Predstavite učenicima karikaturu What a Woman may be, and yet not have the Vote iz 1913. godine, rad Suffrage Ateliera (tekst možete prevesti na hrvatski jezik izravno na karikaturi pomoću alata ThingLink). Razgovarajte s njima o razlozima zašto ženama nije omogućeno pravo glasa, koji su bili argumenti da se pravo glasovanja ne proširi na više od pedeset posto stanovništva.

Kako biste učenicima približili predrasude koje su vladale o ženama, razgovarajte o njihovim iskustvima, jesu li se našli u situacijama u kojima je došlo do spolne diskriminacije. Nakon razgovora podijelite ih u grupe te svakoj grupi dodijelite razglednicu ili poster iz antisufražetske kampanje koja je utjecala na javno mišljenje o sufražetskom pokretu, ali i o ženama općenito (povijesne izvore možete pronaći s pomoću tražilice i pojma anti suffrage posters, predlažemo dva primjera: Palczewski, Catherine H. Suffrage Postcard Image Gallery, Women's Suffrage and the Media). Razglednice i postere možete prevesti na hrvatski jezik te im dodati pitanja za obradu povijesnog izvora s pomoću digitalnog alata ThingLink. Da bi učenici uočili sve aspekte povijesnog izvora, prvo mogu opisati ilustraciju, navesti simbole koji se pojavljuju na njoj, a zatim pretpostaviti tko je autor karikature, može li se iz karikature saznati autorovo mišljenje o temi, koja je poruka karikature, što se njome želi postići. Naglasite stereotipe koji se pojavljuju u povijesnim izvorima i predrasude koje potiču.

Predstavite učenicima drukčiji primjer kampanje koja se bori protiv stereotipa, primjerice kampanja Women Acknowledged. Na temelju karikature iz antisufražetske kampanje svaka grupa ima zadatak stvoriti svoju karikaturu koja promiče jednakost spolova, tj. bori se protiv predrasude izražene na određenoj karikaturi. Grupe će istražiti temu, razmisliti o bojama i simbolima koje će upotrijebiti te poruci koju žele prenijeti. Radove mogu izložiti na panou u dva stupca - početak 20. st. i početak 21. st., u prvom stupcu karikature iz antisufražetske kampanje prekrižene crvenom bojom, a pored u drugom stupcu svaka grupa postavlja svoju karikaturu.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjima vida potrebno je omogućiti taktilno upoznavanje s karikaturom ako je moguće, odnosno pisati najvažnije dijelove. Za učenike s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti strukturirajte zadatke tako da ih mogu uspješno završiti, a pritom stavite naglasak na ono što učenik može učiniti umjesto na ono što ne može. Slikovni prikazi, ovisno o potrebama učenika, mogu se povećati, može im se pridružiti tekst i prostorno ih organizirati da ne bi dolazilo do perceptivnog ometanja. Za opis ilustracije i rad na digitalnom alatu dobro je uključiti učenika s teškoćom u rad s vršnjakom bez teškoće kako bi učenik s teškoćama imao mogućnost dobro vidjeti, čuti i aktivno sudjelovati u radu. Uputno je da nastavnik za svakog učenika s teškoćom predvidi ulogu koju će imati u skladu s njegovim sposobnostima i ograničenjima i u skladu s onim što nastavnik procijeni da učenik može (npr. opis, poruka, oblikovanje nove karikature itd.). Time će se osigurati aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u ovoj aktivnosti.

Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici prepoznaju određenu spolnu predrasudu koja "živi" na školskim hodnicima ili u zajednici te pripremaju kampanju s jednostavnim infografikama za podizanje svijesti o tom problemu. Intografike mogu izraditi koristeći digitalni alat Piktochart.

Aktivnost provodite u svrhu uvježbavanja pisanja objektivnih pripovjednih tekstova. Raspravite s učenicima o stereotipima i predrasudama. Koristeći digitalni alat Mentimeter, prikupite podatke o stereotipima s kojima su se učenici susreli tijekom svojega života.

Nakon motivacije uputite učenike na igrani film Billy Elliot Stephena Daldrya koji će pogledati kod kuće. Zadajte učenicima da tijekom gledanja filma obrate pozornost i zabilježe stereotipe i razvoj glavnoga lika. Nakon što su učenici pogledali film, raspravite o razvoju lika i utjecaju stereotipa na njegova postignuća. Vratite učenicima podatke o stereotipima koje su zapisali na prethodnim satima u digitalnom alatu Mentimeter i recite im da ih nadopune još nekim stereotipima koji nisu vezani za njihov život, ali su ih osvijestili nakon gledanja filma. To mogu biti različite predrasude (npr. Nogomet je za muškarce. Najbolji frizeri su žene. Lutke su za djevojčice.).

Ponovite s učenicima što čini vijest, izvješće, komentar, obavijest, pismo te ih podijelite u grupe tako da svaka grupa piše jedan obavijesni tekst. Prije početka pisanja obavijesnog teksta učenici trebaju izmisliti jedan lik i dodijeliti mu neki stereotip. Nakon toga osmišljavaju rješenje stereotipa i o tome pišu obavijesni tekst (npr. Na godišnjoj dodjeli nagrada za najboljeg nogometaša prvo mjesto osvojila je djevojka.). Neka učenici svoje tekstove postave u Padlet. Organizirajte vršnjačko vrednovanje uradaka prema unaprijed postavljenim smjernicama.

Postupci potpore

Za aktivnosti korištenja digitalnog alata preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti koje podatke će prikupljati da bi bili spremniji na aktivnosti tijekom nastave. Za aktivnosti gledanja filma preporučuje se dati im pojednostavljeni shematski prikaz – predložak s pomoću kojeg će lakše moći pratiti film. Na predlošku može stajati rečenica za nadopunjavanje, pitanje, alternativni zadatak i sl. Ključne odrednice sadržaja mogu biti pisano i/ili vizualno prikazane na temelju kojih učenik može prepričati sadržaj, označiti nešto tijekom gledanja, odgovoriti na pitanja itd. Tekst mora biti sažet i s označenim ključnim dijelovima. Ovisno o sadržaju, učenicima se mogu dati i predlošci sa shematskim prikazima na kojima je potrebno prikazati sve uzročno-posljedične veze. Učenicima s motoričkim poremećajem potrebno je predvidjeti produljeno vrijeme za odgovaranje i uporabu digitalnih alata, a učenicima s intelektualnim teškoćama i specifičnim teškoćama učenja može biti potrebno duže vremensko razdoblje za usvajanje sadržaja. Potrebno je smanjiti broj novih pojmova i činjenica. Učenicima s jezičnim teškoćama, ali i učenicima s oštećenjem sluha nije preporučljivo u isto vrijeme dati aktivnost koja podrazumijeva pisanje i slušanje. Učenicima s oštećenjima vida mogu se opisati važni dijelovi vizualnog sadržaja da bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Sve što se promatra, treba prethodno biti pojašnjeno kao i za vrijeme gledanja filma (upotreba fotografija, crteža, ilustracija, modela ili neposrednih izvora stvarnosti). Prije gledanja učenicima se može ponuditi tekst na Brailleovu pismu koji trebaju pročitati. Pri vršnjačkom vrednovanju potrebno je pripaziti na usmjeravanje učenika vršnjaka s ishodima učenja za učenika s teškoćama što se može postići postavljanjem osmišljenih pitanja usmjerenih na prepoznavanje osobnih sposobnosti, vještina, interesa i metodičko-didaktičkih zahtjeva za svakog pojedinog učenika s teškoćama.

Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu izraditi poster u digitalnom alatu Canva kojim će fotografijama i riječima prikazivati ravnopravnost spolova. Svoje postere neka izlože na vidljivo mjesto u školi povodom Međunarodnog dana nenasilja (2. listopada) ili nekog drugog važnog datuma.

Najavite učenicima da prije izvođenja aktivnosti pogledaju film Jahačica kitova (Whale rider, 2002, Novi Zeland, Njemačka) koji se bavi diskriminacijom na osnovi spola u tradicionalnoj zajednici. Glavna je junakinja dvanaestogodišnjakinja koja želi postati predvodnica svojeg plemena iako njezin djed smatra da je to mjesto rezervirano samo za muškarce.

Na satu s učenicima razgovarajte o radnji filma, što je sve glavna junakinja činila kako bi se izborila za svoj cilj, je li joj pokušaj ostvarenja cilja bio teži nego dječacima u filmu. Potaknite učenike na iskazivanje svojega mišljenja o uočenoj situaciji. Pokažite učenicima isječke iz filma, odnosno zaustavite isječke na nekoliko mjesta kako bi ukazali na različitu uporabu plana. Potaknite ih da rasprave kako uporaba plana i kadra sudjeluje u pričanju priče i neka opišu odnose likova koje iščitavamo iz pojedinih kadrova.

Nakon rasprave o filmu podijelite učenike u grupe te ih potaknite da se prisjete i u grupama porazgovaraju o sličnim situacijama u kojima su se sami našli, odnosno situacijama u kojima nisu bili ravnopravni u odnosu na drugi spol. Razgovarajte o doživljenim situacijama i na razmišljanje o mogućim drukčijim načinima odvijanja navedenih situacija.

Nakon rasprave i predlaganja različitih rješenja i postupaka neka učenici u grupama odrede drukčiji, pravedniji, scenarij za odigravanje jedne od situacija koje su ranije opisali. Prema svojem scenariju izrađuju fotostrip. Fotografiraju s pomoću tableta ili pametnih telefona, vodeći računa o uporabi plana i kadra kako bi naglasili odnose među likovima i njihove emocije. Snimljene fotografije slažu u strip i po potrebi dodaju tekst s pomoću digitalnog alata Google crteži.

Svaka grupa predstavlja svoj strip drugim učenicima te zajedno komentiraju predložena rješenja situacija. Potaknite ih da navedu zašto su se odlučili baš za tu situaciju s predloženim rješenjem koje će potaknuti ravnopravnost spolova, što oni mogu učiniti da se ta ravnopravnost svakodnevno osjeti u društvu. Stripove možete izložiti na mrežnoj stranici škole ili na školskom hodniku obilježavajući Međunarodni dan žena 8. ožujka.

Postupci potpore

Za gledanja filma uputno je učeniku dati tekstualni predložak koji sadrži ključne odrednice sadržaja filma, s označenim ključnim dijelovima i pojmovima na temelju kojih učenik može sadržaj filma prepričati, označiti nešto tijekom gledanja, odgovoriti na pitanja i u kojem može stajati rečenica za nadopunjavanje i/ili pitanje. Za gledanje isječaka mogu mu se prije gledanja ispričati i pojasniti neki pojmovi kako bi ih učenik lakše pratio i razumio bit. Tijekom gledanja dobro je učeniku dati dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima, kojim se usmjeravaju na pozornije gledanje sadržaja i ključnih odrednica (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu). Korisno je učenika s teškoćom povezati s drugim vršnjacima u paru ili grupi kao oblik pomoći, usmjeravanja ili kontrole rada učenika. Tijekom izrade fotostripa potrebno je učenicima s oštećenjima vida opisati važne dijelove crteža kako bi bolje vizualizirali ono što slušaju. Sve što se promatra, prethodno treba biti objašnjeno. Poželjno je da slijepi učenik ima svoje računalo ili tablet, a slabovidnim učenicima treba prilagoditi ekran s pomoću programa ZoomText te je poželjno da imaju svoje računalo ili tablet, a ako to nije dostupno, važno je imati čitač ekrana. U raspravi ne ispravljajte učenike koji mucaju i imaju artikulacijske poremećaje, spriječite oponašanje i ruganje. Ne inzistirajte na tome da govore pred razredom ako to ne žele ili ako je to za njih nemotivirajuća situacija. Postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju njihove kratke odgovore, posebno učenicima s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, učenicima s oštećenjem sluha ili poremećajem iz spektra autizma.

Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu oblikovati nastale stripove u jednu publikaciju uz osmišljavanje naslovnice i zadnje stranice. Za izradu se mogu poslužiti alatom StoryJumper.

Podijelite učenicima poveznicu na digitalnom zidu (pr. Padlet) u kojem ste izradili dva stupca. Prvi stupac imenujte "Mjerne jedinice nazvane po poznatoj fizičarki", a drugi "Mjerne jedinice nazvane po poznatom fizičaru".

Uputite ih da svaki učenik upisuje različitu mjernu jedinicu uz koju navodi i ime znanstvenika po kojem je dobila naziv i pripadajuću fizičku veličinu. Nakon što upišu sve jedinice s kojima su se susreli na nastavi, neka pretražujući informacije na internetu upišu i ostale s kojima se nisu susreli na nastavi. Osim ispunjavanja digitalnog zida, zadajte im da pronađu i u svoje bilježnice napišu svojim riječima nekoliko rečenica o jednom poznatom fizičaru i jednoj poznatoj fizičarki 20. stoljeća.

Na sljedećem satu prikažite digitalni zid i komentirajte učeničke upise. Pitajte ih što misle zašto je stupac s fizičarkama ostao prazan. Zašto je to tako? U raspravu uključite i drugi dio njihove zadaće pa neka učenici izlože kojeg su poznatog fizičara i fizičarku pronašli i komentiraju njihove dojmove tijekom pretraživanja informacija na internetu. Upitajte ih zašto su opisivali više različitih fizičara nego fizičarki. Tijekom rasprave možete se poslužiti informacijama iz članka Velike fizičarke dvadesetog stoljeća.

Izradite obrazovne kartice (Flashcards) s pomoću digitalnog alata Quizlet kojima će učenici ponoviti fizičke veličine i mjerne jedinice.

U prvom setu kartica pridružite mjernim jedinicama pripadajuće fizičke veličine. Prikazujte jednu po jednu karticu i nakon što učenici samostalno zapišu veličinu i pripadajuću jedinicu u svoje bilježnice, zajedno analizirajte rješenja.

U drugom setu kartica zadajte definicije, opise ili računske zadatke koje moraju povezati s određenom mjernom jedinicom. Prikažite i drugi set kartica kojima učenici pridružuju parove.

Postupci potpore

Vrlo je važno povezivati pojmove sa svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika te upotrebljavati metodu demonstracije kad god je to moguće s mnogo vizualnih predložaka (slika, crteža, fotografija) koji će učenicima (a posebno učenicima s intelektualnim teškoćama) olakšati razumijevanje ključnih riječi. Za učenike s teškoćama potrebno je provjeriti razumijevanje pojmova i njegovo vladanje mjernim jedinicama. Ako je potrebno, dodatno mu ih objasnite. Planirajte usvajanje primjerene količine činjenice i postupno uvodite učenika u samostalan rad na poznatim primjerima. Tijekom pisanja potrebno je osigurati dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka i pojednostavljivanje naputka za rad. Uputno je upotpuniti zadatke za opis slikovnim prikazima jer olakšavaju rješavanje gotovo svim učenicima, a posebno učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja te učenicima s teškoćama iz spektra autizma. Potrebno je razlomiti upute i tako ponuditi postupnost u koracima rada.

Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Uputite učenike koji žele znati više na istaživanje današnje zastupljenosti žena u fizici. Koliki je omjer žena i muškaraca koji se odlučuju studirati fiziku? Koliki je omjer žena i muškaraca koji završavaju studij fizike? Sudjeluju li žene u jednakoj mjeri u najnovijim fizičkim dostignućima? Do informacija mogu doći pretraživanjem mrežnih stranica, izlaskom na teren i/ili traženjem informacija elektroničkom poštom. Neka izrade suradnički slikokaz/prezentaciju s pomoću alata Sway koji je dio Office365 paketa. Možete objaviti dovršene radove na školskoj mrežnoj stranici.

Omogućite povezivanje pojmova, teorema ili poučaka s poznatim matematičarima. Igru povezivanja izradite u nekom od digitalnih alata, primjerice Matching Pairs s mrežnog sjedišta LearningApps.

Debata je odličan alat koji će učenicima omogućiti prepoznavanje različitih, čak i suprotnih mišljenja o temi ravnopravnosti spolova. Važno je učenike upoznati s pravilima debate - Debata kao nastavna metoda. Debata je strukturirana rasprava o unaprijed zadanoj temi koja je najčešće kontroverzna i višeslojna. U toj se raspravi sučeljavaju dvije suprotstavljene strane: afirmacijska (“za”) i negacijska (“protiv”) grupa. Unaprijed zadana tema postavlja se u obliku teze - u ovom slučaju teza je Klub najboljih matematičara rezerviran je za muško društvo. Podijelite razred u afirmacijsku i negacijsku grupu i najavite im da će samostalno prikupiti informacije s pomoću gradiva iz matematike, pretraživanjem mrežnih stranica te drugih dostupnih izvora. Afirmacijska grupa treba dokazati zadanu tezu s pomoću čvrstih argumenata, a negacijska je treba osporiti svojim argumentima i pobiti argumente afirmacijske ekipe. Svaka grupa iznosi do pet argumenata da bi potkrijepila svoja stajališta. Svaka grupa određuje dva govornika koji imaju pravo naizmjence govoriti određeni broj dogovorenih minuta. Svaka grupa ima 10 minuta za pripremu argumenata pri čemu je korisno zapisivati argumente korištenjem ključnih riječi. Priprema argumenata može biti i dio domaće zadaće za učenike.

Prije početka debate važno je odrediti tko će mjeriti vrijeme govornicima (osigurajte mrežnu štopericu i zvono kojim se upozorava ako je govornik prekoračio zadano vrijeme) te manju grupu učenika koja će presuditi koja je grupa bolje obranila svoje argumente, tzv. sudci promatrači (barem tri člana/učenika).

Učinkovito je debatu organizirati u tri dijela: uvodni dio, otvorena debata i završni dio. U uvodnom dijelu jedan govornik iz svake grupe kratko objašnjava stajalište/tezu grupe i dotiče glavne argumente. Uvodni dio može trajati dvije minute po govorniku/grupi, što znači ukupno osam minuta. U otvorenom dijelu debate, govornici svake grupe detaljno predstavljaju svoje argumente, a negacijska grupa dodatno treba pobiti argumente afirmacijske grupe. Otvoreni dio debate može trajati tri minute po govorniku, tj. šest minuta po grupi, ukupno 12 minuta. Završni dio debate služi za sažimanje mišljenja/stajališta grupe i podsjećanje na glavne argumente, za što je dovoljna jedna minuta po govorniku, ukupno četiri minute. Tijekom debate sudci pažljivo prate liniju argumentiranja i na kraju imaju nekoliko minuta za procjenu koja je grupa bila uvjerljivija, odnosno jačih argumenata. Pri tome im mogu pomoći pitanja: Koji su argumenti izneseni? Je li je svakom govorniku bilo dozvoljeno da govori ili su bili prekinuti? Kako su razni govornici uspjeli prenijeti svoje poruke? Koji su argumenti bili uvjerljivi? Koji su primjeri dobrih argumenata? Je li negacijska grupa uspjela pobiti sve argumente afirmacijske grupe? Učenici koji su određeni kao mjerači vremena trebaju osigurati poštivanje strukture debate (vrijeme i izmjena govornika obje grupe). Sudci na kraju iznose svoju presudu - je li afirmacijska grupa uspjela dokazati tezu, odnosno je li negacijska grupa svojim argumentima uspjela osporiti tezu pobijanjem afirmacijskih argumenata i iznošenjem svojih. Važno je pri prosudbi ne suditi prema osobnim stajalištima, već prema jačini i uvjerljivosti argumenata.

Na kraju debate učenicima možete reći da su tijekom povijesti određeni politički i društveni razlozi utjecali na pojavu ženskih imena u matematici kao znanosti (pr. nemogućnost obrazovanja pripadnica ženskog spola, patrijarhalno društvo, žene nisu u dovoljnoj mjeri sudjelovale u mnogim područjima društvenog života tijekom povijesti).