U digitalnom alatu Wordwall kreirajte interaktivan zadatak u kojem učenici, svaki za sebe, slažu riječi u tri kategorije: dani, nastavni predmeti i redni brojevi. U digitalnom zadatku navedite sve dane u tjednu, predmete koje vaši učenici slušaju te redne brojeve do sedam, što je najveći broj nastavnih sati u danu. Koristite format 1st, 2nd itd.
Kad završe zadatak, kao u ovome primjeru, učenici u paru jedni drugima postavljaju pitanja o svom stvarnom tjednom rasporedu sati za sve predmete koje imaju: “How many times a week do you have maths?” Na taj način, učenici jedni drugima provjeravaju razumijevanje naziva školskih predmeta te primjenjuju pojmove u stvarnom kontekstu razgovarajući o svom tjednom rasporedu i učestalosti predmeta koje imaju.
Nakon što su, u jednostavnom razgovoru, provjerili razumijevanje naziva školskih predmeta, uputite učenike na e-Škole DOS Engleski jezik 5, Modul 2, Jedinica 2.2., Zadatak 1, u kojem pokazuju razumijevanje slušanjem na temu školskog rasporeda.
Kada završe zadatak slušanja s razumijevanjem, podijelite učenike u grupe u kojima zajedno, po sjećanju, trebaju napisati raspored o kojemu su slušali u prethodnom zadatku. U grupnom radu trebaju uvažavati različita mišljenja te svi članovi imaju pravo predložiti i utjecati na sadržaj rasporeda.
Učenici izlažu svoje rasporede u učionici, a potom im zadajte da u grupama, u kojima su pisali rasporede, provedu međuvršnjačko vrednovanje. Za taj zadatak odredite koja će grupa kojoj pregledavati radove, a radi točnosti provjere radova, učenicima podijelite listove s rješenjima rasporeda koji su slušali. Tijekom međuvršnjačkog vrednovanja učenici na listovima s rješenjima bilježe eventualne pogreške.
Po završetku ovog dijela zadatka, pitajte učenike jesu li svi uvijek imali isto mišljenje o rješenju te na koji su način uspjeli nametnuti svoje mišljenje. Također, pitajte učenike, koji su popustili, zbog čega su to učinili i - umjesto svoga rješenja - dopustili tuđe. Posebno zanimljivo će biti ako su popustili učenici čije je rješenje zadatka zapravo bilo točno. Promišljanje o svojim postupcima te uočavanje kako su drugi uspjeli utjecati na njihovo mišljenje, pomoći će im u budućim zadatcima, ali i u stvarnom životu te ih ojačati da se izbore za svoje mjesto i svoje mišljenje kada misle da su u pravu. Pritom, uvijek treba voditi brigu o tome da se mišljenja smiju razlikovati i da rasprava uvijek treba biti pristojna i treba uvažavati sugovornika.
Nakon što su učenici pregledali radove, proglasite najtočniji i najcjelovitiji raspored ili rasporede (ako ih ima više s istim brojem točnih podataka). U obzir treba uzeti i pravopisnu točnost jer se bodovi dobivaju isključivo za pravopisno točno napisane dane u tjednu, predmete i redne brojeve u rasporedu.
Na kraju aktivnosti, upitajte učenike misle li da postoje tipično ženski ili muški školski predmeti pa, samim time, i muška i ženska zanimanja. Pripremite primjere žena matematičarki i znanstvenica i muških umjetnika, glazbenika te slikara kako biste pridonijeli razbijanju stereotipa u zanimanjima te naglasili da takve podjele ne bi trebale postojati. Bez obzira na to bili dječaci ili djevojčice, trebaju se posvetiti onome što ih veseli i u čemu uživaju te će, na taj način, sigurno u svom odabiru daljnjeg školovanja biti uspješni.
Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima…), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se učenika s teškoćama premjestiti u prednje klupe u razredu kako bi ga se moglo pratiti i pružiti mu dodatnu uputu ili pomoć pri izvršavanju zadatka.
Provjeravajte snalaze li se učenici s teškoćama u spomenutim alatima. Po potrebi, osigurajte i pisane upute sa slikovnim prikazima radi lakšeg korištenja alata.
Za učenike s oštećenjem vida valja prilagoditi svjetlost u prostoru te svjetlinu i kontrast na zaslonu.
Kod učenika s jezičnim ili intelektualnim teškoćama te oštećenjima sluha provjerite jesu li razumjeli upute i tijekom aktivnosti redovito provjeravajte razumiju li pojmove. Po potrebi, dodatno im objasnite. Predvidite više vremena za samostalan rad učenika s teškoćama. Po potrebi, osigurajte rad u paru za one učenike koji imaju izražene teškoće. Vodite računa da je učenik s teškoćom u paru s onim učenikom koji nema teškoća u svladavanju gradiva, strpljiv je i pozitivno utječe na učenika s teškoćom. Provjeravajte kako napreduju u izvršavanju zadatka.
Za učenike s teškoćama, primjerice disleksijom i jezičnim teškoćama, omogućite ponovno slušanje audiozapisa. Učeniku s oštećenjem sluha osigurajte mirno i tiho okruženje (koliko god je to moguće) kako bi mogao čuti audiozapis, a po potrebi, pripremite i transkript audiozapisa.
Tijekom rada u paru ili skupini vodite računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivni promatrač. Prilikom rada u skupini vodite brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje. Primjerice, da učenik s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije u zadatku ne treba govoriti ili da učenik s disgrafijom ne piše zadatke.
Dodatne informacije možete potražiti na poveznicama:
Hrvatska udruga za disleksiju - savjeti učiteljima
Informativni letak o razvojnom jezičnom poremećaju
Smjernice MZO-a za rad s učenicima s teškoćama
Razgovarajte s učenicima o njihovom tjednom školskom rasporedu. Pitajte ih koliko nastavnih sati imaju svakoga dana, a koliko tjedno, tražite od njih da nabroje predmete koje imaju po pojedinim danima, koji im je dan najdraži i zašto.
Potom, učenike uputite na e-Škole DOS Engleski jezik 5, Modul 2, Jedinica 2.2., Zadatak 2, u kojem trebaju dovršiti rečenice upisujući školske predmete. Učenici taj zadatak rješavaju svaki za sebe.
Zadajte učenicima da, također, svatko za sebe, pročitaju tipičan raspored u Sjedinjenim Američkim Državama na poveznici A Typical Day At School.
Nakon što pročitaju raspored, podijelite učenike u grupe u kojima će usporediti svoj raspored sati s tipičnim rasporedom u Sjedinjenim Američkim Državama o kojem su čitali na poveznici. Pisanjem rečenica u digitalnom alatu Office 365 (Word) učenici uspoređuju rasporede te svaka grupa piše različitom bojom. Učenici ne smiju napisati rečenicu koju je neka druga grupa već napisala. Tako ćete ih potaknuti na timski rad i podjelu zadataka kako bi bili brži i uspješniji. Rečenice koje učenici pišu su, primjerice : “Mi počinjemo s nastavom u 8.30, a oni počinju s nastavom u 8 sati.” / “Nama nastava završava u 13.15, a njima u 2.” / “Kod njih nastavni sat traje 60 minuta, a kod nas 45 minuta.” / ”U nekim školama oni svaki dan imaju isti raspored, a kod nas je uvijek različit.” itd. Učenici na poveznici trebaju pronaći što više informacija koje su slične ili različite od njihovog uobičajenog školskog rasporeda. Učenike uputite da u grupama svi članovi trebaju pridonijeti pronalasku razlika i da svatko mora doprinijeti najmanje jednom rečenicom.
Kako biste ih dodatno motivirali na čitanje i potaknuli da napišu što više rečenica, zadajte učenicima vremenski okvir od, primjerice, 10 ili 15 minuta i recite im da će grupa koja ima najviše rečenica biti pobjednica ovoga zadatka.
Nakon isteka zadanog vremena, predstavnici grupa drže prezentaciju. Pitajte učenike koliko su razlika napisali te provjerite sadrže li rečenice točne informacije.
Na kraju, proglasite pobjedničku grupu te članove grupe nagradite na način na koji mislite da je najprikladniji. To može biti pozitivna bilješka ili izostanak dodatne domaće zadaće. Na taj način, potaknut ćete učenike na aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu te ćete im dati do znanja da se trud i rad isplate.
Za učenike s oštećenjem vida valja prilagoditi svjetlost u prostoru te svjetlinu i kontrast na zaslonu.
Prilikom razredne rasprave ne inzistirajte na tome da učenici s teškoćama - kao što su mucanje ili izražena anksioznost - govore, osim ako za to ne jave sami.
Za učenike s oštećenjem sluha uvijek treba voditi računa o razumijevanju pojmova (kao i kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja). U samostalnom radu predvidite više vremena za rješavanje zadataka za učenike s teškoćama, što se posebno odnosi na učenike s disleksijom kojima je potrebno više vremena za čitanje ili ponovno čitanje kako bi bolje razumjeli sadržaj.
Učenicima s teškoćama dopustite podsjetnike u radu (popis ključnih riječi s prijevodom i slikom). To se posebno odnosi na učenike s jezičnim teškoćama, oštećenjima sluha i intelektualnim teškoćama.
Tijekom rada u paru ili skupini vodite računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude pasivni promatrač. Prilikom rada u skupini vodite brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, npr. da učenici s disleksijom ili jezičnim teškoćama ne pišu rečenice jer često imaju teškoća u sricanju. Ne inzistirajte na tome da učenik s disleksijom, učenik koji muca ili ima izraženu anksioznost govori, osim ako se za to sam ne javi.
U skupinama od najviše četiri sudionika, zadajte učenicima da kreiraju svoj idealan raspored sati u digitalnom alatu Canva. U njemu će pronaći unaprijed pripremljene predloške koji se mogu mijenjati i uređivati brojnim vizualnim efektima i fotografijama, što će im omogućiti kreiranje rasporeda koji je vizualno privlačan, ali i jasan.
Za ovaj zadatak pripremite listu za provjeru koja će učenicima služiti za samoprovjeru te kao podrška pri izradi rasporeda. U listu za provjeru uvrstite kvalitetu dizajna, maštovitost, gramatičku i pravopisnu točnost te samoprocjenu o radu u timu: kakva je komunikacija unutar tima, spremnost za prihvaćanje prijedloga i angažiranost svakog člana tima.
Svoj idealan raspored učenici dijele u digitalnom alatu Padlet u kojem trebate postaviti mogućnost vrednovanja pojedinog rada kako bi učenici, na taj način, odabrali najbolji raspored sati.
Nakon predstavljanja rasporeda i odabira najboljeg, razgovarajte s učenicima o mogućim promjenama koje bi mogle biti ostvarene u njihovom stvarnom školskom rasporedu te ih potaknite da djeluju na promjene u svakodnevnom školskom životu. Pitajte ih da argumentiraju promjene koje su unijeli u raspored koji su osmislili. Primjerice, ako stave u raspored više sati nekog predmeta, produlje odmore, promijene početak i završetak nastave i slično.
Na kraju, potaknite učenike na razmišljanje o tome kako svoj školski život učiniti ljepšim i održivijim te kojim bi aktivnostima i promjenama u školi mogli pridonijeti inicijativi Europske komisije. O njoj se možete informirati na poveznici New European Bauhaus. New European Bauhaus potiče na održivu zajedničku budućnost te na promišljanje o svakodnevnom ponašanju koje utječe na kvalitetu života sada, ali i u budućnosti, a tiče se očuvanja okoliša, zdravlja te jednakim mogućnostima za sve. Mogu li promjene u rasporedu, poput početka i završetka nastave, utjecati na održivi razvoj? Primjerice, potrošnja električne energije za svjetlost, grijanje, dolazak i odlazak u školu zajedničkim prijevozom i slično.
Zakažite učenicima videosastanak pomoću digitalnog alata MS Teams i otvorite breakout sobe kako bi učenici mogli raditi u grupama od najviše četiri učenika. Zadajte učenicima da u grupama kreiraju svoj idealan raspored sati u digitalnom alatu Canva u kojem će pronaći unaprijed pripremljene predloške koji se mogu mijenjati i uređivati brojnim vizualnim efektima i fotografijama. To će im omogućiti kreiranje rasporeda koji je vizualno privlačan, ali i jasan.
Za ovaj zadatak pripremite listu za provjeru u digitalnom alatu Microsoft Forms koja će učenicima služiti za samoprovjeru te kao podrška pri izradi rasporeda. U listu za provjeru uvrstite kakvoću dizajna, maštovitost, gramatičku i pravopisnu točnost te samoprocjenu o radu u timu: kakva je komunikacija unutar tima, spremnost za prihvaćanje prijedloga i angažiranost svakog člana tima. Listu za provjeru podijelite u čavrljanju kako bi joj svi učenici mogli pristupiti.
Svoj idealan raspored učenici dijele u digitalnom alatu Padlet u kojem trebate postaviti mogućnost vrednovanja pojedinog rada kako bi učenici, vrednujući radove, odabrali najbolji raspored sati.
Zatvorite breakout sobe i podijelite ekran kako bi svi učenici mogli pratiti objavljene rasporede na ploči Padlet. Pozovite predstavnike grupa da uključe mikrofon i predstave svoj raspored. Nakon predstavljanja rasporeda i odabira najboljeg, razgovarajte s učenicima o mogućim promjenama koje bi se mogle ostvariti u njihovom stvarnom školskom rasporedu te ih potaknite da djeluju na promjene u svom svakodnevnom školskom životu. Pitajte ih da argumentiraju promjene koje su unijeli u raspored koji su osmislili. Primjerice, ako stave u raspored više sati nekog predmeta, produlje odmore, promijene početak i završetak nastave i slično. Učenici se u razgovor uključuju putem mikrofona ili pisanja odgovora u čavrljanje.
Na kraju, potaknite učenike na razmišljanje o tome kako svoj školski život učiniti ljepšim i održivim te kojim bi aktivnostima i promjenama u školi mogli pridonijeti inicijativi Europske komisije o čemu se možete informirati na poveznici New European Bauhaus. Ta inicijativa potiče ih na održivu zajedničku budućnost te na promišljanje o svakodnevnom ponašanju koje utječe na kvalitetu života sada, ali i u budućnosti u vezi s očuvanjem okoliša, zdravlja te jednakim mogućnostima za sve. Mogu li promjene u rasporedu, početak i završetak nastave, utjecati na održivi razvoj? Primjerice, potrošnja električne energije za svjetlost, grijanje, dolazak i odlazak u školu zajedničkim prijevozom i slično.
Provjerite s učenicima s teškoćama kako se snalaze u digitalnim alatima te, po potrebi, pružite dodatna objašnjenja uz slikovni prikaz. Učenici s teškoćama bolje će funkcionirati u skupini s učenicima koji će usmjeravati onoga koji je, možda, sporiji u rješavanju zadataka ili teško održava pozornost na zadatak. Prilikom podjele u skupine uvijek je važno voditi računa o obilježjima pojedine skupine. Potrebno je češće provjeravati kako funkcionira skupina u kojoj je učenik s teškoćama.
Prilikom razredne rasprave ne inzistirajte na tome da učenici s teškoćama - kao što su mucanje ili izražena anksioznost - govore, osim ako za to ne jave sami. U raspravi nemojte isticati učenika s teškoćom u slučaju da je pogriješio. Nakon razredne rasprave omogućite učeniku s teškoćama odgovore na pitanja koja su se postavljala tijekom rasprave.
Za učenike s disleksijom važno je predvidjeti više vremena za čitanje teksta, što zbog sporije brzine čitanja, što zbog ponovnog čitanja teksta radi boljeg razumijevanja pročitanog. Postoje li učenici kojima bi razumijevanje zadanog teksta na poveznici bio otežano, predvidite rad u paru s učenikom iz klupe. To bi se moglo odnositi na učenike s jezičnim teškoćama.
Prilikom mrežne provedbe aktivnosti provjeravajte s učenicima s teškoćama kako se snalaze u pojedinim fazama aktivnosti te im, po potrebi, pružite pomoć. Kod učenika s poremećajem pažnje/poremećajem hiperaktivnosti provjeravajte prati li događanja jer je, u mrežnom obliku, kontrola nastavnika slabija. Za učenike s poremećajem iz spektra autizma važno je najaviti i svaku promjenu aktivnosti ili promjenu u prostoru provedbe aktivnosti (u mrežnome obliku: prelazak iz breakout sobe u zajedničku sobu) jer imaju potrebu održavanja ustaljenosti i rutine.
Zadajte učenicima da osmisle neke nove izvannastavne aktivnosti koje bi se mogle provoditi u školi. Ako se učenici bave izvanškolskom aktivnošću ili su u nečemu posebno nadareni, mogu postati mentori i voditi izvannastavne aktivnosti sa svojim učiteljima. Zadatak je da osmisle kurikul nove izvannastavne aktivnosti te način njegove provedbe s pripadajućim materijalima, nastavnim sredstvima i slično. Postoji mogućnost da se takva izvannastavna aktivnost uvrsti u školski kurikul ili da se dio njihovih ideja uvrsti u postojeće izvannastavne aktivnosti.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.