Počnite razgovor s učenicima o pojmovima mali i veliki jezik. Neka iznesu mišljenje o jeziku i o tome čini li nas jezik kojim govorimo onim što jesmo. Zatim pripremite zadatak usporedbe dvaju raspravljačkih tekstova: raspravljačkog eseja Ive Kalinskog Svaka dva tjedna nestaje po jedan mali jezik i književne kritike Joška Žanića Jezik, um, evolucija.

Zadajte učenicima neka u alatu Coggle naprave umnu mapu s obilježjima raspravljačkih tekstova – raspravljačkoga eseja i kritike. Obavezno iz polaznih tekstova trebaju oprimjeriti tezu, argument, protuargument, zaključak, prepoznati namjenu, autorov stav te pravilno rasporediti primjere u umnoj mapi. Svaki učenik postavit će svoju umnu mapu u zajednički razredni oblak i pregledati rezultate drugih učenika. Naglasite kao obveznu sastavnicu umne mape navođenje primjera leksema koji su prisutni u leksiku, a odraz su globalizacijskih procesa (čime će dodatno učiti o leksičkoj normi). Najbolja umna mapa bit će projicirana u razredu kao smjernica za pisanje plana raspravljačkoga eseja. Tijekom aktivnosti učenici razvijaju kulturu tolerancije, prepoznavanja i uvažavanja različitih mišljenja i stavova, uče o snazi argumentacije i svrhovitosti sudjelovanja u raspravljačkim diskursima prema načelima slobode misli i izražavanja. Suradnjom s nastavnikom Sociologije možete potaknuti učenike na kritičko propitivanje društvenih pojava, procesa i odnosa u neposrednoj okolini.

Zadajte učenicima zadatak pisanja plana eseja i temu, primjerice Autori novinsko-publicističkog diskursa izravno potiču anglizaciju hrvatskoga jezičnog korpusa, Nesustavno pisanje stranih riječi u medijima rezultat je i nejedinstvenosti hrvatskoga pravopisa, Mediji bi trebali djelovati obrazovno, ne samo sadržajem nego i izrazom svojih tema i slične teme. Učenici mogu istraživati mrežne izvore, a možete im ponuditi dvostruko izdanje časopisa Kolo, s nizom članaka koji su posvećeni Temi broja: Položaj hrvatskoga jezika – jučer, danas, sutra, koje je dostupno na mrežnoj stranici Matice hrvatske.

Planove pisanja raspravljačkoga eseja učenici također postavljaju u razredni oblak gdje ih možete formativno vrednovati povratnom informacijom o uspješnosti napisanog.

Aktivnost zaokružite održavanjem virtualnog susreta sa stranim studentom ili studenticom hrvatskoga jezika tijekom kojeg bi se vidjeli razlozi odluke za studiranjem hrvatskoga jezika te izazovi s kojima se strani student susreće tijekom prilagodbe na život u Hrvatskoj. Također možete održati virtualni susret sa studentima kroatistike s inozemnih studija koji mogu govoriti o različitostima u kulturnim identitetima.

Aktivnost možete prilagoditi za izvođenje u online okruženju ako učenicima postavite smjernice u alatu Office 365 te ih podijelite u grupe (od dva do četiri učenika) koje će prema smjernicama izraditi plan pisanja eseja. Plan pisanja trebaju postaviti u zajednički dokument kako biste ga mogli vrednovati. Tijek aktivnosti možete pratiti održavanjem videokonferencijskih sastanaka s razredom, u istom alatu kao i završnu aktivnost – virtualni sastanak sa stranim studentom ili studenticom kroatistike.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika. Tijekom planiranje postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole.

Učeniku s teškoćama ranije najavite aktivnost, kako bi se mogao pripremiti za sat. Tijekom uvodne rasprave ne inzistirajte na sudjelovanju ako se učenik sam ne javi. Učeniku s teškoćama pokažite rad u digitalnom alatu i kako može oblikovati umnu mapu. Pripremite mu pisane upute za izradu umne mape. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova. Tijekom izrade umne mape provjerite kako napreduje te mu pružite podršku. Kod pisanje eseja pripremite mu pisane smjernice, kao i mrežne izvore i članke koji su mu potrebni za pisanje eseja.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Usredotočite se na ključne dijelove zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a druge dijelove zadatka ostavite za kasnije vježbanje. Dajte povratne informacija i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina. Provjerite služi li se zadanim digitalnim alatom Coggle.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici mogu pročitati knjigu Hrvatski ni u zagradama: globalizacijska jezična teturanja, autorice Nives Opačić. Nakon čitanja mogu napisati svoj doživljaj knjige.

Uputite učenike na gledanje videozapisa ulomka emisije HRT-a Dobro jutro, Hrvatska. Video možete pronaći na YouTube kanalu književnika Zorana Žmirića, autora romana Pacijent iz sobe 19. Pripremite smjernice za slušanje i gledanje – podijelite učenicima listić na kojem će nakon gledanja odgovoriti na pitanja o načinu na koji je književna kritičarka Jagna Pogačnik predstavila temu romana, kako je, s obzirom na namjenu, strukturirala recenziju.

Učenici analiziraju autoričin stav i prepoznaju posebno naglašene elemente recenzije te uočavaju trodijelnost kompozicije i informativnost teksta. Iznose svoja mišljenja o medijima kao izvorima informacija o novim knjigama, filmovima, kazališnim događajima i dojam o stilu kojim književna kritičarka obrazlaže i analizira sastavnice romana. Prepoznaju konkretnu emisiju kao vjerodostojan izvor informacija. U ovom dijelu možete surađivati s nastavnikom Sociologije, a kako bi poučavanje bilo usmjereno prepoznavanju, razvijanju i izražavanju pozitivnih društvenih i osobnih vrijednosti i socijalnoj imaginaciji, tj. pretpostavkama budućih djelovanja i biranja izvora znanja iz kojih će pojedinac doista učiti pozitivne vrijednosti.

Nakon toga uputite učenike na to da na svojim mobitelima pretražuju mrežne stranice na kojima se mogu pronaći recenzije i kritike knjiga te da postave poveznice na virtualnu ploču koju ste pripremili i projicirate je u razredu u alatu Lino. Pozovite nekoliko učenika da predstave sadržaj poveznice i upute razred u vrste informacija koje se mogu pronaći na mrežnim stranicama (primjerice, Kritika h, d, p - Portal za kulturu, stranica Književne kritičarije ili Moderna vremena).

U nastavku aktivnosti najavite čitanje kritike romana Hotel Zagorje, također autorice Jagne Pogačnik i aktivnost analize teksta. Učenici se dosjećaju sadržaja romana iz prethodnih godina učenja i već imaju očekivanja, s obzirom na kriterij informativnosti teksta. Sadržajne poveznice s romanom Pacijent iz sobe 19 mogu biti teme poput: Pitanje identiteta (individualnosti), Domovinski rat, kulturni krugovi predstavljeni u romanima, npr. punk-rock glazba kao okruženje iz kojeg likovi motivacijski djeluju, pokušaj bijega vukovarskih prognanika u svijet umjetnosti i sl.

Učenici trebaju, prema zadanim smjernicama, izdvojiti postupnost kojom autorica predstavlja i dokazuje informacije, navesti služi li se opisivanjem, kako argumentira tvrdnje, kako prosuđuje stil kojim je napisan roman te, naposljetku, kako autorica prosuđuje i vrednuje roman. Zaključke zapisuju na listić.

U završnom dijelu aktivnosti projicirajte u alatu Lino pitanje: Što je recenzija?, a učenici mogu slati odgovore u realnom vremenu i time samovrednovati točnost razumijevanja pojma recenzije (sadržajnih i strukturalnih značajki tekstova kao što su kritika i recenzija).

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Učeniku s teškoćama unaprijed pripremite pisani popis mrežnih stranica koje treba istražiti i proučiti recenzije knjiga. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Pripremite pisane upute za zadanu aktivnost. Učenika s teškoćama ne pozivajte na predstavljanje sadržaja poveznica ako on to sam ne želi.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Usredotočite se na ključne dijelove zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a druge dijelove zadatka ostavite za kasnije vježbanje. Dajte povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata Lino. Pokažite mu rad u alatu ako se njime prvi put koristi. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Zadajte zadatak pretraživanja YouTube kanala, kako bi se pronašli videozapisi posvećeni isključivo recenziranju ili kritikama knjiga. Neka poslušaju i pogledaju jednu recenziju ili kritiku prema vlastitom odabiru (može i na stranom jeziku) te neka o tome izvijeste u razredu.

Aktivnost možete organizirati kao višemjesečni projekt u sklopu redovne nastave ili kao izvannastavnu aktivnost. Povežite se s nastavnikom i učenicima partnerske škole i dogovorite zajednički način komunikacije u alatu Yammer. U svojoj matičnoj školi aktivnost provedite u suradnji s nastavnikom Sociologije, posebno u dijelu u kojem poučavate o sličnostima ili različitostima među vršnjacima, o odgovornosti pojedinca prema društvu, aktualizirate spoznaje o društvenom angažmanu i o sličnim temama.

Imenujte mrežnu stranicu i ciljeve projekta, npr. Multi-kulti – čitajući književnost učimo o vlastitoj kulturi i o drugim kulturama.

Možete odrediti nekoliko tema ili generirati problemska pitanja, poput: Tko smo i čime se bavimo?, Što čitamo u školi i izvan škole?. Kada je u tijeku provedba teme, učenici iz obiju škola pišu i objavljuju kritike i recenzije o knjigama, manifestacijama, filmovima i kazališnim predstavama koje posjećuju. Primjerice, tijekom posjeta kulturno-umjetničkom događaju procjenjuju te nakon toga pišu koliko sam događaj utječe na njih, njihov kulturni identitet, a recenziju postavljaju na platformu. Ostali učenici mogu vrednovati recenziju s obzirom na kriterij intencionalnosti i situitivnosti samog teksta.

Dogovorite vremenik – neka učenici jednom u mjesecu postave tekstove te ih usporede s tekstovima kolega. Usmjeravajte učenike kako bi mogli prepoznati sličnosti i razlike u interesima s učenika s kojima su povezani na digitalnoj platformi. Pripremite literaturu za učenike te je postavite u alat Yammer kako bi učenici mogli čitati i istražiti o temeljnim pojmovima: kulturni idenitet, osobno i kolektivno, kolektivni identitet. Tražite od učenika pisanje prosudbe i prepoznavanje namjene teksta. Organizirajte grupe učenika (od dva do četiri učenika) koje će biti zadužene za uredništvo: podijelite ih prema vrsti tekstova (kritika ili recenzija) koje prate na projektnoj stranici i zadužite ih za praćenje primjene pravopisnih jezičnih pravila hrvatskoga standardnog jezika. Zaključna je aktivnost rad razredne grupe (zajednički rad svih učenika u razredu), npr. kratak video o provedbi projekta.

Predstavljanje radova može biti tijekom sastanka uživo ili tijekom sastanka u alatu Yammer. Provedite vršnjačko vrednovanje projekta izrade mrežne stranice i postavite poveznicu projektne stranice na mrežnu stranicu škole. Rezultat bi trebao biti pregled književnih, filmskih i kazališnih događaja, kao i prosudba njihovih sadržajnih i izraznih vrijednosti iz perspektive učeničkog razumijevanja u napisanim kritikama i recenzijama, a s obzirom na aspekt prepoznavanja, razumijevanja i prihvaćanja sličnosti i razlika u međusobnim kulturalnim interesima, običajima i navikama.

Kako bi se sadržaj ove aktivnosti prilagodio učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, uvijek trebate imati na umu to da je ta skupina heterogena te da se uz navedene prilagodbe mogu dodati još neke, ovisno o individualiziranim učenikovim potrebama. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika. U svim aktivnostima, posebno u aktivnostima samostalnoga rada, osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama.

Učeniku s teškoćama najavite zadatak i suradnju i komunikaciju s drugom školom. Objasnite mu upute za zadatak i provjerite razumije li ih. Možete mu omogućiti rad u paru s učenikom koji će mu tijekom rada na projektu pružati podršku. Tijekom formiranja grupa i dodjeljivanja zadataka vodite računa o učenikovim teškoćama. Omogućite mu rad s grupom učenika s kojima ima dobre odnose.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanog alata Yammer. Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele znati više mogu napraviti informacijsku i statističku infografiku kojom će predstaviti kratak opis aktivnosti projekta i brojčane rezultate projekta: broj sudionika, zadovoljstvo provedbom, vrste tekstova obuhvaćene projektom (podjela prema temi, prema vrsti i slično) te je postaviti na mrežnu stranicu kao svojevrsni vizualni sažetak projekta.