Pogledajte s učenicima isječak iz videozapisa Stvaranje planeta (Earth: Making of a Planet) od 11:37 do 16:05 min., koji prikazuje formiranje života, tj. nastanak prvih bakterija. Uz pomoć organizatora pažnje usmjerite učenike na dijelove na koje je potrebno obratiti pažnju. To možete napraviti tako da sastavite kviz od niza kratkih pitanja u alatu Socrative koja će učenici pročitati prije početka projekcije filma (kako bi obratili pažnju na važne podatke iz filma). Film projicirajte na projektoru. Primjeri pitanja mogu biti: Prije koliko je milijuna godina započeo život na zemlji? Što je kolijevka života, tj. gdje je život nastao? Što je još osim vode bilo prisutno u oceanima? Kako su nastajali vulkanski otoci? Što će se od njih kasnije formirati? Što su osim vode donijeli meteoriti na Zemlju? Koji su organizmi najraniji oblici života na Zemlji? Možete sastaviti i pitanja višestrukog odabira i pitanja s odgovorima točno/netočno.

Nakon odgledanog filma neka učenici riješe kviz.  

Nakon toga podijelite učenike u skupine. Neka usporede uvjete života na Zemlji prije 3,8 milijardi godina i danas. Svaka skupina može izraditi umnu mapu u alatu Mindomo koja će prikazivati zajednička obilježja prvih bakterija iz videozapisa i npr. visibabe, meduze, žabe, čovjeka… te uvjete (kemijski sastav praatmosfere, mora, električna izbijanja…) na Zemlji koji su vladali prije 3,8 milijardi godina i danas i koji omogućuju život.

Dodatne informacije učenici mogu pronaći na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – izvor 1, Biologija učenici, Genetika, evolucija i ekologija, Povijest života na Zemlji, Kako je nastala atmosfera?, videozapis Prvobitna atmosfera.

Mapu učenici mogu podijeliti s vama i s drugim skupinama. Prokomentirajte napravljene uratke te povedite raspravu o uvjetima koji vladaju na Zemlji i omogućuju život, kao i o zajedničkim osobinama svih živih bića (metabolizam, razmnožavanje, podražljivost i sposobnost održavanje homeostaze).

Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnost gledanja videozapisa i rada u skupini. Kako učenici s teškoćama u učenju imaju poteškoća u strukturiranju svojih misli i oblikovanju rečenica, dobro je da budu vođeni potpitanjima, slikama ili na neki drugi način.

Učenici mogu aktivno sudjelovati predlaganjem ideja u skupini, komentiranjem i

iznošenjem zaključaka.

Učenicima s oštećenjem vida poželjno je pripremiti modele u slijedu koji će im pomoći u razumijevanju nastanka života, ali i modele koji će im pomoći u usporedbi bakterija i drugih organizama.

Učenici neka pogledaju videozapis na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – izvor 2, Biologija učenici, Genetika, evolucija i ekologija, Podrijetlo života na Zemlji, Uvjeti na Zemlji u davnoj prošlosti, videozapis Uvjeti na Zemlji u davnoj prošlosti, u trajanju od 1:35 min. Nakon odgledanog videozapisa neka učenici odgovore na pitanja koja se nalaze pokraj videozapisa. Zatim neka na istoj stranici na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – izvor 2, Sinteza organskih spojeva u abiotičkom (neživom) okolišu, pogledaju videozapis Sinteza organskih spojeva u simuliranim uvjetima, u trajanju od 1:38 min. Klikom na karticu b iznad videozapisa mogu riješiti kratki kviz o pogledanom videozapisu.

Zatim uputite učenike da u skupinama po troje izvedu pokus izrade koacervatnih kapljica.

Upute izrade pokusa možete pronaći na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – izvor 3 i izvor 4 te ih možete postaviti u alat RealtimeBoard. Uz upute u alat postavite i smjernice za analizu pokusa (uvod, materijali i metode, opažanja i zaključak). Podijelite s učenicima upute, a nakon provedbe i analize pokusa neka u istome alatu podijele svoje uratke s drugim učenicima. Raspravite o svojstvima koacervatnih kapljica, što im sve nedostaje da bi bile „žive“ i o mogućnostima daljnje evolucije živoga svijeta. Ovaj alat ograničava tim na tri člana i tri ploče po timu. Na jednoj ploči neka se učenicima nalaze upute za pokus, na drugoj analiza pokusa, a na trećoj komentari drugih skupina te rasprava o svojstvima koacervatnih kapljica, što im sve nedostaje da bi bile „žive“ i o mogućnostima daljnje evolucije živoga svijeta.

Učenici u skupinama mogu na mrežnim stranicama pod ključnim pojmovima Alexander Oparin, koacervati, Sidney Fox, proteinoidne mikrosfere, protobionti, pronaći podatke o jednoj od teorija postanka života na Zemlji, tzv. abiogenetskoj teoriji.

Dodatne informacije učenici mogu pronaći na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – izvor 2, Biologija učenici, Genetika, evolucija i ekologija, Podrijetlo života na Zemlji, Zajednička svojstva nežive tvari i živih organizama, videozapis Svojstva zajednička neživoj tvari i živim organizmima.

U alatu Canva neka učenici naprave kratku prezentaciju o abiogenetskoj teoriji i neka je predstavnik skupine izloži razredu.

Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

Postupci potpore

U Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama možete pronaći kako uključiti učenike u aktivnosti praktičnog rada. Za sve učenike korisno je da se novi pojmovi koje je potrebno usvojiti prikažu zorno, jednostavno, uz sliku i shematski prikaz. Svi pokusi i izvori moraju se ukratko zapisati – kao sažetak koji služi za učenje i ponavljanje.

Za učenike s oštećenjem vida i sluha pripremite posebne upute koje im mogu pomoći u radu. Učenicima s motoričkim teškoćama potrebno je omogućiti duže vrijeme za izvođenje praktičnog rada.

Podijelite učenike u skupine. Neka na mrežnim stranicama pretraže što su to stromatoliti, zašto su nam oni važni i kako su građene cijanobakterije. Svoje podatke mogu staviti u Web Whiteboard. Zajedno prokomentirajte pronađene podatke. Na temelju istraživanja Woesea (1987, 1990), Settera (1992), Sotina (1991, 1992) i drugih autora izrađeno je filogenetsko stablo živoga svijeta.

Bacteria                                 Eukarya

protobiont

Archaea

Učenicima možete u alatu Web Whiteboard podijeliti navedenu pojednostavnjenu shemu filogenetskog stabla živoga svijeta i potaknuti ih na raspravu o tome kako bi mogao izgledati protobiont i koje bi osobine trebao imati. Neka im kao inspiracija posluže pronađene informacije o stromatolitima, ali i činjenica da je građa protobionta bila značajno primitivnija od građe današnjih cijanobakterija.

U alatu Web Whiteboard učenici mogu napisati svoje ideje i napraviti model protobionta te označiti njegove dijelove. Mogu upotrijebiti alat Tinkercad za 3D modeliranje. Svoje modele mogu podijeliti s drugima u razredu i zajedno ih komentirati i obrazložiti. U alatu Web Whiteboard podijelite učenicima zadatak da osmisle definiciju kemijske evolucije i biološke evolucije te odgovore na pitanje o tome u kojem je trenutku započela biološka evolucija. Neka svoje definicije i odgovore podijele s vama i drugim učenicima u alatu Web Whiteboard.

Postupci potpore

U aktivnosti mogu sudjelovati svi učenici. Sve navedene aktivnosti moraju biti vođene tako da se učenicima dâ točna mrežna stranica i uputa što tražiti na njoj te kako tražiti odgovore na ponuđena pitanja. Sugestivna pitanja pomažu u vođenju kroz sadržaj. Rasprava može biti vođena uz dobro osmišljena pitanja i slikovni materijal.

Učenicima s oštećenjima vida možete opisati filogenetsko stablo živoga svijeta, a umjesto 3D modeliranja možete im dati 3D model progenota kojeg bi trebali opisati s obzirom na dodir.

Neka učenici na mrežnim stranicama po ključnim pojmovima prijelazni oblici, Archaeopteryx, resoperke, čudnovati kljunaš, ginko, cikas i sl. pronađu podatke i fotografije, ilustracije ili slike o prijelaznim fosilima i njihovoj važnosti za evoluciju. Pronađene podatke, fotografije, ilustracije i slike mogu postaviti u alat Stoodle te ih međusobno podijeliti. Zajedno prokomentirajte njihove uratke.

Na temelju pronađenih podataka o prijelaznim fosilima i prethodno stečenih znanja o sistematici živoga svijeta i evoluciji, neka učenici na mrežnim stranicama pronađu podatke i fotografije, ilustracije ili slike koje opisuju evoluciju od Velikoga praska do danas. Zatim mogu u skupinama ili u paru u alatu Animoto napraviti videozapis o kemijskoj i biološkoj evoluciji. Videozapis neka bude kronološki, počevši s Velikim praskom, zatim formiranju prvih stanica, bakterija i dalje prema sve složenijim oblicima života. Neka obrate pažnju na prijelazne oblike.

Dodatne informacije mogu pronaći na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ – izvor 5, Biologija učenici, Genetika, evolucija i ekologija, Povijest života na Zemlji, Evolucija beskralješnjaka, videozapis Evolucija beskralješnjaka, Evolucija kralješnjaka, videozapis Evolucija kralješnjaka i Evolucija biljnoga svijeta, videozapis Evolucija biljnoga svijeta.

Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

Postupci potpore

U stvaranju videozapisa svi učenici mogu aktivno sudjelovati, u skladu sa svojim sposobnostima. U pretraživanju i objašnjavanju učenicima s oštećenjem vida i/ili sluha mogu pomoći učenici unutar skupine.

Za učenike koji žele znati više

Zainteresirani učenici mogu pogledati cijeli film na engleskom jeziku Stvaranje planeta. Nakon odgledanog filma u alatu ToonDoo mogu napraviti strip o filmu te ga predstaviti i podijeliti ostalim učenicima u razredu.

Učenici mogu saznati nešto o Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu ili, ako imaju mogućnost, mogu i posjetiti muzej i posebnu pažnju obratiti na geološke zbirke. U alatu Prezi mogu napraviti kratku prezentaciju o posjetu muzeju pa je predstaviti u razredu.

Na mrežnim stranicama (npr. izvor 6, izvor 7, izvor 8, izvor 9) učenici mogu pronaći informacije o razvojnim nizovima; posebno je dobro proučen razvojni niz konja – promjenom klime i vegetacije od malene šumske životinje postupno se razvio velik i brz stepski trkač. Zanimljivi su još primjeri razvojnog niza slona i barskog pužića ogrca (Viviparus). Njegov se razvoj može pratiti bez prekida od pliocena do danas.

Zadajte učenicima da sami osmisle koncept i prezentiraju svoje istraživanje o razvojnim nizovima drugim učenicima u alatu Prezi.