Kao motivaciju za temu učenicima prikažite videozapis ili neki sličan u kojemu mogu vidjeti kako pretjerana kupovina odjevnih predmeta negativno utječe na zdravlje ljudi i okoliš.
Nakon što učenici pogledaju videozapis, raspravite s njima o cijeni jedne majice. Postavite im pitanja: Mislite li da je majica jeftin odjevni predmet? Je li cijena koju za nju platimo realna? Kako različite stvari koje proizvodimo, prodajemo, koristimo i zbrinjavamo utječu na ljude i okoliš? Hoćemo li biti odgovorni prema zdravlju ljudi i okoliša, koji je redoslijed prioriteta? Što znači 7R? Kako možemo prikazati, opisati i razumjeti o čemu se tu radi? Što bismo sve mogli napraviti po pitanju odjeće ako primijenimo 7R? Što bismo vlastitim rukama mogli stvarno napraviti po pitanju kreativnog upcyclinga?
Upoznajte učenike sa 7R načelima i njihovim objašnjenima u galeriji 7R simbola. Učenike podijelite u grupe. Koristeći slike iz navedene galerije ili datoteku za preuzimanje, pripremite po jedan set kartica za svaku grupu tako da se na jednoj kartici nalazi slika (simbol) jednog od R-ova, na drugoj engleska riječ, a na trećoj objašnjenje na hrvatskom jeziku. Učenici se kreću po razredu i pronalaze druge učenike s čijim se karticama mogu povezati. Međusobno pristojno komuniciraju, surađuju, raspravljaju…
Kartice su: refuse - odbij (kupiti što ti ne treba); reduce - smanji (potrošnju energije i materijala); reuse - ponovno iskoristi (stare predmete); repair - popravi (umjesto kupnje novog); regift - pokloni (nekome kome je potrebno ako tebi nije); recover/rot - kompostiraj (organske ostatke); recycle - recikliraj (sve što je moguće).
Nakon šetnje razredom učenici individualno igraju igru 7R načela - primjena u svakodnevnom životu u kojoj trebaju određenu akciju svrstati u neki od 7 R-ova. Zatim potaknite raspravu o njihovim navikama. Pitajte ih jesu li ikada od nečega staroga napravili novo. Neka ispričaju svoje iskustvo.
Da je to zaista moguće, jednostavno i vrlo praktično mogu dokazati tako da od stare majice naprave ekološki prihvatljivu torbu. Kako se to radi, mogu vidjeti u ovom videozapisu.
Učenicima s oštećenjem vida tijekom gledanja videozapisa o životnom ciklusu majice opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Nije potrebno opisivati svaki dio videa u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju predodžbu procesa. Učenici s oštećenjima sluha neka budu pozicionirani dovoljno blizu ekranu kako bi mogli čitati prijevod. Možete im pripremiti i predložak s bitnim dijelovima teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Predložak možete pripremiti unaprijed kako bi se učenik mogao upoznati sa sadržajem prije same aktivnosti. Učenike s oštećenjem sluha, učenike s teškoćama pažnje i koncentracije, učenike sa specifičnim teškoćama učenja i učenike s poremećajima iz spektra autizma tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje ključnih odrednica i prema potrebi dodatno objasnite viđeno.
Pripremite sažetak na kojem će se jasno odijeljeno i prostorno organizirano nalaziti svih 7R: engleski naziv svako R, njegov grafički prikaz i objašnjenje na hrvatskom jeziku. Ovakav sažetak, koji učenici s teškoćama mogu lako pogledati, olakšat će im aktivnost s karticama u kojoj moraju povezivati ova 3 elementa, a uz to će olakšati razumijevanje onoga što 7R predstavljaju.
Za igru 7R načela - primjena u svakodnevnom životu učenicima s intelektualnim teškoćama dajte jasnu uputu i provjerite jesu li razumjeli što trebaju raditi. Ukoliko je moguće, ranije s njima isprobajte igru. Učenicima s motoričkim poremećajima i većim stupnjem oštećenja vida kojima nije moguće osigurati samostalno igranje ni uz asistivnu tehnologiju koju imaju, omogućite rad u paru kako bi suučenik mogao raditi prema njihovoj uputi. Učeniku s oštećenjem vida pri tome je potrebno opisati što se događa na ekranu kako bi mogao dati uputu, a zatim mu opisati i dobiveni rezultat.
Prilikom izrade torbe od stare majice omogućite rad u paru i prema potrebi fizičku podršku učenicima s motoričkim teškoćama i učenicima s oštećenjem vida.
Predložite učenicima da svoju kreativnost izraze na platnenim torbama koje su nastale od starih majica. Mogu ih oslikati, ukrasiti, staviti logo škole…
Sliku torbe mogu mogu postaviti na mrežnu stranicu škole i glasati koja je torba najbolja. Glasanje mogu organizirati u alatu Tricider.
Zadajte učenicima da na sljedeći sat donesu stare neupotrebljive majice.
U uvodnom dijelu aktivnosti upitajte učenike što je recikliranje, što je smeće, a što otpad te što oni rade s otpadom. Porazgovarajte o važnosti recikliranja. Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Mnogi se otpatci mogu ponovno iskoristiti tako da ih odnesemo u reciklažno dvorište ili doniramo. Smeće je otpad koji odlazi na odlagalište i ne koristi se ponovno.
Raspravite o pretjeranoj proizvodnji i kupovini tekstila te važnosti njegovog recikliranja. Postavite pitanje što možemo s tekstilom koji više nije pogodan za uporabu i neka učenici iznesu svoje ideje.
Nakon toga pogledajte video Životni ciklus jedne majice i porazgovarajte o različitim aspektima na koje potrošnja i proizvodnja odjevnih predmeta utječu na dobrobit prirode i ljudi.
Zatim se usredotočite na prenamjenu ili izradu novih stvari od tekstila koji više nije pogodan za izvornu namjenu. Pogledajte video Za ljepšu našu – ponovna uporaba. Potaknite raspravu s učenicima što bi sve mogli napraviti od majica koje su donijeli. Zatim ih pitajte kako bi od majica mogli izraditi tepihe, podmetače u kuhinji i jastučiće za stolice. Nakon toga pogledajte s njima video Izrada tepiha.
Učenicima zadajte zadatak da izračunaju površine napravljenih proizvoda, odrede koliko je majica potrebno za izradu pojedinog predmeta, koje su duljine izrađene pletenice i tako odrede koje bi predmete mogli napraviti od donesenog materijala, koje veličine i koliko predmeta. Možete im, na primjer, zadati zadatak da izračunaju veličinu tepiha za kutak za druženje koji imaju ili bi željeli urediti u školi.
Učenici se mogu podijelili u grupe na temelju interesa za različite predmete (ili dijelove predmeta) koje će izrađivati, a kako će ih izraditi, odlučit će po uzoru na proces iz videa. Izrađene predmete učenici mogu prodavati na školskom sajmu ili na Dan planeta Zemlje.
Neka učenici istraže kome mogu donirati neiskorišteni tekstil u svom mjestu te gdje su reciklažna dvorišta. Možete posjetiti reciklažno dvorište ili posjetiti organizaciju (udrugu) koja prikuplja tekstil i izrađuje nove tekstilne proizvode.
Potaknite zanimanje učenika postavljanjem pitanja Biste li kupili skuplju majicu? Neka učenici razmisle individualno, a zatim zauzmu stav birajući kut s jednom od izjava koje ste prethodno postavili u kutove učionice (slažem se u potpunosti - slažem se – ne slažem se – izrazito se ne slažem). Kad se svrstaju u grupe prema istom stavu, neka razmijene argumente. Nakon pet minuta pokrenite raspravu, zamolite svaku grupu da sažme svoje stajalište i razloge koji mu idu u prilog. Učenici mogu mijenjati grupu ako promijene svoj stav.
Zainteresirajte učenike tako da prokomentiraju zanimljive podatke vezane uz tekstilnu industriju koje ste prethodno postavili na zid u alatu Padlet (npr. Za proizvodnju jedne majice troši se 2 700 l vode. Godišnje se proizvede 80-ak milijardi odjevnih predmeta. U svijetu se proizvodi oko 22,7 milijuna tona pamuka. Samo je 1 % proizvedenog pamuka organskog podrijetla (nije tretiran pesticidima). Proizvodnja odjeće povećala se u posljednja dva desetljeća za 400 %. Tekstilna industrija jedan je od glavnih zagađivača okoliša.)
Zatim s učenicima pogledajte videozapis Brza moda. Videozapis prikazuje kako brza moda truje okoliš i ljude, doprinosi klimatskim promjenama i ozbiljno ugrožava ljudska prava, ali i kako tvrtke koje stoje iza brze mode podmuklo povećavaju našu potražnju za odjećom pomoću oglašavanja i time što, zbog stalne promjene odjeće koja se nudi u dućanima, odjeća koju već imamo izgleda zastarjelo. Pogledajte videozapis od 0:00 do 3:12 min. Videozapis po potrebi zaustavite. Učenicima prethodno pripremite organizator pažnje za središnji pojam “brza moda” (Frayerov model) u koji će upisati definiciju, karakteristike, primjere i nedostatke brze mode. Nedostatci mogu uključivati onečišćenje okoliša korištenjem fosilnih goriva pri proizvodnji i putovanju (10 % ukupne količine ugljičnog otiska), stakleničke plinove, otpad, klimatske promjene, otpadne vode, kemikalije u proizvodnji, zdravlje, ljudska prava (loši uvjeti rada, male plaće)...
Nakon što su proučili navedene sadržaje, neka učenici povedu debatu na temu "Treba li odjeća biti što jeftinija?" Sučeljavaju se afirmacijska i negacijska ekipa koje naizmjenično iznose argumente za ili protiv postavljene teze. Uputite učenike u pravila debate. Učenici (govornici) zastupaju onu stranu debate kojoj pripadaju, bez obzira na svoje osobno mišljenje. Pobjednika u debati određuju suci (učenici) koji u njoj ne sudjeluju. Suci (mora ih biti neparan broj) vode bilješke tijekom debate na osnovu kojih će nakon debate dati svoj glas jednoj od strana te ga obrazložiti argumentima. Odluka suca treba se temeljiti na uvjerljivosti argumenata, a ne na temelju vlastitog stava.
Nakon debate raspravite o alternativi brze mode u cilju proizvodnje i potrošnje koja doprinosi dobrobiti ljudi i okoliša. Prijedloge rješenja o načinima sprječavanja i smanjenja ogromne količine tekstilnog otpada (npr. kupnja rabljene odjeće, recikliranje tekstila, sajmovi razmjene, razmjena s prijateljima i obitelji) neka učenici postave u paru na zid u alatu Padlet.
Učenicima izložite jednu običnu pamučnu majicu i upitajte ih što misle kolika je njena cijena u trgovini. Recite im da je cijena majice 30 kn. Raspravite o tome je li cijena ove majice previsoka ili preniska i zašto, znaju li kako i gdje se proizvode njihove majice.
Nakon uvodne rasprave pustite im isječak dokumentarnog filma “Pamuk - druga strana naših majica” o mračnoj strani proizvodnje pamuka (do 1:31 min). Upitajte ih jesu li znali na koji način nastaje njihova majica te što sad misle o proizvodnji pamuka.
Podijelite učenike u grupe i recite im da razmisle o svim etapama proizvodnje prikazane pamučne majice te im najavite da će u grupama računati što konačna cijena majice znači za ljude i okoliš.
Osim berača pamuka, tu su i ljudi koji rade u tvornicama odjeće, a njihove su plaće uglavnom toliko male da ti ljudi žive u siromaštvu.
Prezentirajte učenicima primjer od čega se sve sastoji cijena jedne majice. Izvor podataka za primjer nalazi se ovdje, a prilagođen je hrvatskom PDV-u. Primjer raspodjele cijene majice učenicima prikažite na pametnoj ploči, platnu ili im ispišite primjerak.
Na osnovu cijene pamučne majice s početka aktivnosti i primjera raspodjele cijene, učenici izračunavaju odgovarajuće postotne iznose, odnosno koliki iznos od konačne cijene majice u trgovini otpada na plaću radnika, ukupan profit pojedinih grana te porez. Neka usporede dobivene iznose i razmisle koliko majica treba prodati da bi se zaradila prosječna plaća samo jednog radnika.
Zatim učenici odlučuju povećati plaću radniku za iznos po volji te računaju kolika bi bila cijena majice kada bi sve stavke koje sudjeluju u cijeni majice ostale nepromijenjene (u postotku), a za koliko bi se posto povećala cijena majice? Na kraju u tu konačnu cijenu uvode i posebnu naknadu koju bi svaki kupac majice trebao platiti za očuvanje okoliša (npr. 5 kn po majici).
Tijekom analize i usporedbe rezultata po grupama, potaknite učenike na raspravu pitanjima: Jesu li radnici u ovoj industriji potplaćeni? Tko odlučuje o cijeni majice? Koliko o tome razmišljamo kad kupujemo i bacamo majicu? Čini li nam se i dalje cijena te pamučne majice previsoka? Djeluje li možda ta niska cijena kao poziv da kupujemo češće i potičemo proizvodnju pamuka te tako podržimo prisilni rad ljudi i uništavanje okoliša?
Učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima s poremećajem iz spektra autizma i učenicima s teškoćama pažnje i hiperaktivnosti izradite podsjetnik s nabrojanim etapama proizvodnje pamučne majice i poduprite ih slikovnim prikazom kako biste ih potaknuli na promišljanje i zaključivanje o procesu i svim njegovim sudionicima.
Ovim učenicima i učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija) primjer raspodjele cijene majice dajte u uvećanom obliku. Koristite jednostavniji font, uvećan i podebljan tisak i naglašeniji kontrast između teksta i pozadine. Ako je moguće, pojednostavite prikaz i dozirajte količinu informacija.
Slijepim učenicima osigurajte primjer raspodjele cijene majice u obliku koji će moći koristiti na računalu s čitačem ekrana.
Prilikom računanja, učenicima s teškoćama omogućite uporabu podsjetnika s formulama, korištenje kalkulatora i prema potrebi, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu. U skladu s mogućnostima učenika, možete smanjiti broj zadataka ili unaprijed pripremiti učeniku podatke s kojima treba računati.
Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Uputite učenike da prouče podatke o recikliranju tekstila u Hrvatskoj na ovoj stranici.
S obzirom na navedene podatke učenici izračunavaju koliko se godišnje bačenog tekstila može upotrijebiti na održivi način (na stranici su navedeni podatci što se može dobiti od 100 kg tekstilnog otpada).
Podatke učenici prikazuju stupčastim dijagramom (npr. Excel) te ga uključuju u infografiku koju izrađuju u Canvi kojom će prikazati proces i prednosti recikliranja tekstilnog materijala. Plakat mogu objaviti na mrežnoj stranici škole ili ga pak isprintati i izložiti u školskim hodnicima.
Za uvodnu aktivnost učenicima postavite 2 pitanja: Iz koje zemlje potječe marka vaše majice? U kojoj je zemlji majica proizvedena? Te podatke mogu pročitati na etiketama. Neka učenici upišu odgovore u aplikaciju Mentimeter (Word cloud) kako bi na grafičkim prikazima različitih veličina imena država odmah mogli vidjeti rezultate.
Prokomentirajte rezultate ankete (marke vjerojatno potječu iz SAD-a ili Europe dok su majice proizvedene u J i JI Aziji). Potaknite učenike na razmišljanje zašto je to tako i kako nazivamo takav proces isprepletenosti svijeta.
Najavite im da ćete danas učiti o procesu globalizacije na primjeru jedne majice te otkriti koliku cijenu u stvarnosti plaćaju za svoju majicu te kako je svijet povezan u jednu globalnu cjelinu na njenom primjeru.
Učenike podijelite u 5 grupa od kojih će svaka istražiti jedan segment nastanka i prodaje majica. Grupe se mogu baviti temama kao što su: proizvodnja materijala za majicu; prijevoz majice i materijala; izrada majice; marketing i princip brze mode; prodaja i korištenje majica.
Kao početnu motivaciju i polazište za razmišljanje učenicima možete pustiti video Životni ciklus majice.
Grupama podijelite zajednički dokument u aplikaciji Thinglink koji će sadržavati veliku geografsku kartu. Na karti će svaka grupa označavati područja ili pravce na kojima se odvija njihov dio životnog puta majice. Uz oznake u zasebnim odjeljcima svaka grupa treba objasniti zašto se taj proces odvija baš na tom mjestu, koji su klimatski, reljefni, društveni i tržišni razlozi za razvoj djelatnosti koje proučavaju na tom prostoru. Grupe trebaju istaknuti koje su negativne strane odvijanja pojedinih procesa s obzirom na okoliš i ljude u područjima gdje se događaju (isušivanja, dezertifikacije, prisilni rad, povećavanje socijalnih razlika, konzumerizam...). Neka grupe procijene cijenu negativnih posljedica za život ljudi u tim krajevima, ali i diljem svijeta. Mogu dati prijedloge kako smanjiti negativne posljedice uzimajući u obzir kako će izmjene djelovati na cijenu majica. U svoj dio Thinglinka mogu ubaciti različite slikovne i video materijale te poveznice na mrežne stranice s podatcima kako bi poduprli svoje teze i razmišljanja.
Nakon završetka rada učenici će uz pomoć aplikacije Thinglink prezentirati svoj rad od nastanka materijala do prodaje i korištenja majice koristeći pripremljene sadržaje.
Nakon prezentacije svih grupa pokrenite raspravu s učenicima. Zašto možemo reći da je majica u dućanu rezultat globalizacije? Koji su sve skriveni troškovi vaše majice? Zašto ti troškovi nisu uračunati u cijenu majice? Tko plaća dodatne troškove vaše majice (zagađenje, nisku cijenu rada, prekomjernu potrošnju)? Može li se dogoditi da te dodatne troškove i vi osjetite? Biste li majicu trebali plaćati puno skuplje da se barem neki od nedostataka njezine proizvodnje isprave?
Aktivnost možete završiti kratkom anketom u Google obrascima ili Mentimeteru gdje bi se učenici odlučili koliko bi za njih iznosila prihvatljiva cijena majice koja bi uključila i skrivene troškove s kojima su se upoznali.
Učenicima s motoričkim teškoćama, učenicima s oštećenjem vida, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i učenicima s intelektualnim teškoćama pružite podršku u aktivnosti traženja zemlje podrijetla/proizvodnje na etiketi majice.
Prilikom grupiranja učenika jasno definirajte ulogu i zadatke učenika s teškoćama, u skladu s njihovim mogućnostima, kako bi mogli uspješno izvršiti zadatak i aktivno doprinijeti radu grupe. Potaknite vršnjake na pružanje podrške tijekom izvođenja aktivnosti.
Učenici s teškoćama koji ne mogu sudjelovati u tehničkom dijelu označavanja i iscrtavanja karte, mogu istraživati izvore, komentirati, zaključivati, davati prijedloge kako prikazati pojedine elemente te birati slikovne i video materijale koji podupiru teze i razmišljanja grupe.
Provjerite razumiju li učenici kako se koriste alati Mentimeter i Thinglink te prema potrebi demonstrirajte i dodatno objasnite. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu. Ako učenici s oštećenjem vida koriste prijenosno računalo s čitačem ekrana, provjerite podržava li čitač alate. Ako ne podržava, osigurajte i potaknite na potporu učenika iz razreda kroz rad u paru.
Učenici koji žele znati više mogu od prikupljenih materijala i prijedloga izraditi plakat na kojem će istaknuti kako pojedinac osobnim angažmanom može doprinijeti očuvanju okoliša kroz odgovornu uporabu i čuvanje odjeće. Plakat može biti izvješen u školskom hodniku radi lakšeg informiranja ostalih učenika.
World Economic Forum (2015). Beyond Supply Chains Empowering Responsible Value Chains (13.8.2020.).
Smil, V. (2019). Growth: From Microorganisms to Megacities. Cambridge, MA, USA: The MIT Press.
Jerbić-Zorc, G., Mišurac, I., Sikirica, M., Sirovina, D. (bez dat.). Priručnik za primjenu i izradu e-Škole scenarija poučavanja (13.8.2020.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.