Kako biste potaknuli zanimanje učenika, razgovarajte o tome kako buka utječe na čovjeka fizički, psihički i socijalno.

Pitajte učenike:

Kako buka utječe na fizičko zdravlje čovjeka?

Jeste li ikada čuli kako buka može i socijalno utjecati na čovjeka?

Možete li navesti neke primjere?

Kako se zaštititi od buke?

Tijekom razgovora s učenicima i odgovaranja na pitanja napomenite učenicima važnost poštovanja ravnopravnog sudjelovanja svih sudionika u procesu komunikacije u skladu s etičkim, društvenim i pravnim vrijednostima.

Pokus 1:

Kako bi učenici dobili dojam kolika je razina zvuka svakodnevnih situacija u razredu, možete napraviti pokus s pomoću programa Audacity.

Za pokus su potrebni: računalo s instaliranim programom Audacity i mikrofon.

Odaberite jednog učenika dobrovoljca koji će izići pred ploču s mikrofonom u ruci te okrenuti mikrofon prema razredu.

Razgovarajte s učenicima o tome kako na njih djeluje buka u razredu.

U kojim biste situacijama mjerili razinu zvuka u vašem razredu?

Zašto biste odabrali baš te situacije?

Pitajte ih kakva su njihova očekivanja.

Snimite četiri situacije u razredu: šaputanje, razgovor, glasan razgovor te vikanje i dovikivanje.

Napomena: Kako to nisu periodični zvukovi već šum i buka, nemoguće je odrediti samo jednu frekvenciju tog zvuka. No, s pomoću alata Audacity može se odrediti najveća razina zvuka za određenu situaciju.

Neka učenici međusobno šapuću te snimite zvuk na program Audacity. Prikažite na projektoru zvučni zapis šaputanja. Kako bi se odredila razina zvuka snimljenog zapisa, prvo treba označiti dio segmenta zvučnog zapisa, a nakon toga odabrati padajući izbornik „prouči“ te kliknuti na naredbu „graf dB/Hz“ nakon čega se stvara novi prozor pod nazivom „analiza frekvencije“.

U prozoru treba namjestiti „veličinu“ na 8192 i „os“ na „logaritamsku frekvenciju“ kako bi očitavanje bilo što preciznije. S pomoću grafa koji je nastao analizom frekvencija snimljenog zvuka može se očitati razina zvuka. Na grafu treba očitati razinu zvuka za najveću vrijednost. Očitava se razina zvuka za „vrh“.

Koliko ona iznosi?

Prema prethodnim uputama neka učenici sami organiziraju kako će snimati preostale situacije te prikazati i predstaviti rezultate.

Razgovarajte s učenicima o razini zvuka u svakoj pojedinoj situaciji.

Koliko ona iznosi i podudara li se to s njihovim očekivanjima?

Raspravite s učenicima o tome da je program Audacity mjerio razinu zvuka u negativnim brojevima.

Što to znači?

Koja od četiriju snimljenih situacija ima najveću vrijednost razine zvuka, a koja najmanju vrijednost?

Raspravite s učenicima o tome zbog čega se takav pokus najjednostavnije može izvesti tako da jedan učenik snima, a ostatak razreda simulira šapat, razgovor, glasan razgovor te buku, vikanje i dovikivanje.

Kakvu biste situaciju očekivali u učionici kada biste radili u grupama?

Je li moguće u takvoj situaciji da svaka grupa snimi relevantne podatke?

Koji bi uvjeti trebali biti zadovoljeni kako bi mjerenje bilo uspješno?

Raspravljajte o toleranciji i uvažavanju rada drugih grupa u slučaju organizacije rada u grupi te pridržavanja unaprijed dogovorenog hodograma izvođenja aktivnosti. Podsjetite učenike kako se u fizici gotovo uvijek koristimo pretpostavkama i aproksimacijama pri rješavanju problema, dok oni uvelike kompliciraju situacije u realnom svijetu. Naglasite utjecaj okoline na provođenje mjerenja.

Na nastavi možete otvoriti mrežnu stranicu Bouncy Balls i prikazati je da je učenici mogu vidjeti. Alat pomaže u održavanju buke na razumnoj razini u učionici. Kada je učionica tiha, lopte su smještene na dnu zaslona, ali kada buka u razredu počne rasti, lopte postaju aktivnije, dajući svima u učionici vizualni prikaz o tome koliko su bučni u razredu.

Pokus 2: Provjera sluha (raspona frekvencija koje čujemo)

Oprema koja je potrebna za izvođenje pokusa:

• mobilni uređaj
• slušalice
• aplikacija za provjeru sluha po odabiru.

Neka učenici rade u parovima. Uputite ih na korištenje aplikacijom Check your Hearing.

Zadatak im je da s pomoću aplikacije ispitaju svoj sluh, posebno za svako uho. Sami neka organiziraju kako će to učiniti i kako će prikazati rezultate. Dakle, sami određuju raspon frekvencija i korake. Upozorite ih na to da se zbog opasnosti od trajnog oštećenja sluha ne preporučuje testiranje na frekvencijama većim od 1 500 Hz. Za frekvencije veće od 750 Hz vrijeme testiranja treba svesti na najmanju moguću mjeru.

Za prikaz rezultata testiranja neka upotrijebe Word online sustava Office 365.

Prozovite jednog učenika iz para koji će izložiti rezultate testiranja i pojedinačne analize.

Za zadaću možete motivirati učenike da provjere sluh članovima svoje obitelji, tj. da ispitaju raspon frekvencija koje čuju. Neka podijele svoja mjerenja i zaključke u virtualnoj učionici.

Postupci potpore

Pri prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.), kao i obilježjima same teškoće. Izazov u radu predstavljaju učenici sa združenim teškoćama koje mogu biti raznolike (npr. specifične teškoće učenja i anksioznost). Preporučuje se učenika s teškoćom premjestiti u prednji dio učionice kako bi mu se brže i učinkovitije osigurali pojašnjenje ili pomoć.

Sve je učenike važno unaprijed upoznati s planiranim aktivnostima i zadaćama, posebno učenike s poremećajem iz autističnog spektra, kojima je važno najaviti i svaku promjenu aktivnosti ili promjenu u prostoru provođenja aktivnosti jer imaju potrebu održavanja ustaljenosti i rutine. Također, učenici s poremećajem iz autističnog spektra mogu biti preosjetljivi na jake podražaje pa tako i glasne zvukove. Obratite pozornost i na učenike s oštećenjem sluha i slušnim pomagalima. Provjerite znaju li i mogu li svi učenici koristiti program Audacity, dajte im pisane ili slikovne upute za korištenje. Također, ne ustrajte u tome da učenici koji mucaju, imaju artikulacijske poremećaje, apraksiju i dr., predstavljaju rezultate rada grupe razredu ako to sami ne žele.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koje zanima glazba i žele, npr. osnovati svoj garažni bend, susrest će se vjerojatno s nezadovoljstvom roditelja i susjeda zbog buke koja će biti neizostavna na njihovim probama.

Zainteresirajte ih tako da projektnom aktivnošću prouče kako smanjiti buku, kojim se materijalima koristiti za zvučnu izolaciju i dr. Projekt može raditi više zainteresiranih učenika u grupi.

Postavite im istraživačko pitanje:

Mijenja li se apsorpcija zvuka različitih materijala s frekvencijom zvuka?

Pitajte učenike:

Kako biste istražili apsorpciju zvuka?

Kako biste proveli istraživanje apsorpcije zvuka za pojedine materijale?

Navedite neke materijale i usporedite što očekujete!

Razgovarajte s učenicima o materijalima koje nazivamo zvučnim izolatorima. Neka učenici samostalno istraže kvalitetu materijala koje nazivamo zvučnim izolatorima.

Neka naprave plan pretraživanja više tipova mrežnih izvora te kombiniraju više načina pretraživanja za pronalaženje informacija o zadanoj temi.

Također, podsjetite ih na važnost odgovornog preuzimanja poslova u timu i važnost suradnje s drugim članovima. Ovdje raspravite s učenicima o kriterijima koje valja slijediti tijekom prikupljanja informacija; provjeravaju li vjerodostojnost izvora i koje izvore valja izbjegavati. Prije pretraživanja mrežnih izvora možete ih uputiti na sadržaj Kako kritički vrednovati izvore na internetu – Medijska pismenost.
Svoje zaključke neka predstave u razredu koristeći se alatom Genially.

Nakon prethodnog istraživanja uputite ih na poveznicu Frequency-Dependent Sound Absorption.

Podsjetite ih da vrlo glasni zvukovi mogu uzrokovati oštećenje sluha i da tijekom ovog pokusa razumno kontroliraju glasnoću zvučnika.

Svoje bilješke o izvođenju projekta, koje uključuju opis rada, pribor, opažanja, rezultate mjerenja kao i njihovu analizu i zaključke, neka prikažu u videoprezentaciji alata Genially te predstave ostatku razreda.

Potaknite učenike na razvijanje vještina javnoga govorništva: postavljanje pitanja, raspravu i iznošenje zaključaka u razredu.

Uputite učenike na važnost suradnje u timu tijekom izvršavanja zadatka te odgovorno preuzimanje uloga u timu, donošenje zajedničkih odluka tijekom uređivanja i predstavljanja sadržaja. Potaknite ih na razvijanje samopoštovanja zbog uspješno provedenoga projekta.

Aktivnost započnite raspravom.

Širi li se zvuk jednakom brzinom u svim tvarima? Kako znate?

Zatražite od učenika neka obrazlože svoje odgovore.

Kako bismo odredili brzinu zvuka u zraku?

Kako bismo mogli odrediti brzinu zvuka u vodi?

Neka iznesu prijedloge i rasprave o prednostima i nedostatcima svojih ideja. Raspravite o tome što utječe na preciznost mjerenja.

Na osnovi relativno jednostavnog eksperimentalnog postava učenici mogu izvesti laboratorijsku vježbu u kojoj je zadatak odrediti brzinu širenja zvuka u zraku i vodi.

Podijelite učenike u grupe do četiri učenika, ovisno o opremi kojom raspolažete te im najavite zadatak određivanja brzine zvuka u zraku i vodi s pomoću zvučne kartice računala.

Pokus 1: Određivanje brzine zvuka u zraku

Svako računalo ima zvučnu karticu. Razgovarajte s učenicima o tome čemu ona služi i kako radi. Osim upotrebe za praćenje zvučnih efekata kod računalnih igri ili kod multimedije, zvučna kartica je svestrani eksperimentalni uređaj.

Imate li ideju kako se možemo zvučnom karticom koristiti za određivanje brzine zvuka?

Što bi nam još trebalo za potrebna mjerenja?

U nastavku je detaljno opisan pokus, ali gotove upute koje ćete dati učenicima možete prilagoditi njihovim mogućnostima.

Prvo, nakon uvodne rasprave, upoznajte ih s priborom koji ste priredili.

Moguće je koristiti se standardnim zvučnim sustavom koji se ugrađuje na matičnu ploču računala te zvučnim sustavima (vanjskim), koji se spajaju s pomoću USB ili Firewire sučelja.

Neka učenici samostalno istraže kako radi zvučna kartica.

Pitajte ih:

Znate li rezoluciju zvučnih ili glazbenih kartica? Što to znači? Koliko je različitih vrijednosti napona moguće razlikovati?

Frekvenciju uzorkovanja učitanog mjerenja moguće je namjestiti. Frekvencija uzorkovanja od 44,1 kHz znači da je učitano 44 100 mjerenja u sekundi. Tada je vremenski razmak između dvaju mjerenja 22,7 ms.

Na mikrofonske ulaze dovode se analogni signali. S pomoću zvučne kartice moguće je mjeriti izmjenične napone od 5 mV do 1 V u frekventnom području od 20 Hz do 20 kHz. Za Line In ulaz je ulazna impedancija 20 kΩ.

Razgovarajte s učenicima o vrijednostima napona. Pitajte učenike:

Koje najviše napone smiju primijeniti na mikrofonskom ulazu, a koji na Line in ulazu?

Zašto?

Preporuka je da se na vježbama koriste isključivo vanjskim, najjeftinijim zvučnim USB karticama, npr. kao na slici.

Line In kanal je ulazni kanal virtualnog mjernog uređaja (stereo – 2 ulaza). Line Out ili headphone su izlazni kanali virtualnoga generatora signala. Ako se koriste najjednostavnijim vanjskim zvučnim karticama, ulaz je označen mikrofonom. Prema potrebi može se izraditi i upotrebljavati mikrofonsko predpojačalo.

Zadatak je odrediti brzinu zvuka s pomoću zvučne kartice, dva mikrofona te nekog od besplatnih programa za obradu zvuka,

Nakon što su upoznati s priborom, tražite od njih da rasprave o mogućem tijeku mjerenja.

Koji rezultat očekujete?

Pitajte ih imaju li ideju kojim bi se alatom mogli koristiti pri radu.

Kakve osobine mora imati taj alat? Što bismo trebali s pomoću njega napraviti?

Naprimjer, možete se koristiti alatom Audacity.

Audacity je izuzetno moćan i stabilan uređivač i snimač zvuka, pretvarač raznih formata. Filtere primjenjuje gotovo u realnom vremenu, podržava rad s velikim brojem zvučnih kartica, dobro reproducira zvučne datoteke, sadrži Spectrum mod za vizualizaciju frekvencije te naredbu Plot Spectrum za detaljnu frekvencijsku analizu. Dobar je alat za obradu zvuka s jednostavnim sučeljem i besplatan je. Program se može učitati sa stranice.

U programu Audacity analizom snimljenog signala može se dosta precizno odrediti trajanje vremenskog intervala događaja. Problem je kalibracija. Nije poznata vrijednost napona u danom trenutku, tek su vidljive relativne promjene napona. Program je pogodan za mjerenja u mehanici i proučavanje pojava kod zvuka.

Kada su raspravili o priboru i alatu, podijelite ih u grupe od tri do četiri učenika i neka pristupe mjerenju po uputama koje ste im prilagodili i podijelili.

Potičite ih da u radu u grupi raspravljaju o tijeku pokusa i mogućim poboljšanjima.

Potičite kod učenika odgovorno i suradničko učenje tijekom rada, s naglaskom na međusobno poštovanje, dopunjavanje, argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenih pitanja i zadataka.

Da bismo mogli spojiti oba mikrofona na zvučnu karticu, prvo treba pripremiti pribor.

Mikrofonske kapsule treba spojiti s pomoću dva komada zvučničkog kabela duljine 1,5 m do 2 m na stereo/audiomikrofonski utikač (jack 3,5 mm), kako je prikazano na slici.

Na jednom kraju spojite uzemljenje (crne vodove obaju kabela) na mikrofonske kapsule. Isto tako, spojite crvene vodove na pozitivne polove mikrofonskih kapsula.

Drugi kraj kablova, uzemljenja (crne vodove), spojite zajedno (zalemite) na uzemljenje mikrofonskog utikača kao na slici.

Jedan mikrofon spojite na jedan kanal, a drugi na drugi kanal na stereomikrofonskom utikaču (jack 3,5 mm) kao na slici.

Na slici su prikazani spojeni mikrofoni (kapsule) i mikrofonski utikač.

Mikrofoni su postavljeni na udaljenosti od 1,5 m do 2 m.

U blizini jednog od mikrofona proizvedemo glasan prasak (naprimjer, pljeskom ruku ili signalnim pištoljem…).

Princip mjerenja je očitavanje vremenske razlike između odgovora obaju mikrofona koju generira zvučna kartica te izračunavanje brzine zvuka s pomoću udaljenosti mikrofona.

Problem je što je duljina trajanja praska veća od vremena za koje zvuk stigne od jednog do drugog mikrofona. Kako se zapravo snima zbroj napona koje mikrofoni generiraju, teško je uočiti u kojem trenutku drugi mikrofon doprinosi zajedničkom signalu.

Prvi se mikrofon može omotati nekom tkaninom kako bi se prigušio signal koji prima. U tom se slučaju početak signala s drugog mikrofona može prilično dobro vidjeti i može se očitati vremenska razlika između odziva dvaju mikrofona na otprilike 1/20 000 s.

Za određenu udaljenost između mikrofona treba izvesti seriju od 5 mjerenja vremena koja se očitavaju s pomoću programa Audacity.

Procijenite točnost mjerenja.

Koji ste rezultat očekivali?

Što ste dobili?

O čemu ovisi točnost mjerenja?

Koristeći se podatcima kojima raspolažete, izračunajte brzinu širenja zvuka u zraku. Ako se uzme da brzina širenja zvuka u zraku pri 20 °C iznosi 343 m/s, procijenite odstupanje eksperimentalno utvrđene vrijednosti od te teorijski predviđene vrijednosti.

Pokus 2: Određivanje brzine zvuka u vodi

Moguće je umjesto mikrofona, odnosno mikrofonskih kapsula koristiti se najjednostavnijim steroslušalicama prikazanim na slici.

Zatražite da iznesu prijedloge za izvođenje pokusa. Koji rezultat očekujete?

Kako ćete provesti pokus?

Neka svi učenici zejedno povedu raspravu prije nego počnu raditi u grupama kako bi bilo raspravljeno o više ideja i prijedloga.

Prema potrebi nakon toga im podijelite upute i neka krenu raditi u grupama od tri do četiri učenika.

Spajamo slušalice na vanjsku zvučnu karticu koja je spojena na računalo i vremena između dvaju signala očitavamo s pomoću programa Audacity. Ovako se može odrediti brzina širenja zvuka u vodi.

Kako bi slušalice mogli upotrijebiti kao hidrofone, treba ih zaštititi od vode. Može ih se staviti u balone (za „vodene bombe“) ili što tanje kirurške rukavice ili slično.

Skica eksperimentalnog postava prikazana je na slici.

Što dulja plastična posuda za cvijeće napuni se vodom. Na suprotnim krajevima u vodu se urone slušalice postavljene u balone. Razmak između slušalica neka je 50 cm do 60 cm. Zvuk se može proizvesti tako da uronimo vrhove metalnih šipki u vodu pokraj jedne od slušalica i udarimo šipkom o šipku.

Zadatak je odrediti brzinu širenja zvuka u vodi.

Na kraju pitajte učenike:

Kako se odnose brzine širenja zvuka u zraku i vodi?

Zašto se razlikuju brzine zvuka u plinovima i tekućinama?

Na satu zajedno raspravljajte o njihovim bilješkama i rezultatima pokusa kako biste provjerili razumijevanje sadržaja i moguću pojavu pogrešnih predodžbi. Potaknite učenike na postavljanje pitanja, argumentiranu i konstruktivnu raspravu i iznošenje zaključaka u razredu uz uvažavanje međusobnih razlika, bez isključenosti i diskriminacije. Neka učenici prepoznaju važnost prihvaćanja, uvažavanja i podržavanja pojedinačnih različitosti te ih vide kao priliku za učenje.

Shematski prikaz mikrofonskog stereoutikača (3,5 mm) prikazan je na slici.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Zadatak određivanja brzine zvuka u zraku možete zadati učenicima i u mrežnom okruženju s pomoću asinkrone komunikacije u digitalnom alatu MS Teams sustava Office 365. Učenike podijelite u parove kako bi tijekom rada razvijali suradničko ozračje te dogovorite s njima vrijeme krajnjeg roka predaje zadaće.

Pripremite za učenike upute za rad u alatu Word online sustava Office 365 te datoteku (bez mogućnosti uređivanja) podijelite s njima u razrednom timu na MS Teamsu sustava Office 365. Učenici potom preuzimaju datoteku za zadatcima koje suradnički, u paru, rješavaju do zadanog roka predaje.

Postupak rješenja kao i svoje zaključke trebaju napisati u alatu Word online sustava Office 365. Nakon proučavanja zadatka neka zapišu eventualne nejasnoće i dvojbe koristeći se opcijom komentiranja. Na njihove ćete im komentare pravovremeno odgovoriti također komentarom u Wordu online, o čemu ćete poslije zajedno raspraviti uživo na satu.

Zadatak: Određivanje brzine zvuka u zraku
O čemu ovisi iznos brzine zvučnog vala?

Ovisi li brzina zvuka o sredstvu kojim se šire zvučni valovi?

Kolika je brzina zvuka u zraku?

Podijelite učenike u parove. Zadajte im zadatak određivanja brzine zvuka u zraku.

Za pokus su potrebna dva mobilna uređaja. Neka na mobilni uređaj preuzmu besplatnu aplikaciju Phyphox.

Na početnom sučelju aplikacije neka odaberu alat Acoustic Stopwatch u rubrici Timers. Taj alat upotrebljava mikrofon mobilnog uređaja koji pokreće zapornu uru kada detektira zvuk.

Učenik s prvim uređajem pljeskom ruku pokrene zapornu uru obaju uređaja. Drugi uređaj detektirat će zvuk nakon vremena potrebnog da se val proširi od izvora (pljesak ruku) do mikrofona drugog uređaja. Kada uoči da se zaporna ura na drugom uređaju pokrenula, učenik će pljeskom ruku zaustaviti obje zaporne ure, no opet će se zaporna ura na primarnom uređaju zaustaviti s vremenskim odmakom u odnosu na drugi uređaj.

Poznavanjem udaljenost između uređaja te vremenske razlike detekcije zvuka mikrofonom, moguće je odrediti brzinu zvuka iz poznate relacije: $v=\frac{s}{t}.$

Skica eksperimenta na slici prikazuje dva učenika, učenika 1 i učenika 2.

Prvi učenik (učenik 1) intenzivnim pljeskom ruku, što je izvor zvučnog vala, pokreće zaporne ure na obama uređajima koji su udaljeni za 𝑑. Zvuk će se od izvora proširiti do uređaja drugog učenika nakon vremena ∆𝑡. U trenutku kada drugi učenik (učenik 2) zapazi pokretanje zaporne ure na svom uređaju pljeskom ruku, što je izvor novog zvučnog vala, zaustavlja zaporne ure na obama uređajima.

Zaporna ura na uređaju prvog učenika zaustavit će se nakon vremena ∆𝑡 potrebnog da se novi zvučni val proširi do njezina uređaja.

Ako su vremena zabilježena na uređajima kao 𝑡𝐴 i 𝑡𝐵 (mora biti da je 𝑡𝐴 > 𝑡𝐵), onda se brzina zvuka određuje s pomoću relacije:

$v=\frac{d}{t_A-t_B}$

Postupak mjerenja

Potreban pribor: dva mobilna uređaja, mjerna vrpca

1. Opciju Treshold ostaviti na početnoj postavci 0,1 ako se nalaze u prostoriji bez izrazitih zvukova okoline; u suprotnom postaviti Treshold na 0,3.
2. Opciju Minimum delay ostaviti na početnoj postavci 0,1.
3. Postaviti uređaje na međusobnoj udaljenosti 2 m na ravnoj plohi (najbolje je postaviti ih na pod).
4. Pritisnuti gumb Play u gornjem desnom uglu na obama uređajima, što postavlja vrijeme na 0,000 s.
5. Prvi učenik (učenik 1) pokreće zaporne ure pljeskom ruku.
6. Drugi učenik (učenik 2) zaustavlja zaporne ure pljeskom ruku kada uoči da se zaporna ura pokrenula na njegovu uređaju.
7. Ponoviti prethodne korake za 10 različitih udaljenosti, povećavajući udaljenost u koracima po 10 cm.

Napomena: Udaljenost mjere od mikrofona prvog uređaja do mikrofona drugog uređaja!

Zadatak 1:

a) Neka učenici oblikuju tablicu u Excelu sustava Office 365 te je ispune podatcima prateći korake u postupku mjerenja.

Neka izračunaju brzinu zvučnog vala. Neka prikažu jedan račun!

b) S pomoću relacije $v=\frac{d}{tA-tB}$ neka izračunaju brzinu zvučnog vala. Neka prikažu jedan račun!

c) Koje su sve veličine određene ovim pokusom?

d) Neka napišu svoj osvrt o razlozima pogreške u dobivenom rezultatu.

Zadatak 2:

Neka izračunaju najveću apsolutnu i najveću relativnu pogrešku pri eksperimentalnom određivanju brzine zvuka.

Neka analiziraju i rasprave o rezultatima mjerenja.

Zadatak 3:

a) U Excellu sustava Office 365 neka prikažu ovisnost

$\frac{d}{tA-tB}.$

Neka na horizontalnoj osi bude nezavisna varijabla 𝑑. Neka kopiraju graf na za to predviđeno mjesto. Neka istaknu jednadžbu regresije na grafu i imenuju koordinatne osi te im pridruže mjerne jedinice.

b) Neka napišu jednadžbu regresijskog pravca u eksplicitnom obliku $y=ax+b.$

c) Koristeći se jednadžbom regresijskog pravca neka izračunaju brzinu zvuka u zraku te postotnu pogrešku (za brzinu zvuka u zraku 340 m/s).

Potičite kod učenika aktivno i ravnopravno sudjelovanje tijekom rada u paru, odgovorno i suradničko učenje, s naglaskom na međusobno poštovanje, dopunjavanje, argumentiranu razmjenu stavova i mišljenja pri odabiru strategija i planiranju svladavanja postavljenog zadatka te uvažavanje međusobnih razlika, bez isključenosti i diskriminacije. Neka prepoznaju važnost prihvaćanja, uvažavanja i podržavanja pojedinačnih različitosti te ih vide kao priliku za učenje.

Na satu zajedno raspravljajte o njihovim bilješkama i rezultatima pokusa kako biste provjerili razumijevanje sadržaja i moguću pojavu pogrešnih predodžbi. Potaknite učenike na razvijanje vještina javnoga govorništva: postavljanje pitanja, argumentiranu i konstruktivnu raspravu i iznošenje zaključaka u razredu.

Također, možete zadati učenicima da u paru odrede brzinu zvuka s pomoću rola toaletnog papira. Uputite ih na videozapis Challenge: Measuring Speed of Sound with Toilet Rolls te na upute i izvješće o mjerenju brzine zvuka.

Izvješće s postupkom rješenja kao i svoje zaključke neka napišu u Wordu online sustava Office 365.

Postupci potpore

Tijekom rada u skupini važno je voditi računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivni promatrač. Preporuka je da se tim u kojem je učenik s teškoćama ne formira nasumično, već da se u timu nalazi barem jedan učenik koji nema poteškoća u svladavanju gradiva, koji je strpljiv i pozitivno utječe na učenika s teškoćama. Učenicima s oštećenjima vida, motoričkim i intelektualnim teškoćama dodatno prilagodite oba zadatka te u skladu s njihovim jakim stranama odredite ulogu u zadatku. Za sve je učenike dobro da uz tekstualne upute imaju vizualni prikaz plana rada u koracima. S obzirom na to da ova cjelina nosi mnoštvo novih pojmova, bilo bi dobro potaknuti učenike da izrade malu mentalnu mapu tih pojmova koja će im stalno biti dostupna i koju će moći nadopunjavati i kasnije novim pojmovima i definicijama. Za učenike s oštećenjem sluha uvijek treba voditi računa o razumijevanju pojmova (kao i za učenike sa specifičnim teškoćama učenja). Sustavno provjeravajte je li učenik razumio sadržaj, pojmove i definicije te ponudite dodatna objašnjenja. Za te učenike predvidite usvajanje primjerene količine činjenica, generalizacija, a posebno apstrakcija.

U ovoj se aktivnosti upotrebljava metoda obrnute učionice. Podijelite učenike u tročlane grupe te im zadajte da istraže različite primjene ultrazvuka i infrazvuka u znanosti i tehnologiji.

Uputite ih na e-Škole DOS Fizika 3, Modul 3, Jedinica 3.2. Ultrazvuk i infrazvuk.
Neka učenici dodatno na mreži istraže primjene ultrazvuka i infrazvuka te izrade interaktivnu prezentaciju u alatu Prezi, koju će podijeliti u virtualnoj učionici.

Raspravite s učenicima o kriterijima koje valja slijediti tijekom prikupljanja informacija. Razmišljaju li o pouzdanosti informacija, odnosno o vjerodostojnosti izvora koje nalaze na raznim mrežnim stranicama? Provjeravaju li ih? Do kojih mogućih problema može dovesti njihovo neprovjeravanje?

Prije pretraživanja mrežnih izvora možete ih uputiti na sadržaj Kako kritički vrednovati izvore na internetu. Neka naprave plan pretraživanja više tipova mrežnih izvora te kombiniraju više načina pretraživanja za pronalaženje informacija o zadanim temama.

Pitajte učenike traže li informacije, osim na mreži, u knjižnicama i studijskim čitaonicama. Potaknite ih na učlanjenje u gradsku knjižnicu i na čitanje knjiga.

Raspravite na satu s učenicima o eventualnim nedoumicama i pitanjima.

Neka svaka grupa kreira kviz u alatu Kahoot koji će poslije na satu rješavati ostale grupe.

Uputite učenike na važnost suradnje u grupi tijekom izvršavanja zadatka te odgovorno preuzimanje uloga u grupi, donošenje zajedničkih odluka tijekom uređivanja i izlaganja sadržaja. Potaknite ih na razvijanje samopoštovanja zbog uspješno provedenoga procesa prikupljanja informacija.

Postupci potpore

Prije početka grupnog rada provjerite znaju li i mogu li se svi učenici koristiti digitalnim alatom Prezzi te im pripremite slikovne upute ako je to potrebno. Vodite računa o tome da je učenik s teškoćama u grupi s barem jednim učenikom koji nema poteškoća u svladavanju gradiva, koji je strpljiv i pozitivno utječe na učenika s teškoćama. Ovisno o učenikovim teškoćama, pokušajte predvidjeti ulogu u izradi prezentacije u kojoj će učenik imati prilike biti uspješan. Primjerice, učenik s disleksijom ili oštećenjem sluha može usmeno predlagati sadržaj i pronaći fotografije na internetu, a učenik urednog razvoja izraditi plakat i biti zadužen za pravopisnu i gramatičku provjeru sadržaja prezentacije. Tijekom rasprave važno je voditi računa da ne ustrajete u tome da govori učenik koji osjeća nelagodu tijekom javnog nastupa zbog svoje teškoće (primjerice, učenik s govornim teškoćama, disleksijom ili učenik koji muca). Tijekom izrade kviza u skupini vodite računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivni promatrač. Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja problem stvaraju zadatci u kojima je potrebna brzina, stoga pri rješavanju kviza Kahoot! najprije pročitajte pitanja i ponuđene odgovore, a tek onda omogućite svim učenicima da odgovaraju na pitanja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Za učenike koji žele znati više

Može li mobitel biti džepni seizmometar?

Učenici koji žele mogu istražiti postojeće aplikacije na mobilnim uređajima koje upozoravaju na potres, npr. sustav ShakeAlert koji su razvili američki seizmolozi, a koji, osim u Americi, šalje upozorenja i na području Europe.

Kako funkcioniraju te aplikacije? Kako je moguće 15 sekundi prije potresa dobiti dojavu o mogućnosti udara?

Nakon što istraže aplikacije koje upozoravaju na potres, neka izrade prezentaciju u PowerPointu sustava Office 365 i izlože je učenicima u razredu.

Dvojica učenika riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića osmislili su sustav preko kojeg mobiteli procjenjuju da slijedi potres, za što su nagrađeni na natjecanju „Ideja godine“ 2021. godine.

Neka učenici pročitaju članak te pokušaju s njima stupiti u kontakt (npr. koristeći se društvenim mrežama) i zamoliti ih da održe videokonferenciju s njihovim razredom kako bi im predstavili svoj rad.

Potaknite učenike da i oni mogu slijediti njihov primjer i sudjelovati na natjecanju „Ideja godine“.