Na početku sata razgovarajte s učenicima o pojmu tradicionalnog. Potaknite ih na iskazivanje pozitivnih ili negativnih asocijacija na taj pojam. Neka svoje asocijacije zabilježe u bilježnice.
Zatim ih potaknite na to da oblikuju sintagme s pojmom tradicionalno. Neka to svakako budu sintagme s kojima su se dosad susretali tijekom školovanja. Pritom se mogu poslužiti mrežnim ili tiskanim rječnikom hrvatskoga jezika. Učenici će vjerojatno oblikovati spojeve poput tradicionalna glazba, tradicionalna jela, tradicionalna književnost, tradicionalno slikarstvo, tradicionalna arhitektura, tradicionalni plesovi i tome slično.
Razgovarajte o tome kako učenici doživljavaju likovnu, glazbenu ili književnu umjetnost koju smatraju tradicionalnom, a kako suvremenu umjetnost. Potaknite raspravu među učenicima. Svakako usmjerite učenike na to da rasprava treba biti argumentirana i da se, osim na mišljenju, treba temeljiti i na činjenicama.
Neka pretraže pouzdane mrežne izvore poput Hrvatske enciklopedije i istraže informacije o suvremenim književnim djelima koja su nastala zato što je autor bio inspiriran tradicijom. Mogu se usredotočiti na suvremenu poeziju, suvremenu prozu i suvremenu dramu. Kada završe istraživanje, neka rad predstave ostatku razreda.
U drugome dijelu sata potaknite učenike da na Carnetovu YouTube kanalu pogledaju videonajave književnih djela koje su izradili njihovi vršnjaci. Neka to budu ona djela koja su prethodno na nastavi cjelovito čitali i analizirali – Hamlet, Smrt Smail-age Čengića, Cvijet sa raskršća itd. U alatu Word pripremite zadatke za učenike kojima će analizirati videonajave. Pitanjima usmjerite njihovu pozornost na likove i elemente fabule koji su zastupljeni u videonajavi. Neka komentiraju načine na koje su motivi iz teksta zastupljeni u videonajavi. Razgovarajte s njima o tome bi li ih videonajava koju su pogledali potaknula na čitanje cjelovitog djela.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole.
Učeniku s teškoćama sat ranije najavite temu kako bi se pripremio za uvodnu aktivnost. Ne inzistirajte na usmenom odgovaranju ako se učenik samostalno ne javi. Učeniku s teškoćama pripremite rječnik u kojem će naći potrebno, usmjerite ga na to gdje treba tražiti zadano. Provjerite razumije li zadatak. Pripremite mu popis mrežnih izvora na kojima može pronaći potrebno. Ako učenik ima teškoće kod izlaganja u razredu, ne inzistirajte na tome da sam izlaže o radu.
Učenicima s teškoćama, ako je potrebno, tijekom gledanja videozapisa omogućite podršku vršnjaka u opisivanju vizualnih elemenata.
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Potaknite učenike koji žele više da i sami izrade videonajavu za cjelovito pročitan tekst po svom izboru.
Učenici mogu pročitati tekst Guya de Maupassanta Na vodi na nastavnom satu ili samostalno kod kuće. Budući da se radi o noveli, čitanje na satu neće oduzeti mnogo vremena, a može biti dobra prilika da provjerite njihovu vještinu čitanja naglas ili da pomognete učenicima u tumačenju eventualnih nejasnoća u značenju riječi. U tom ih smislu možete uputiti na samostalno istraživanje o nepoznatim riječima u tiskanom ili mrežnom rječniku. Tekstu novele mogu pristupiti preko portala e-lektire. Nakon čitanja cjelovita teksta pitanjima potaknite učenike na iskazivanja doživljaja. Neka izdvoje one dijelove teksta koji su kod njih izazvali osjećaj nelagode ili straha, neka komentiraju ugođaj u noveli. Razgovarajte s učenicima o temi novele. Usmjerite ih na interpretaciju cjelovitog teksta, odnosno analizu fabule, likova, važne motive i kompoziciju. Neka opažanja zabilježe u svoje bilježnice u obliku umne mape u kojoj će središnji pojam biti naslov djela. Umnu mapu mogu oblikovati i u digitalnom alatu Mentimeter. Ovaj je tekst dobra prilika za to da učenici samostalno istraže informacije o autoru djela, odnosno kulturnom i književnom kontekstu u kojem je autor stvarao. Uputite učenike na pouzdane mrežne izvore poput stranice e-lektire ili stranice Hrvatska enciklopedija. Ključne pojmove o Maupassantovu stvaralaštvu, primjerice naziv književnomjetničkog pravca kojem je pripadao ili nacionalne književnosti kojoj pripada, također mogu ucrtati u umnu mapu.
Potom pripremite učenike za gledanje kratkometražnog filma Na vodi redatelja Filipa Lozića koji ćete pronaći na Platformi za promociju hrvatskog filma. U alatu Google Forms izradite nastavni listić za usporedbu književnog i filmskog predloška. Usmjerite svoja pitanja na mističan i neugodan ugođaj u noveli i filmu, sredstva kojima je ostvarena mističnost te na sličnosti i razlike u fabuli novele i filma. Nakon što učenici dovrše usporedbu projicirajte na platnu njihove odgovore i razgovarajte o svim opažanjima. Uputite učenike na to da samostalno istraže kakav je bio utjecaj Guya de Maupassanta i ostalih naturalista na domaće autore. Upozorite ih na to da se koriste pouzdanim mrežnim izvorima poput Proleksis enciklopedije.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole.
Učeniku s teškoćama pripremite tekst za čitanje te ga grafički prilagodite, npr. povećajte font, razmak među riječima i redovima. Provjerite razumije li učenik zadatak te mu dajte podršku u radu. Pripremite mu pisane smjernice za izradu umne mape.
Kod gledanja filma, ako je potrebno, učeniku s teškoćama omogućite podršku suučenika kod opisivanja događaja i audioskripciju filma.
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata Mentimeter, Google Forms. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici koji žele znati više mogu izraditi strip prema noveli Guya de Maupassanta Na vodi u alatu Pixton nastojeći ostvariti ugođaj koji je prisutan u noveli.
Na početku nastavne aktivnosti u alatu Tricider učenici odgovaraju na jedno od polaznih pitanja: Zašto je dobro oprostiti?, Zašto se ne bismo trebali usredotočiti na osvećivanje?, Što učiniti ako dvojimo oko oprosta ili osvete i s kime razgovarati o toj dvojbi? O tome razgovarajte s učenicima, a potom neka učenici komentiraju polazna pitanja imajući na umu dramsku radnju tragedije Hamlet: kako je Hamletova odluka o osveti utjecala na tijek dramske radnje ili bi li radnja tekla drugačije da se o svojoj dvojbi savjetovao s nekim od likova (Ofelijom, Rozencrantzom, Guildensternom ..)?
Aktivnosti prethodi cjelovita analiza Shakespeareova Hamleta. Tijekom aktivnosti učenike usmjerite na usporednu analizu filmskog predloška i književnog teksta. Budući da su ekranizacije filmova dugotrajne i oduzimaju mnogo vremena, učenicima možete proslijediti poveznicu s filmskom adaptacijom i uputiti ih na to da cjelovit film pogledaju kod kuće. Gledanje cjelovita filma nije uvjet za izvođenje ovoga nastavnog sata jer ćete se tijekom sata služiti videokvizom u kojem ćete reproducirati ulomke filmskog predloška.
U alatu Bookwidgets izradite videokviz za učenike. Prikažite učenicima ulomke filmske adaptacije s umetnutim pitanjima kojima ćete ih voditi u usporedbi filma i književnog teksta. Usmjerite se na one dijelove filmske adaptacije koji su različiti od teksta u sadržajnom smislu, u izboru motiva, kompoziciji ili u likovima. Neka vaša pitanja budu jednostavna i jednoznačna (primjerice, na koji je način glumac prikazao Hamletovu dvojbu ili kojom se filmskom tehnikom prikazuju događaji koji su prethodili sadašnjoj radnji, a na koji su način ti prizori prikazani u dramskom tekstu). Učenici istovremeno trebaju imati pristup cjelovitu tekstu, primjerice preko portala e-Lektire, kako bi mogli kvalitetno uspoređivati film i tekst.
Upitajte učenike u kojim je dramskim situacijama u književnom tekstu prisutan motiv oprosta i motiv ljudske potrebe za osvetom. Zajedno komentirajte kako su te dramske situacije prikazane u filmu i jesu li ispunile njihova očekivanja u odnosu na ono što su zamislili nakon pročitanoga teksta. Neka objasne kako bi tekla radnja u drami Hamlet da njezin pokretač nije osveta, nego oprost.
U alatu Bookwidgets možete izraditi popis za usporedbu koji ćete podijeliti učenicima u razrednoj grupi. Važno je da učenici popunjavaju taj popis u realnom vremenu, tj. dok vi prikazujete videokviz, jer će jedino tako moći uspješno uočiti sve razlike. Nakon završetka kviza možete projicirati popise koje su učenici izradili i zajedno komentirati njihove odgovore.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika.
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju. Tijekom svih aktivnosti uzmite u obzir teškoće učenika te mu osigurajte dovoljno vremena.
Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite tekst koji treba čitati te ga grafički prilagodite. Tijekom gledanja omogućite audioskripciju učeniku kojem je to potrebno. Potaknite vršnjačku podršku tijekom rada.
Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata Tricider, Bookwidgets. Pokažite mu rad u alata ako se njime prvi put koristi. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenike možete uputiti na to da na mrežnim stranicama umjetničkih i komercijalnih kina istraže aktualne filmske naslove koji su nastali prema književnim predlošcima i da o tome pripreme izlaganje u nekome od prezentacijskih digitalnih alata.
Đordić, Ana (2021). Film u školi. Zagreb: HFS.
Filmska enciklopedija (1986-90). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Gilić, Nikica, (2007). Uvod u teoriju filmske priče. Školska knjiga: Zagreb.
Kragić, Bruno i Gilić, Nikica (2003). Filmski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Mikić, Krešimir (2001). Film u nastavi medijske kulture. Zagreb: Educa d.o.o.
Peterlić, Ante (2000). Osnove teorije filma, 3. izdanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Solar, Milivoj (2003). Povijest svjetske književnosti. Zagreb: Golden marketing.
Veliki rječnik hrvatskoga standarnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.