Aktivnost možete započeti razgovorom o značenju riječi govoriti i pričati. Učenike možete pitati jesu li te dvije riječi sinonimi, s kojim riječima mogu povezati te riječi (primjerice, govoriti s govorom, pričati s pričom) te mogu li se te dvije riječi zamijeniti u svakome kontekstu.

Potom učenike uputite na to da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi te pogledaju početnu animaciju.

Nakon gledanja možete zatražiti da netko od učenika ukratko prepriča radnju odgledane animacije. Nastavite aktivnost čitanjem teksta u kojemu se pripovijeda o istoj radnji obrađenoj animacijom.

Nakon čitanja uputite učenike na to da prouče razlike između pripovijedanja i prepričavanja opisane u jedinici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi.

Središnji dio aktivnosti započnite uputom učenicima da se podijele u parove te da potom u parovima napišu dva teksta. Oba učenika trebaju napisati tekst o tome kako su, primjerice, proveli jučerašnji dan, školske praznike itd. Ako su učenici pročitali Sofoklovu Antigonu ili Novakove Posljednje Stipančiće, mogu sastaviti tekstove o tome što bi glavni ženski likovi (Antigona ili Lucija) mogli poduzeti da zaštite svoja prava kada bi živjeli u današnje vrijeme. U tome slučaju uputite učenike na to da pišu iz perspektive tih likova (u prvom licu). Ovdje se možete dotaknuti očekivanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje.

Svoje tekstove oblikuju u Wordu kako bi ih mogli kada ih završe proslijediti drugom učeniku. Po završetku pisanja i prosljeđivanja teksta drugom učeniku, učenici prepričavaju ono što je ispripovijedao njihov par kako bi utvrdili razliku između pripovijedanja i prepričavanja.

Aktivnost završite razgovorom o tekstovima učenika, odnosno o književnoteorijskim pojmovima pripovijedanja u prvome i trećemu licu te razlikama između prvoga i drugoga teksta.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate na umu imati to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učenike s teškoćama, posebno učenike s jezičnim teškoćama i učenike sa specifičnim teškoćama učenja, podsjetite na značenje riječi sinonim i dajte im nekoliko primjera prije nego što odluče jesu li riječi pričati i govoriti sinonimi.

Tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi učenike s teškoćama uputite na to da na Edutoriju odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta, promjene kontrasta). Ako je potrebno, neka učenici oštećena vida više puta pogledaju animaciju.

Prilikom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojemu će biti vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak ako je to potrebno.

Učenicima s teškoćama omogućite pisani predložak u kojemu su navedene razlike između pričanja i pripovijedanja kako bi lakše osmislili rečenice koje će njihov par čitati.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu proširiti prepričavanje dodavanjem vlastitih komentara i na taj način stvaralački prepričati sadržaj.

Aktivnost počnite razgovorom o pripovijedanju. S učenicima se prisjetite lektire ili pripovjednoga teksta iz čitanke pa razgovarajte o tome tko pripovijeda te što se i koliko se toga može zaključiti o pripovjedaču na temelju toga kako pripovijeda.

Zatim učenike uputite na to da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi te da prouče dio jedinice o pripovjedaču. Ovaj dio aktivnosti možete zaključiti razgovorom o proučenim tekstovima kako biste istaknuli najvažnije činjenice. Njih učenici potom mogu organizirati u umne mape koristeći se digitalnim alatom Popplet koji nudi pregledan prikaz.

Središnji dio aktivnosti služi utvrđivanju pojmova o pripovjedaču. Učenici trebaju osmisliti priču po ključnim pojmovima ili prvoj rečenici koju zadaje nastavnik. Navedeno također možete kombinirati, odnosno zadati učenicima potrebne sastavnice priče, npr. noću, preplaviti, silueta, neobičan, glas i prvu rečenicu, npr. Kada se toga jutra probudio, nije mogao ni zamisliti…

Aktivnost možete nadograditi tako da, uz ključne pojmove i početnu rečenicu, tražite da priča ima temu rodne ravnopravnosti ili prava manjina, odnosno učenik mora osmisliti priču u kojoj je glavni lik zagovara prava neke obespravljene skupine kako bi se učenici potakli na promišljanje prava svih ljudi, odnosno skupina.

Učenici samostalno odabiru hoće li pripovijedati u prvome ili u trećemu licu. Svoje priče oblikuju u Wordu kako bi svoje tekstove uz pomoć Google Diska ili WhatsApp grupe mogli proslijediti ostalim učenicima u razredu.

Aktivnost završite tako da podijelite učenike u grupe koje potom biraju jednu priču, bilo među onima koje su članovi njihove grupe samostalno napisali, bilo među onima koje im vi ponudite na čitanje. Odabrani tekst svaka grupa treba preoblikovati i doraditi tako što će promijeniti pripovjedača (iz prvoga u treće lice ili obrnuto), dopisujući tekst tako da u njemu dodatno naglase objektivnost ili subjektivnost, ovisno o pripovjedaču u trećemu ili prvome licu.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Videosastanak započnite razgovorom o tekstovima koji se nalaze u navedenoj jedinici (koje su učenici upravo pročitali), odnosno o pripovjedačima kako biste istaknuli najvažnije činjenice. Zamolite učenike da te činjenice organiziraju u umne mape služeći se digitalnim alatom Popplet i podijele ih s vama putem poveznice koju pošalju kao odgovor ispod videosastanka.

Uputite učenike u središnji dio aktivnosti u kojemu trebaju osmisliti priču po ključnim pojmovima ili prvoj rečenici koju zadaje nastavnik. Navedeno također možete kombinirati, odnosno zadati i ključne sastavnice priče, npr. noću, preplaviti, silueta, neobičan, glas i prvu rečenicu, npr. Kada se toga jutra probudio, nije mogao ni zamisliti…

Učenici samostalno odabiru hoće li pripovijedati u prvome ili u trećemu licu. Svoje priče oblikuju u Wordu i također ih postavljaju kao odgovor ispod videosastanka. Dogovorite s učenicima rok do kojega priče trebaju biti objavljene i termin sljedećega videosastanka.

Na dogovorenome videosastanku podijelite učenike u grupe koje potom biraju jednu priču (među onima koje su članovi njihove grupe samostalno napisali ili među onima koje ste im vi ponudili). Dogovorite se s učenicima tko će biti voditelj svake grupe i zamolite voditelje da otvore grupno čavrljanje za svoju grupu u koje dodaju i vas. Podijelite s učenicima u čavrljanju dogovorenu priču. Objasnite im tijek rada i način predstavljanja rezultata rada. Odabrani tekst svaka grupa treba preoblikovati i doraditi tako da promijene pripovjedača (iz prvoga u treće lice ili obrnuto), dopisujući tekst tako da u njemu dodatno naglase objektivnost ili subjektivnost, ovisno o pripovjedaču u prvome ili trećemu licu. Zakažite termin novoga videosastanka za 15 minuta. Učenici tijekom tih 15 minuta rade u svojim grupama s pomoću opcije videopoziva u grupnome čavrljanju.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi učenike s teškoćama uputite na to da odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta, promjene kontrasta).

Pružite podršku učenicima s teškoćama prilikom uporabe digitalnog alata Popplet i izrade umne mape u navedenom alatu, ako je to potrebno. Ukoliko se učenici bolje snalaze u nekom drugom digitalnom alatu (primjerice Canva) mogu i u tom alatu izraditi umnu mapu. Važno je da na umnu mapu smjeste manji broj pojmova kako bi umna mapa bila pregledna. Unaprijed pripremite za učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje pojmove koje trebaju smjestiti na umnu mapu.

Učenicima s teškoćama, posebno učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s poremećajem iz autističnoga spektra, pripremite usmjeravajuća pitanja za pisanje priče u središnjemu dijelu aktivnosti kako bi lakše oblikovali priču.

Učenike s teškoćama raspodijelite u grupe u kojima će biti jedan vršnjak koji će ih aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u grupu koja je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak ako je to potrebno.

Tijekom provođenja aktivnosti u online okruženju učenicima s oštećenjem sluha moraju biti dostupne sve vizualne informacije te da tijekom videosastanka govornik bude okrenut tako da učenici mogu po potrebi očitavati s usana. Pridružite se pojedinim videopozivima i promotrite kako rade. Nakon grupnoga rada predstavnici grupa predstavljaju svoju priču tijekom videosastanka dijeleći zaslon s drugima.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu dodatno dorađivati tekstove, promijeniti im ili nadograditi završetak, osmisliti obrat i tako dalje, kako bi razvili vlastitu maštu, kreativnost, ali se i usavršili u pisanju te tako uvježbali i pravopisna pravila.

Na početku aktivnosti na ploču napišite poslovicu po izboru (npr. Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada.) pa povedite razgovor o njezinu značenju. Kada se s učenicima dogovorite o značenju, razgovarajte o tome je li ta misao ujedno i poučna te bi li mogla poslužiti kao pouka na kraju nekoga književnoga djela. Učenici će znati da je rečenica s početka poslovica, a da basne najčešće završavaju poukom.

U nastavku uputite učenike na to da otvore jedinicu e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi i prouče prozne književne vrste (od podnaslova Prozne književne vrste do kraja) kako bi se prisjetili vrsta proznih tekstova i ključnih pojmova vezanih uz njih.

U središnjemu dijelu aktivnosti učenici rade u paru. Svaki par prvo navodi jednu poslovicu, služeći se vlastitim znanjem ili primjerima koje pronađu na mreži, koja će služiti kao pouka njihove basne. Uputite ih na to da razmisle o značenju poslovice te kako radnjom prikazati pouku koja iz poslovice proizlazi.

Nakon što odaberu poslovicu i utvrde pouku, parovi osmišljavaju radnju svoje basne pazeći pritom na odabir likova (životinja ili predmeta) koji, po njihovu mišljenju, najbolje utjelovljuju onu ljudsku osobinu koja je nužna za radnju basne i pouku.

Tijekom pisanja povremeno pregledajte basne kako biste se uvjerili jesu li učenici na dobrome putu. Po završetku pisanja parovi svoju basnu pretvaraju u strip ili videozapis služeći se digitalnim alatom Make Beliefs Comix koji omogućuje jednostavnu izradu stripa, a korisnici se ne trebaju registrirati.

Basne potom pregledajte na satu. Pritom učenici mogu pogađati koja je poslovica poslužila kao pouka svake basne, čime će i učenici čija je basna dobiti povratnu informaciju o tome koliko su uspješno oblikovali radnju, likove i pouku. Završite odabirom najuspješnije basne. Neka to bude basna koja je najbolje prenijela pouku, a učenike nagradite poticajnom bilješkom ili ih ocijenite.

Postupci potpore

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualnim potrebama učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Značenje poslovice dodatno pojasnite učeniku s poremećajem iz autističnoga spektra kojemu može biti teško shvatiti poslovicu jer sadrži preneseno značenje.

Tijekom rada na stranici e-Škole DOS Hrvatski jezik 1, Modul 4, Jedinica 4.1, Pripovjedni tekstovi učenike s teškoćama uputite na to da na Edutoriju odaberu već postojeće prilagodbe (opciju načina čitanja za disleksiju, opciju povećanja fonta, promjene kontrasta).

Prilikom podjele učenika u parove raspodijelite učenike s teškoćama u par u kojemu će biti vršnjak koji će ga aktivno uključivati u sve aktivnosti. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u par s učenikom koji je uzorna ponašanja te će mu pomoći usmjeriti pozornost na zadatak ako je potrebno. Pobrinite se da učenik s poremećajem iz autističnoga spektra razumije poslovicu koju će obraditi u paru.

Pobrinite se da se učenik s teškoćama prije upozna s digitalnim alatom Make Beliefs Comix kako bi ravnopravno sudjelovao u radu u paru. Ako u razrednom odjelu imate slabovidnog učenika, potaknite sve učenike da prilikom izrade stripova vode računa o kontrastu pozadine i zasićenosti stripova kako bi slabovidni učenik dobro vidio i njihove likove.

Tijekom izlaganja učeničkih basni u obliku stripa ili videozapisa neka učeniku oštećena vida jedan vršnjak opisuje važne vizualne informacije.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u razvoju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.​

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani se učenici mogu okušati u pisanju bajke, pri čemu ih možete podsjetiti na njima blizak primjer filmova o Shreku (Shrek) u kojemu se likovi iz raznih bajki spominju u novome kontekstu, nerijetko ironiziraju, ali i dalje cjelokupni film sadrži osnovne elemente bajke. Učenici mogu osmisliti potpuno novu bajku s novim likovima, ali i iskoristiti već postojeće likove.