. Napomenite im da imaju 1 minutu da je riješe, onaj tko je uspješno riješi bit će nagrađen.
Primjer zagonetke:
Putuješ na Državnu maturu koja se ne održava u tvojoj školi, nego u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Ne smiješ zakasniti inače nećeš moći pristupiti polaganju ispita. Mobitel je ostao bez baterije, a ti nailaziš na neko raskrižje na kojem stoje dva brata blizanca. Ne znaš koji je dobar put prema Nacionalnom centru i braća su jedine osobe koje možeš pitati kojim putem krenuti. Jedan brat govori samo istinu, dok drugi brat govori samo laži. Ne znaš koji brat govori istinu, a koji laže, a jedino njih možeš pitati. Braća su vrlo negostoljubiva i odgovorit će na samo jedno tvoje pitanje. Tebi se žuri i ne smiješ pogrešno skrenuti, inače ćeš zakasniti na Državnu maturu i nećeš uspjeti upisati željeni fakultet. Koje pitanje ćeš im postaviti da saznaš koji put vodi prema Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja?
Odgovor 1: Što bi tvoj brat rekao, koji put vodi prema Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja? - obojica braće će pokazati pogrešan put i učenik samo treba krenuti drugim putem.
Odgovor 2: Što bi tvoj brat rekao, koji put ne vodi do Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja? - obojica braće će pokazati ispravan put te učenik može krenuti tim putem.
Nakon kratke rasprave o zagonetki i njenom točnom rješenju, pitajte učenike kako su se osjećali dok su je pokušavali riješiti. Prikažite zatim učenicima video Posttraumatski rast u kojem je prikazano na koje načine trauma ili stres može utjecati na naše fizičko i psihičko zdravlje. Objasnite učenicima što je stres te da postoje različiti načini suočavanja sa stresom i nošenja sa stresnim situacijama a da je posttraumatski rast jedan od njih. Posttraumatski rast označava pozitivnu promjenu koju možete doživjeti nakon neke životne krize te nam ta promjena pomaže da se razvijamo i rastemo.
Pogledajte zajedno video Vrste otpornosti o 4 vrste otpornosti koje nas jačaju i čine sigurnijima u sebe. To su: fizička otpornost, mentalna otpornost, emocionalna otpornost i socijalna otpornost. Objasnite učenicima da ćete sada provesti nekoliko vježbi kojima ćete potaknuti otpornost.
1) Recite učenicima da jako stisnu šake te ruke podignu visoko u zrak.
Ova vježba potiče fizičku otpornost za koju je dovoljno ne sjediti mirno.
2) Recite učenicima da naglas broje od 100 u razmacima od 7 (100, 93, 86…).
Ova vježba potiče mentalnu otpornost. Radeći navedenu vježbu jačamo svoju volju, mentalnu snagu. Važno je s vremena na vrijeme odraditi i neki izazov koji nam potiče kognitivne procese (osim učenja).
3) Prikažite na projektoru (ili zalijepite na ploču) fotografije slatke mladunčadi (npr. beba dupina, beba slona, beba majmuna, beba mačke…).
Ova vježba (gledanje nekih lijepih fotografija) potiče našu emocionalnu otpornost. Ona uključuje sposobnost da izazovemo snažne pozitivne emocije poput znatiželje, ljubavi ili radosti. U kriznim vremenima (potresi, pandemije, ostali kataklizmički događaji) teško je doživljavati pozitivne emocije. No, i u teškim situacijama se mogu pronaći pozitivne emocije, kao što su veća povezanost i bliskost s drugima, empatija, optimizam… Potaknite učenike da razmisle koje pozitivne emocije još mogu doživjeti tijekom stresne situacije.
4) Recite učenicima da koristeći svoje telefone pošalju nekome kratku poruku zahvale (društvena mreža, poruka…).
Ova vježba potiče socijalnu otpornost. Socijalna otpornost je važna jer dobivamo snagu od svojih prijatelja, rodbine, ljudi koji nas okružuju. Osnova socijalne otpornosti je zahvalnost te je važno svaki dan naći nešto na čemu smo zahvalni i porazgovarati o tome s bliskim osobama.
Uputite zatim učenike na dodatne Vježbe otpornosti koje mogu koristiti i u budućnosti.

Na kraju aktivnosti učenici mogu putem digitalnog alata Mentimeter (oblak riječi) napisati emocije koje doživljavaju nakon provedenih vježbi.
Prokomentirajte s učenicima koje su emocije najčešće pisali. Objasnite im da doživljavanje stresa ima zaštitnu funkciju jer nas upozorava na situaciju kojoj se moramo prilagoditi. Iako je i izbjegavanje stresnih situacija način nošenja sa stresom, puno je bolje suočiti se sa stresom kroz kontroliranje usmjereno na problem ili naše emocije. Navedenim vrstama otpornosti možemo pokušati riješiti situaciju koja nam uzrokuje stres te naučiti nešto dobro iz situacije koja nam u početku izgleda nerješivo.

Postupci potpore

Za aktivnosti gledanja videozapisa učenicima s teškoćama najaviti videozapis kako bi ga mogli unaprijed pogledati i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave. Tijekom gledanja potreban je dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima ili teškoćama iz spektra autizma, kojim se usmjeravaju na pozornije gledanje sadržaja i ključnih odrednica (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu). Za učenike s oštećenjem vida potrebno je osigurati narativne opise videa. Učenici sa specifičnim teškoćama u učenju možda neće moći odraditi drugi zadatak (brojanje). Možete ga olakšati samo brojanjem unazad ili pronaći neki drugi primjeren zadatak. Treći zadatak za učenike s oštećenjem vida možete prilagoditi tako da učenici umjesto gledanja slika životinja opipavaju neki mekani predmet ili slušaju umirujuće zvukove iz prirode. Za upotrebu digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.

Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenicima koji žele znati više možete ponuditi da istraže ulogu tjelesnih promjena pri doživljavanju stresa. Tjelesne promjene imaju zaštitnu ulogu u doživljavanju svih emocija, pa tako i stresa. Učenici mogu svoje istraživanje prikazati koristeći online grafički editor Canva te ga predstaviti na sljedećem satu.

Na početku aktivnosti ponudite učenicima kratak upitnik izrađen u alatu Google Obrasci u obliku Lickertove ljestvice procjene u koji će te uvrstiti najčešće situacije koje izazivaju stres u adolescentskoj dobi te učestale simptome koje izazivaju u adolescenata. To mogu biti tvrdnje poput (Osjećam mišićnu napetost u stresnim situacijama. Često prije odlaska u školu osjećam bolove u trbuhu ili glavobolju. Brine me zahtjevnost gradiva. Brine me hoću li uspješno organizirati svoje vrijeme. Teško se koncentriram na učenje. Imam premalo vremena za kvalitetnu pripremu za ispite znanja. Bojim se da neću zadovoljiti očekivanja okoline. i sl.) Nakon što učenici ispune upitnik, prikažite im rezultate, kratko ih komentirajte i najavite im da će u grupama čitati četiri popularno-znanstvena članka primjenom strategija čitanja izlagačkih tekstova koja se bave stresom i zdravljem. Predloženi su članci: Mentalno zdravlje - najčešći problemi među mladima, Stres i mozak - vježbe za ublažavanje stresa, Zbogom stresu, Prevencija stresa. Podijelite učenike u grupe od tri do pet članova. Svaka grupa čita različit tekst prema strategijama čitanja (istražuje podatke o autoru teksta i portalu u okviru kojega je tekst objavljen, godini objavljivanja, izdvaja ključne riječi, parafrazira tekst svojim riječima, sažima tekst po odlomcima, odabire prikladne citate kojima će potkrijepiti zaključke o značenju teksta i stilu kojim je napisan). Na osnovi bilježaka učenici sastavljaju u grupi koncept prikaza popularno-znanstvenoga članka na sadržajnoj i jezičnoj razini za učenike drugih skupina koji treba sadržavati osnovne podatke o članku (ime i prezime autora, mjesto i datum objavljivanja, ključne sadržajne i idejne odrednice potkrijepljene citatima i parafrazama, obilježja funkcionalnoga stila - publicističkog ili znanstveno-popularnog). U drugom dijelu grupne aktivnosti jedan učenik ostaje na radnome mjestu svoje grupe, a drugi učenici odlaze u obilazak drugih grupa. Učenici se mogu smjenjivati u smjeru kazaljke na satu. Na svakoj novoj postaji učenici ostaju deset minuta. Najprije učenik domaćin prikazuje članak koji su čitali, a zatim učenici gosti postavljaju dodatna pitanja i pišu komentare na zajedničku digitalnu bijelu ploču Jamboard.

Kad sve grupe izlože svim učenicima svoje prikaze, svaka grupa odgovara na pitanja drugih učenika i prepravlja svoj koncept prema povratnim informacijama i komentarima. Dorađeni prikaz postavljaju na pripremljenu Jamboard ploču. Nakon samostalnog čitanja svih prikaza, učenici glasanjem odlučuju koji je članak najinformativniji, a koji prikaz najuspjeliji. Anketu možete izraditi u aplikaciji Google Obrasci.

Postupci potpore

Za upotrebu digitalnih alata izradite jednostavne pisane ili slikovne upute.
Tekstove predviđene za čitanje potrebno je prilagoditi za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju (učiniti ga lakim za čitanje, povećati font i prorede, svaku rečenicu pisati u novi red, istaknuti bitno podebljanjem i sl.). Učenici s teškoćama moraju imati jasnu ulogu u grupi kako bi mogli ravnopravno sudjelovati. Učenici s intelektualnim teškoćama mogu dobiti izdvojen, specifični zadatak tipa: pronađi tko je autor teksta i istraži podatke o autoru teksta te na kojim se stranicama nalazi... Za učenike s PSA izradite podsjetnik za strategiju čitanja (nabrojite što sve i kojim redom treba istražiti).
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele više mogu izraditi i usporedni prikaz četiriju čitanih članaka u kojem će izdvojiti sličnosti i razlike u pristupu temi i njezinoj obradi te u zaključku popisati ključne preporuke svih autora za lakše prepoznavanje stresa i lakše nošenje s njegovim uzrocima i posljedicama. Taj prikaz učenici mogu izraditi u obliku infografike ili postera u digitalnom alatu Canva.

Razgovorom s učenicima pokrenite temu o stresu, situacijama koje kod njih izazivaju stres te načinima nošenja sa stresom i ublažavanja stresnih situacija. Potaknite učenike da podijele svoje načine nošenja sa stresom i da promisle na koji način spriječiti pojavu stresa i stresnih situacija. Nakon toga, uputite učenike da putem internetskog pretraživača pronađu različite načine nošenja sa stresom te aktivnosti koje pomažu u stresnim situacijama. Neka učenici izdvoje one aktivnosti koje su njima najzanimljivije. Ako učenici pokažu interes, mogu i osmisliti svoju aktivnost za nošenje sa stresnim situacijama ili podijeliti onu koja njima pomaže u borbi sa stresom.

Pripremite koristeći Padlet (Shelf) online zid na koji će upisati i opisati aktivnosti koje su izdvojili (svaku u svoj stupac). Zatim neka svaki učenik odabere jednu do dvije izdvojene aktivnosti, opiše ih u nekoliko rečenica te pronađe način kako bi likovnim jezikom i simbolima mogao dizajnirati znak za tu aktivnost ili vizualizirati samu aktivnost (primjerice, putem plavih debelih linija koje se gradiraju od kraćih prema duljima može se sugerirati duboko i sporo disanje). Osvrnite se na doživljaj boja, doživljaj linija i ostalih likovnih elemenata. Zatim potaknite učenike da prikupe što više različitih materijala i dodatno razviju odabranu aktivnost: ohrabrite ih da pokušaju smisliti nekoliko varijanti izvođenja prvotne aktivnosti, pokušaju pronaći likovno djelo koje će sugerirati aktivnost koju predlažu (primjerice, tibetanske mandale, djela Juraja Dobrovića ili Marka Rhotka, Jamesa Turrella). Neka pokušaju izvesti samu aktivnost i zabilježiti u vidu citata svoj dojam o njoj ili fotografirati svoje rješenje te aktivnosti, neka primjerice pronađu videomaterijal koji dodatno objašnjava način izvođenja aktivnosti, istraže materijale koji opuštaju i umanjuju stres (glina, kinetički pijesak) i slično.

Uputite učenike da u alatu Book Creator osmisle stranicu knjige na kojoj bi bila opisana njihova vježba u skladu s prikupljenim materijalima te likovnim jezikom i simbolima koje su dizajnirali. Zajedno se dogovorite za paletu boja, format stranice te font koji će učenici koristiti. Nakon što su učenici izradili stranice, objedinite ih u jednu knjigu. U školi možete organizirati predstavljanje vaše knjige, od same ideje do konačnog uratka. Na stranicama škole objavite poveznicu na online izdanje knjige kako bi knjigu i vježbe mogli koristiti i drugi učenici.

Učenici, ako tako preferiraju, mogu i ručno sami izraditi svoj StressBook u fizičkom obliku slijedeći upute na poveznici Japanski uvez.

Predložite učenicima da zamisle jednu stresnu situaciju s kojom su se susreli u svakodnevici. Učenici se u parovima dogovaraju koju bi stresnu situaciju, nedavno doživljenu, predstavili i opisali ostalim učenicima na unaprijed pripremljenoj Lino ploči. Zajedno prokomentirajte opise i odaberite jedan opis koji ćete uprizoriti. Na nekom od sljedećih zajedničkih susreta možete istu aktivnost provesti s drugim opisom situacije.

U sljedećem koraku učenici će promišljati o mogućim rješenjima i svladavanjima stresne situacije, što sve sami mogu poduzeti kako bi se suočili, emocionalno ojačali te riješili dotičnu situaciju. Provedite vježbu “Tunel misli” na sljedeći način. Učenici se postavljaju u dvije kolone, stojeći jedni nasuprot drugima. Sredinom, između kolona, prolazi učenički par koji je predložio dotični problem te bilježi moguća rješenja koja izgovaraju učenici u kolonama. Slijedi frontalni razgovor o mogućim rješenjima. Zajedno istaknite ona koja smatrate najučinkovitijim.

Neposredno prije pristupanja uvježbavanju uprizorenja zadane situacije zajedno napravite vježbu istezanja te vježbu pravilnog disanja i zagrijavanja vokalnog aparata.

1. Primjer vježbe istezanja: stojeći uspravno izduženoga vrata i glave prema stropu, učenici neka podignu ruke visoko iznad glave. Istežući se kao da pokušavaju dokučiti predmet visoko iznad glave neka se propnu na prste. Potom neka se vrate u početni položaj i vježbu ponove još nekoliko puta.
2. Vježba disanja i zagrijavanja vokalnog aparata: Uspravno stojeći učenici neka se sagnu u što dublji pretklon, opuštene glave i vrata usmjerene što više okomito prema podu, te ispruženih ruku prema podu. U tom položaju neka ostanu kratko vrijeme te neka prate udisaje i izdisaje koji se ne odvijaju u prsnom dijelu trupa već u dijafragmalnom području (trbušnom i donjem dijelu leđa). Vježbu uvijek treba započeti izdisajem. Ritam disanja neka bude sljedeći: učenici neka ravnomjerno izdišu zrak dok odbrojavate do 4, potom zadrže dah dok odbrojavate do 2 te ponovno ravnomjerno, kontrolirano udahnu dok brojite do 4, neka zadrže dah dok brojite do 2. Ponovite vježbu nekoliko puta. Možete potaknuti učenike da u tom položaju zapjevaju ili zamumljaju neku poznatu pjesmu. Pritom pazite na opuštenost glave i vrata i dok izvode vježbu s vokalnim sirenama (minutaža 01:25, 02:20, 03:30). Vokalne sirene treba uvijek izvoditi s osloncem na trbušnim ili leđnim mišićima, opuštenog i spuštenog grkljana. Nakon nekog vremena, kad osvijeste tehniku pravilnog disanja, vježbu neka ponove i u uspravnom položaju.
3. Inačica vježbe pod brojem dva: Vježba se može izvesti i u sjedećem položaju, lagano razmaknutih nogu, potkoljenica okomito usmjerenih prema podu. Ravnih leđa, učenici se naginju prema naprijed, laktovima se oslanjajući na natkoljenice. Glava i vrat su nagnuti prema prsnom košu, potpuno opušteni. Pritom pripazite da ne dođe do kočenja u ramenima. Kao i u prethodnoj vježbi učenici neka prate udisaje i izdisaje u dijafragmalnom području trupa, u istom, ranije opisanom, ritmu. Pri izvođenju sirena učenici neka sjede uspravno, spuštenih i opuštenih ramena te izduženog vrata i glave usmjerene prema stropu.

Zatim potaknite učenike neka opišu fizičke promjene ili promjene raspoloženja koje su osjetili tijekom i nakon izvođenja vježbi. Potaknite ih da osvijeste važnost pravilnog disanja i držanja tijela. Prokomentirajte primjenjivost vježbi u različitim, svakodnevnim situacijama.

Učenike potom podijelite u grupe prema interesima, hobijima i talentima. Svaka grupa pristupa uprizorenju zadane situacije različitim tehnikama te odabirući različita rješenja. Primjerice, jedna grupa neka tjeloglazbom prati priču izvedenu recitiranjem ili rapom (u stilu rap glazbe), druga neka prezentira situaciju plesom i pantomimom na odabranu glazbu, treća grupa neka napiše stihove koje će zajedno uglazbiti, pritom neka se posluže alatom MuseScore i sl.

Snimite videoisječke koje možete montirati koristeći Animoto. Porazgovarajte s učenicima o učincima aktivnosti, što ih se najviše dojmilo i koliko im je pomogla mogućnost sagledavanja stresnih situacija s kojima se susreću iz različitih perspektiva, mogućnost dijeljenja svojih problema, nedoumica i sl. s vršnjacima. Podijelite izrađeni video na školskom YouTube kanalu ili na mrežnoj stranici škole.

Zajedno s učenicima čitajte Senekina Pisma Luciliju te Meditacije Marka Aurelija.
Dodatno pojasnite učenicima učenja i promišljanja ove dvojice filozofa te općenito stoičko učenje o situacijama na koje možemo utjecati i o onima na koje ne možemo. Također im pojasnite stoičko učenje o vrlinama, a poseban naglasak stavite na postizanje duševnog mira uz pomoć vrline autarkije (samodostatnosti).
Razgovarajte s učenicima o onome što kod njih izaziva stres, zamolite ih da navedu neke stresne situacije koje im se događaju ili koje se događaju ljudima oko njih, a oni ih percipiraju kao stresne. Neka izraze kako se osjećaju i reagiraju u takvim (stresnim) situacijama. Zamolite ih da naprave tablicu u koju će s jedne strane napisati situaciju, a s druge strane svoju reakciju.
Pojasnite im kako je teško racionalno razmišljati kada već dođe do stresa, ali da je, možda, moguće prevenirati barem dio stresnih situacija zauzimanjem određenog stava prema samoj situaciji, odnosno promišljajući unaprijed o mogućim stresnim situacijama ili posvješćujući situaciju koja nam se događa na način da sačuvamo duševni mir i racionalni pristup. Porazgovarajte kako im učenja Seneke i Marka Aurelija mogu pomoći u percepciji stresnih situacija koje su naveli na početku sata. Zamolite ih da pored svojih odgovora koje su naveli sada nadopišu još jedan stupac koji će nuditi reakcije/rješenja ovih filozofa.
Zatim s učenicima pogledajte jedan od predloženih videozapisa: Seneka - O kratkoći života, Ryan Holiday - Dnevni Stoičar (video je na bosanskom jeziku pa učenicima objasnite eventualne nejasnoće), Marcus Aurelius - Meditations (video je na engleskom jeziku pa ga po potrebi pogledajte u suradnji s nastavnikom Engleskog jezika).
Podijelite učenike u manje grupe i uputite ih da osmisle i detaljnije razrade što više hipotetskih stresnih situacija. Napomenite učenicima kako nikakva stvarna imena ne smiju koristiti u svojim hipotetskim situacijama te kako moraju paziti na zaštitu podataka i privatnost osoba ako opisuju situaciju iz nečijeg života. Na temelju Meditacija Marka Aurelija neka osmisle načine na koje se svaka određena situacija može percipirati kako ju ne bi smatrali stresnom ili kako bi ju percipirali manje stresnom nego što to inače činimo. Također im dajte za zadatak neka osmisle “pismo” koje će uputiti nekome tko se nalazi u stresnoj situaciji, a koje će biti u duhu Senekinih Pisma Luciliju. Uputite ih da na svaku stresnu situaciju osmisle neko afirmativno “rješenje” odnosno motivirajuću/afirmativnu poruku. Svoje zamišljene hipotetske situacije te moguće načine na koje možemo percipirati tu situaciju, zajedno s “pismom”, učenici neka objedine koristeći alat Sway koji je dio Office365 paketa te objave na Facebook stranici škole ili na mrežnim stranicama škole kako bi ostalim učenicima pokazali kako se na stresne situacije može gledati i drugačije te kako se promjenom perspektive može umanjiti i stresnost situacije.