Potaknite učenike da zamisle da se nalaze u 17. stoljeću, kad se još nije znalo za postojanje stanica, te im zadajte da svojim mikroskopima mikroskopiraju tanke prereze plutenoga čepa i kapljicu vode iz neke vode stajaćice, kao što su to radili prvi istraživači stanica. Obavezno istaknite mjere opreza i strpljenje u izradi prereza kroz pluteni čep žiletom.
Napomena: Pri izradi preparata pluta nije potrebno staviti pokrovno stakalce, a tijekom mikroskopiranja potrebno je do kraja otvoriti iris-zaslon.
Kad su promotrili izrađene preparate, neka nacrtaju što su vidjeli u alatu Web Whiteboard. Zatim podijelite s učenicima prve crteže stanica koje su nacrtali Robert Hooke i Antonie van Leeuwenhoek kako bi svoje crteže usporedili s njihovima. Učenici neka objasne koji su dio stanice vidjeli u prerezu pluta i neka pokušaju raspoznati organizme koje su vidjeli u kapljici vode. Naposljetku povedite raspravu o prihvaćanju novih otkrića i izuma, koji su pogotovo česti u današnje vrijeme.
Napomena: Kao pomoć pri identifikaciji organizama iz kapljice vode učenicima mogu poslužiti slikovni ključevi za određivanje slatkovodnih mikroskopskih organizama, npr izvor 1 ili izvor 2.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost mikroskopiranja. Učenicima s oštećenjem vida potrebno je opisati prve crteže stanica koje su nacrtali Robert Hooke i Antonie van Leeuwenhoek, a također onoga što se gleda pod mikroskopom. Aktivnost mikroskopiranja učenici mogu izvesti u paru kako bi učenici s oštećenjem vida ili motoričkim teškoćama dobili pomoć suučenika. Učenicima s motoričkim teškoćama vršnjaci mogu pomoći i prilikom crtanja u alatu Web Whiteboard.
Pokrenite oluju ideja u kojoj će učenici navesti primjere uporabe mikroskopa u medicini, veterini, agronomiji i drugim područjima ljudskoga djelovanja. Zatim im zadajte četiri zadatka koja će izvesti koristeći se mikroskopom. Prvo im zadajte da na predmetno stakalce tankim flomasterom napišu sitno tiskano slovo A i pronađu sliku na sva tri povećanja. Drugi je zadatak da na predmetno stakalce stave tri različito obojene niti konca tako da se u sredini sijeku pa neka pokušaju izoštreno vidjeti svaku pojedinačnu nit. Treći je zadatak izraditi mikroskopski preparat poprečnog prereza kroz list biljke i pronaći sliku pod sva tri povećanja. Naposljetku neka učenici naprave mikroskopski preparat svojih stanica jezika ili sluznice obraza. Stanice neka prvo promotre bez bojenja, a zatim neka ih oboje metilenskim modrilom. Usporedno s izvođenjem zadataka učenici neka odgovaraju na pitanja koja ste s njima podijelili na Google obrascima. Pitanja neka budu izravno povezana s praktičnim zadatcima koje učenici izvode i konkretnim situacijama s kojima se mogu susresti tijekom mikroskopiranja i izrade preparata, primjerice: Kakva je slika koju stvara mikroskop? U kojem je smjeru potrebno pomaknuti preparat ako promatrate papučicu koja se kreće na lijevu stranu izvan vidnoga polja? Kojim ste dijelom mikroskopa izoštravali sliku kako biste vidjeli pojedine niti konca? Zašto ste bojili svoje stanice? i sl. Pregledajte i prokomentirajte učeničke odgovore. Na kraju zadajte učenicima da fotografiraju svoj mikroskop i fotografiju mikroskopa urede u alatu PowerPoint tako da označe njegove dijelove i opišu za što su se koristili pojedinim dijelom mikroskopa tijekom izvođenja praktičnih zadataka.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost mikroskopiranja. Učenicima s oštećenjem vida potrebno je opisati što se gleda pod mikroskopom. Aktivnost mikroskopiranja učenici mogu izvesti u paru kako bi učenici s oštećenjem vida ili motoričkim teškoćama imali pomoć suučenika. Učenici s motoričkim teškoćama odgovore na pitanja mogu reći suučeniku s kojim su u paru, kako bi oni upisali odgovore umjesto njih. Učenicima možete izraditi i nastavni listić s s rečenicama za nadopunjavanje koji će ih voditi kroz cijeli zadatak i pomoći im u donošenju samostalnog zaključka. Za učenike s većim teškoćama u učenju možete predvidjeti zadatke višečlanog izbora koji će im omogućiti odabir točnih pojmova.
Kako biste potaknuli zanimanje učenika, pogledajte s njima videozapis o regeneraciji repa kod guštera, npr. Regeneracija repa leopardastog gekona (engl. Leopard Gecko Time Lapse Regeneration), u trajanju od 0:51 min. Slične videozapise možete pronaći upisujući ključne riječi animal regeneration video u mrežnu tražilicu. Upitajte učenike koje sve životinje mogu regenerirati dijelove tijela i ima li čovjek sposobnost regeneracije. Zatim pokrenite raspravu na temu U koje bismo se svrhe mogli koristiti biljnim i životinjskim tkivima uzgojenim u laboratorijskim uvjetima. Tijekom rasprave usmjeravajte učenike potpitanjima kako biste pokrili sva područja za koja bi se mogla upotrebljavati kultura stanica (npr. transplantacija organa, uzgoj sadnica biljaka za hranu, istraživanja na tkivima umjesto na životinjama…). Potaknite učenike da iskažu svoj stav o ispitivanjima različitih proizvoda na životinjama. Zatim im zadajte da istraže što je sve potrebno za uzgoj biljnih odnosno životinjskih tkiva te koja je tkiva lakše uzgojiti u laboratorijskim uvjetima i zašto. Svoja saznanja neka u skupinama prikažu u obliku prezentacije izrađene alatom Zoho Show, koju će podijeliti s vama kako biste je mogli prokomentirati.
U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći upute kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je opisivati promjene koje nastaju pri regeneaciji repa. Pri izradi prezentacije učenicima s teškoćama potrbno je predvidjeti zadatke koje samostalno mogu izraditi te ih po potrebi naučiti postupak izradbe. Pri izradi prezentacije učenici kojima je potrebna pomoć mogu je dobiti od suučenika iz skupine, kao npr. kod učenika s motoričkim teškoćama u kretanju, pridržavanju, izvođenju radnji po njihovu naputku i sl.
Učenike možete motivirati za dodatno istraživanje vrsta mikroskopa fotografijama snimljenim elektronskim mikroskopom prikazanim u sklopu izložbe znanstvene fotografije Znanost je igra. Usmjerite pažnju učenika na različita povećanja prikazanih struktura jer na taj način mogu bolje usporediti veličine stanica, tkiva, organela, organa, organizama.
Učenici koji pokažu zanimanje mogu istražiti i usporediti rad svjetlosnog i dviju vrsta elektronskih mikroskopa (TEM i SEM). Svoja saznanja mogu predstaviti ostalim učenicima i vama u prezentaciji izrađenoj alatom Zoho Show. Možete ostvariti kontakt i s nekom od institucija koje posjeduju elektronski mikroskop te organizirati predavanje ili radionicu sa znanstvenicima koji ih upotrebljavaju kako biste učenicima pobliže opisali tehnike pripremanja preparata za mikroskopiranje elektronskim mikroskopom.
Dodatni izvori koji Vam mogu pomoći u realizaciji aktivnosti scenarija poučavanja su tekstovi Svjetlosni mikroskop , Elektronski mikroskop, Encyclopaedia Britannica: Antonie van Leeuwenhoek i Encyclopaedia Britannica: Robert Hooke te interaktivni zadatak Svjetlosni mikroskop.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji put utvrđena 11.5.2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.