Pozdravite učenike. Pitajte ih znaju li kad je Hrvatska postala samostalna. Nakon što odgovore, pitajte ih znaju li kad je Hrvatska posljednji put prije 1991. godine bila samostalna. Ako ne znaju odgovor, podsjetite ih na razdoblje ranoga srednjeg vijeka i doba vladavine Trpimirovića. Najavite temu dolaska Arpadovića na vlast i objasnite pojam personalne unije. Podijelite učenike u grupe i svakoj zadajte jednog istaknutijeg Arpadovića (Ladislav, Koloman, Bela III., Bela IV., Andrija II., Andrija III. Mlečanin itd.). Neka svaka grupa prouči zadanog vladara i u digitalnom alatu Canva izradi plakat kojim će prikazati odnos vladara prema hrvatskim zemljama. Dogovorite se s učenicima o tome koje elemente plakat treba sadržavati (sliku, lentu vremena, najvažnija postignuća, odnos prema Slavoniji i Dalmaciji i dr.). Količinom zadanih elemenata možete regulirati kompleksnost zadatka. Kad sve grupe izrade plakate, prozovite njihove predstavnike kako bi svaki od njih izložio i objasnio plakat svoje grupe. Ostale učenike uputite na to da vrednuju svaki plakat prema zadanim elementima. Nakon svih izlaganja prokomentirajte s učenicima plakate i odaberite najbolji. Potaknite raspravu o tome koji je vladar bio najuspješniji iz perspektive Hrvatske, odnosno koji je od njih omogućio najveći napredak hrvatskih zemalja. Raspravite i o prednostima i nedostatcima koje nekoj državi donosi ulazak u zajednicu s drugom državom. Na kraju razgovarajte o tome što je za današnju Hrvatsku značio ulazak u zajednicu europskih država 2013. godine.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
U obzir uzmite teškoće koje učenik ima te mu omogućite ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama te ga potaknite na uključivanje u različite aktivnosti.
Potaknite učenike na razmišljanje postavljajući dodatna pitanja te im prikazujući vizualne prikaze. Učenike s teškoćama smjestite bliže sebi te izvoru sadržaja koji se prikazuju. Isti sadržaji neka budu prikladne veličine kako bi učenici uspješno percipirali informacije.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Tijekom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovu uključenost u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s koracima u rješavanju zadatka. Podsjetnik možete izraditi u obliku kartice u alatu Word.
Učenike potaknite na usmeno izražavanje i svako njihovo sudjelovanje posebno pohvalite.
Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za korištenje digitalnim alatom Canva. Upute možete pripremiti u alatu Word pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Zadajte učenicima da istraže koji je Arpadović posebno utjecao na njihov kraj. Rezultate neka prikažu s pomoću digitalnog alata Prezi.
Pozdravite učenike. Postavite im pitanje o tome koje su moguće prednosti i nedostatci vladavine strane jake dinastije državom i prokomentirajte odgovore. Ako niste s njima obrađivali dolazak i vladavinu Arpadovića, objasnite im u kratkim crtama njihovu vladavinu. Najavite im temu vladavine Anžuvinaca i ukratko objasnite njihov dolazak na vlast. Podijelite učenike u parove i svakom paru zadajte da istraži vladavinu Karla I. i Ludovika I. Anžuvinca. Neka s pomoću alata MS Office 365 kreiraju dijeljenu tablicu koju će moći suradnički uređivati. Tablica treba imati tri stupca i tri reda. U prvi red srednjeg i desnog stupca neka unesu imena Anžuvinaca. U drugi i treći red prvog stupca unesite kategorije vanjska politika i unutarnja politika s pomoću kojih će učenici analizirati zadano. Prije početka rada u razgovoru s učenicima definirajte što obuhvaća vanjska, a što unutarnja politika. Neka prvi učenik u paru istražuje i analizira Karla I., a drugi Ludovika I. Anžuvinca te neka popune odgovarajuće dijelove tablice. Kad svi parovi dovrše svoj rad, prozovite neke od njih da izlože rezultate rada i usporede ga s radovima drugih parova. Potaknite raspravu o tome koji je od dvojice vladara bio uspješniji u provođenju unutarnje i/ili vanjske politike. Za kraj postavite učenicima pitanje o tome koje prednosti i nedostatke ima država koja je mala i samostalna u usporedbi s državom koja je dio veće političke zajednice.
Započnite aktivnost preko platforme MS Teams. Pozdravite učenike te im postavite pitanje o tome koje su moguće prednosti i nedostatci vladavine strane jake dinastije državom i prokomentirajte odgovore. Ako niste s njima obrađivali dolazak i vladavinu Arpadovića, objasnite im u kratkim crtama njihovu vladavinu. Najavite im temu vladavine Anžuvinaca i ukratko objasnite njihov dolazak na vlast. Podijelite učenike u parove koristeći mogućnost alata breakout rooms i svakom paru zadajte da istraži vladavinu Karla I. i Ludovika I. Anžuvinca. Neka parovi pristupe alatu MS Office 365 te kreiraju dijeljenu tablicu koju će moći suradnički uređivati. Tablica treba imati tri stupca i tri reda. U prvi red srednjeg i desnog stupca neka unesu imena Anžuvinaca. U drugi i treći red prvog stupca unesite kategorije vanjska politika i unutarnja politika s pomoću kojih će učenici analizirati zadano. Prije početka rada u razgovoru s učenicima definirajte što obuhvaća vanjska, a što unutarnja politika. Neka prvi učenik u paru istražuje i analizira Karla I., a drugi Ludovika I. Anžuvinca te neka popune odgovarajuće dijelove tablice. Kad svi parovi dovrše svoj rad vratite se u plenarni način rada i prozovite neke od njih da izlože rezultate rada i usporede ga s radovima drugih parova. Potaknite raspravu o tome koji je od dvojice vladara bio uspješniji u provođenju unutarnje i/ili vanjske politike. Za kraj postavite učenicima pitanje o tome koje prednosti i nedostatke ima država koja je mala i samostalna u usporedbi s državom koja je dio veće političke zajednice.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
U obzir uzmite teškoće koje učenik ima te mu omogućite ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama te ga potaknite na uključivanje u aktivnosti.
Učenika s teškoćama smjestite bliže sebi kako bi uspješno percipirao potrebne informacije te kako biste mu mogli brže pružiti dodatnu podršku.
Potaknite učenike na razmišljanje postavljajući dodatna pitanja te dajući im vizualne prikaze. Učenike s teškoćama smjestite bliže sebi te bliže izvoru sadržaja koji se prikazuju. Isti sadržaji neka budu prikladne veličine kako bi učenici uspješno percipirali informacije. Pomoćnik u nastavi ili drugi učenik može učeniku s teškoćama dodatno usmeno objasniti vizualne prikaze.
Pri izlaganju nastavnog sadržaja koristite se jednostavnim rječnikom i naglasite ključne pojmove. Ključne osobe i pojmove vizualno prikažite (slika, video).
Omogućite učenicima plan ploče koji sadržava ključne pojmove pazeći pritom na grafičku prilagodbu teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, naglašeni ključni pojmovi). Za učenike s oštećenjem vida isprintajte plan ploče na papiru bljedožute boje.
Učenika s teškoćama smjestite u par s učenikom koji će na njega djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. Češće provjeravajte napredak para u kojem se nalazi učenik s teškoćama.
Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za korištenje digitalnim alatom MS Office 365. Upute možete pripremiti u alatu Word pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova).
Unaprijed napravite tablicu koju će učenik s teškoćama ispuniti. Uvećajte prikaz tablice u digitalnom alatu te pripazite na veličinu i stil fonta. Provjerite pristupačnost tablice tako da kliknete na karticu Pregled i zatim odaberete opciju Provjeri pristupačnost.
Pripremite uvećane dijelove izvora kojima će se učenici služiti u istraživanju navedenih vladara.
Omogućite im podsjetnik s elementima zadatka koji trebaju izvršiti kako bi uspješnije usmjerili svoju pozornost te kako bi zadatak bio potpuno izvršen.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Zadajte učenicima da detaljnije istraže dolazak Anžuvinaca na vlast i ulogu koju je u tome odigrala obitelj Šubić. Neka rezultate prikažu s pomoću digitalnog alata Prezi.
Pozdravite učenike i najavite temu: dolazak Habsburgovaca na ugarsko-hrvatsko prijestolje. Pitajte ih jesu li čuli za dinastiju Habsburg i što znaju o njezinu odnosu s Hrvatskom tijekom povijesti te koji su im istaknuti habsburški vladari poznati. Spomenite im da je posljednji član obitelji Habsburg još živ i aktivan u austrijskoj politici. Objasnite im da će se tijekom današnje aktivnosti upoznati sa slijedom događaja koji su rezultirali habsburškom vladavinom hrvatskim zemljama sljedeća četiri stoljeća. Podijelite učenike u pet grupa te svakoj zadajte jednu temu: Matija Korvin, Vladislav II. Jagelović, Ludovik II. Jagelović, Ferdinand I. Habsburški i Ivan Zapolja. Svaka će grupa u digitalnom alatu Pixton izraditi strip kojim će prikazati svoju temu. Uputite učenike na to da prouče svoju temu te da odaberu četiri najvažnija događaja. Svaki će događaj pretvoriti u jedan prizor te tako stvoriti strip od četiri prizora. Osim ilustracije strip treba sadržavati i kratak tekst koji će upotpuniti priču. Kompleksnost zadatka možete povećati dodavanjem još prizora stripa. Dovršene stripove neka predstavnici svake grupe predstave i ukratko objasne. Stripove ispišite i objesite na ploču/pano. Uputite učenike na to da ponovno prouče sve stripove, a zatim prozovite nekog od njih da s pomoću izrađenih stripova pokuša ispričati priču o smjeni Korvin-Jagelovići-Habsburgovci na ugarsko-hrvatskom prijestolju. Na kraju potaknite učenike na raspravu o tome što su smjene na prijestolju značile za hrvatske zemlje.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
U obzir uzmite teškoće koje učenik ima te mu omogućite ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama te ga potaknite na uključivanje u aktivnosti.
Potaknite učenike na razmišljanje postavljajući dodatna pitanja te dajući im vizualne prikaze. Pokušajte ne postavljati više pitanja odjedanput. Učenike s teškoćama smjestite bliže sebi te bliže izvoru sadržaja koji se prikazuju. Isti sadržaji neka budu prikladne veličine kako bi učenici uspješno percipirali informacije.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će na njega djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Pri podjeli zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost u rješavanju zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Također, provjeravajte njegovu uključenost u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s koracima u rješavanju zadatka. Podsjetnik možete izraditi u obliku kartice u alatu Word.
Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za korištenje digitalnim alatom Pixton. Upute možete pripremiti u alatu Word pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova).
Za učenike s teškoćama, a osobito za učenike sa specifičnim teškoćama učenja, pripremite dijelove izvora znanja u kojima će pronaći tražene informacije. Tekst izvora grafički prilagodite i uručite ga učeniku. Na taj će način lakše pronaći informacije potrebne za rješavanje zadatka i pozornost će mu biti uspješnije usmjerena.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Zadajte učenicima da detaljnije istraže ulogu osmanskih prodora u smjenama na ugarsko-hrvatskom prijestolju u razdoblju od Matije Korvina do Ferdinanda I. Habsburškog.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.