Pitajte učenike o tome koliko njih čita vijesti na portalima, a koliko „dobiva“ vijesti na društvenim mrežama koje su podijelili prijatelji ili za koje je algoritam procijenio da će ih zanimati. Možete o tome napraviti i kratku istraživačku i anonimnu anketu u alatu Google Forms. Razgovarajte o dobivenim rezultatima. Također, razgovarajte o tzv. medijskoj pismenosti te o tome što ona podrazumijeva, ali i o tome kako je kritičko mišljenje povezano s čitanjem sadržaja na internetu.

Pročitajte učenicima neku od lažnih vijesti koja ima bombastičan naslov. Zatim ih pitajte o tome jesmo li sigurni da su upravo pročitane vijesti istinite. Ako nisu, zašto nisu? Također, ako smatraju da jesu, neka objasne zašto tako misle. Podijelite učenike u parove i zadajte im da pročitaju članak Razlike između dezinformacija, misinformacija i malinformacija. Provjerite ciljanim pitanjima njihovo razumijevanje pročitanog. Pitajte ih neka navedu neku dezinformaciju, misinformaciju ili malinformaciju s kojom su se nedavno susreli.

Zatim im prikažite videozapis u trajanju od tri minute naslovljen Pomoć učenicima u identificiranju lažnih vijesti (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odaberite engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski) u kojem se prikazuje kako lakše identificirati lažne vijesti. Razgovarajte o sadržaju videozapisa. Neka zapišu u bilježnice pet koraka za lakše provjeravanje pouzdanih vijesti ili sadržaja.

Podijelite učenike u grupe. Zadatak je svake grupe pretražiti internet i pronaći vijesti iz svijeta za koje mogu tvrditi da se svrstavaju u pouzdane vijesti. Pritom neka upotrebljavaju pet koraka za lakše identificiranje stvarnih vijesti koji se spominju u videozapisu. Potaknite ih na to da izdvoje one vijesti koje im djeluju uvjerljivo, ali i one koje su prepoznali kao lažne. Svoje istraživanje svaka grupa predstavlja u razredu (uz objašnjenje kako su došli do zaključka o pouzdanosti pronađenih vijesti). Neka se prisjete skepticizma (ako ste ga već obrađivali) te ga povežu s istraženim internetskim sadržajem. Neka sami zaključe o tome je li skepticizam poželjan kad čitamo vijesti (ili druge sadržaje) na internetu ili nije. Prezentiranje, istraživanje i povezivanje s prijašnjim gradivom možete formalno vrednovati u alatu Spiral.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Provjerite s učenikom s teškoćama razumije li uporabu zadanog alata Google Forms. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu.
Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu, prema potrebi, pružiti vršnjačku potporu. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku učenika mentora koji će mu opisati vizualne informacije vezane za videozapis. Članak koji dajete učeniku s teškoćama, prilagodite njegovim potrebama (npr. uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, audiozapis članka i sl.).
Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja mu može, prema potrebi, pružiti podršku.
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će taj učenik biti aktivan sudionik tijekom izvršavanja zadataka.
Ako je učeniku s teškoćama izazovan javni nastup zbog prirode njegovih teškoća, nemojte inzistirati na javnom izlaganju ako on to ne želi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji iskazuju dodatni interes za nastavni sadržaj, mogu istražiti opravdanost skepticizma prema medijskom prostoru. Zatim neka zajedno pogledaju videozapis Noam Chomsky - 5 filtara mašinerije masovnih medija (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odaberite engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski) u trajanju od četiri minute. Dodatno mogu istražiti temu propagande i masovnih medija te njihova utjecaja na naša uvjerenja. Istraživanje mogu iskoristiti za pisanje eseja na temu Opravdanost skepticizma u vremenu masovnih medija. Esej mogu pročitati u razredu ili poslati Vama na pregled.

Na ploču napišite pitanje Isplati li se biti skeptik? Povedite razgovor s učenicima o tome u kojim je svakodnevnim situacijama skepticizam opravdan, pa čak i potreban. Referirajte se na prvu aktivnost, ali i na druge slične situacije. Možete im dati i primjere iz svakodnevice. Primjerice: susjed tvrdi da je sinoć vidio NLO iznad zgrade; prijatelj koji uvijek kasni, tvrdi da će ovaj put doći na vrijeme, no ako ga ostanete čekati, zakasnit ćete na autobus; prijateljica vam preporučuje neku odličnu kremu, no otkad ju ona upotrebljava, koža joj je neobjašnjivo crvena i upaljena i sl.

Pogledajte zatim videozapis Uvod u kritičko mišljenje (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski). Postavite učenicima pitanja za provjeru razumijevanja sadržaja videozapisa. Neka objasne kako su skepticizam i kritičko mišljenje povezani te zašto je kritičko mišljenje potrebno. Možete i povezati kritičko mišljenje s nastavnim sadržajem Logike pa uputite učenike na to da se prisjete logičkih pogrešaka (vidi scenarij poučavanja LOG SŠ 3.8.) te razlike između induktivnog i deduktivnog načina zaključivanja.

Učenici zatim pišu kratak osvrt na zadana pitanja iznoseći argument kojim brane kritičko mišljenje i skepticizam.

Podijelite ih u grupe. U grupama svaki učenik čita ostalim članovima grupe upravo napisani osvrt. Odabire se najbolji odgovor anonimnim glasanjem na glasačkim papirićima. Uputite učenike na sljedeće kriterije za izbor najboljeg rada: jasnoća argumentacije, razumijevanje pojmova i originalnost primjera. Zamolite učenike s najviše glasova (iz svake grupe) da svoje radove izlože u razredu.

Na kraju ove aktivnosti neka učenici u digitalnom alatu Mentimeter glasaju za najbolji rad u razredu provjeravajući pritom i razumijevanje pojmova.

Zamolite učenike da u istom digitalnom alatu navedu jedan pojam koji su potpuno razumjeli, jedan pojam koji nisu razumjeli i jedan pojam o kojem žele znati više. Osvrnite se najprije na pojmove koje nisu razumjeli, a zatim na one o kojima žele znati više.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Uputite učenika s teškoćama u ključne odrednice sadržaja prije gledanja videozapisa i usmjerite njegovu pažnju na ono što je važno.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja mu može, prema potrebi, pružiti podršku.
Provjerite s tim učenikom razumije li uporabu zadanog alata Mentimeter. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Sve pisane upute za učenika s teškoćama trebaju biti prilagođene njegovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik tijekom glasanja za osvrte.
Ako je učeniku s teškoćama izazovan javni nastup zbog prirode njegovih teškoća, nemojte inzistirati na javnom izlaganju ako to ne želi. Omogućite mu alternativan način dijeljenja osvrta s ostalim učenicima, npr. pisano putem digitalnog alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenike koji iskazuju interes za dodatni sadržaj, usmjerite na povijesni pironovski skepticizam. Neka istraže život i djelo Seksta Empirika (u knjizi Obrisi pironizma / Sekst Empirik. 2008. Ur. Grgić, Filip). Mogu izraditi kratku prezentaciju u alatu Prezi i istraženo predstaviti ostalima u razredu.

Provođenje ove aktivnosti preporučujemo nakon što obradite barem neke vrste skeptičkih argumenata i upoznate učenike s filozofijom Renea Descartesa.

Razgovorom povežite te nastavne sadržaje s aktivnošću. Pitajte učenike jesu li ikad pomislili na to da svijet nije stvaran. Ako su čitali dramu Život je san P. C. de la Barce za lektiru, neka se prisjete njezina sadržaja. Povežite slučaj glavnog lika Sigismunda, kojeg pisac na kraju dovodi do opće dvojbe o tome što je to java, a što san u čovjekovu životu (Prethodi li san buđenju ili buđenje snu u stvarnom životu?), s Descartesovim zlim demonom koji nas možda obmanjuje. Budući da je Descartesu Bog jamac toga da svijet ipak jest stvaran, pitajte učenike o tome kako bi se to moglo jamčiti nekome tko ne vjeruje u postojanje Boga. Kako bi Sigismund mogao spoznati i biti siguran u to da njegov život nije iluzija ako sumnja u postojanje Boga? Zamolite učenike da svoje odgovore potkrijepe argumentima.

Možete ih upoznati s anegdotom iz indijske filozofije u kojoj jedan od materijalističkih filozofa daje „dokaz“ o postojanju vanjskog svijeta tako što metlom tuče skeptika. Ako ga boli, nema sumnje da metla postoji. Ako postoje i metla i njegova bol, onda postoji i sve ostalo o čemu njegova osjetila svjedoče. Razgovarajte s učenicima o tome ima li taj „argument“ mana. Neka razmisle o njima i navedu ih. Zašto bismo osjećali bol udarca metlom čak i ako vanjski svijet nije stvaran? Je li to uopće moguće? Neka potkrijepe svoje odgovore argumentima.

Zadajte učenicima da prije sata pogledaju film Matrix iz 1999. (u režiji braće Wachowski). Povežite radnju filma s Descartesovim i Sigismundovim problemom (ili problemom mozga u posudi, ako ste ga obrađivali). Neka razmisle o tome možemo li ikad biti sigurni u postojanje vanjskog svijeta. Pitajte ih koje bi oni argumente ponudili protiv skeptičkog argumeta o postojanju svijeta. Uputite učenike na to kako je David Hume „riješio“ dvojbu o postojanju vanjskog svijeta (odnosno, o postojanju naših tijela). Pitajte ih čini li im se njegovo rješenje smislenim.

Podijelite učenike u manje grupe. Svaka grupa neka na internetu, u enciklopedijama i sl. istraži nekog od skeptičkih filozofa (npr. jedni istražuju D. Humea, drugi R. Descartesa, treći H. Putnama, četvrti Seksta Empirika, peti Pirona iz Elide itd.). Neka se usredotoče samo na skeptičke argumente protiv pouzdanosti naše percepcije. Zatim učenici zajedno (sve grupe u timu) izrađuju interaktivni videosadržaj o skeptičkim argumentima i odgovorima na iste.

Gotove videosadržaje neka postave na razredni online zid kako bi im služili kao pomoć u učenju.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u raspravi postavljajući mu potpitanja.
Uputite ga u ključne odrednice sadržaja prije gledanja filma i usmjerite njegovu pozornost na ono što je bitno. Možete pripremiti i pisani materijal s ključnim odrednicama u filmu kojim se učenik s teškoćama može služiti tijekom rasprave. Materijal treba biti prilagođen učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, vizualna podrška i dr.).
Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja mu može, prema potrebi, pružiti podršku. Tijekom izrade interaktivnog videosadržaja potaknite učenike na suradnju u grupi.
Osigurajte učeniku s teškoćama dovoljno vremena za rad.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji iskazuju interes za dodatni sadržaj, mogu pogledati videozapis Maya: Fizika obmane (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik > u postavkama odabrati engleski - automatski generirano - i zatim hrvatski). Neka dodatno istraže teoriju Maye u indijskoj filozofiji i argumente koji se upotrebljavaju u videozapisu, a koji joj idu u prilog. Nakon toga neka naprave kratku prezentaciju u alatu Prezi o istraženome. Uputite ih da u prezentaciji, također, usporede dva pristupa postojanju vanjskog svijeta u zapadnoj i dijelu indijske filozofije. Prezentaciju neka izlože u razredu.