Pogledajte s učenicima videozapis, recite im da je na engleskom jeziku sa srpskim podnapisima. Ako ne razumiju značenje neke riječi, slobodno im objasnite. Napomenite učenicima kako se radi o pojednostavljenom i historiografski nepreciznom izlaganju o povijesti ljudskih prava.
Zatim ih upitajte, što misle na osnovu čijeg autoriteta ili odluke su nam neka prava zajamčena? Imamo li rođenjem pravo na određeno pravo? Ako da, koje/a? Kakvu ulogu zakoni i propisi imaju u regulaciji ljudskih prava?
Nakon toga razgovarajte s učenicima o pojmovima koji se spominju u videu i komentirajte jesu li ih ispitanici jednoznačno objašnjavali. Unaprijed pripremite i podijelite učenicima mrežni zid u alatu Padlet (Canvas) na kojem se nalazi videozapis. Neka učenici objasne pojmove koji se spominju u videozapisu (čovjek, pravo, ljudska prava).
Nakon što su ih učenici objasnili, upoznajte ih s pravilima ispravnog objašnjavanja pojma i elementima tog objašnjenja. Predlažemo da to učinite, prolazeći kroz zapisana objašnjenja pojmova, a pritom im objasnite pogreške koje se mogu pojaviti. Nakon što ste im pojasnili pravila ispravnog definiranja te pogreške koje se javljaju u definiranju, upitajte ih jesu li definicije koje se javljaju u videozapisu prema tim pravilima ispravno formulirane. Zamolite ih da obrazlože svoje odgovore.
U sljedećem koraku zamolite učenike da izdvoje iz videozapisa organizacije koje se bave ili su se bavile zaštitom ljudskih prava. Neka ih zapišu na isti Padlet zid. Upoznajte učenike s još nekim organizacijama i udruženjima koje se bave zaštitom ljudskih prava u Hrvatskoj i u svijetu (pr. Međunarodni sud za ljudska prava, Civil Liberties for Europe, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ženska kuća, Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo i sl.).
Nakon toga podijelite učenike u nekoliko grupa i svakoj grupi dajte pojmove koje ste pronašli u različitim zakonima i pravilnicima (prednost dajte zakonima i pravilnicima kojima se štite ljudska prava) i zatražite od njih da objasne zadane pojmove. Neka zabilježe objašnjenja pojmova na Padlet zidu, a nakon toga neka komentiraju tumačenja ostalih grupa, isprave ih ako je potrebno i obrazlože zašto su ispravljali.
Nakon toga prikažite im objašnjenje određenoga pojma u nekom od odabranih zakona ili pravilnika. Raspravite jesu li pojmovi u zakonima i pravilnicima dobro objašnjeni i određeni te zašto je to važno za njihovu provedbu (primjenu)? Upozorite ih pritom da pravni dokumenti daju tehnička određenja tehničkih pojmova i da ih ne treba shvatiti kao bitne ili esencijalne definicije (pr. prema pravnoj definiciji djeteta, dijete je svaka osoba mlađa od 18 godina, no ograničenje na 18 godina, a ne na 17 ili 19 nije stvar biti ili esencije djeteta). Potaknite ih na davanje osobnih primjera zašto je važno poznavati ljudska prava i na mišljenje o važnosti institucija i organizacija koje ih štite.
Za učenike s teškoćama potrebno je provjeriti razumiju li sve ključne pojmove te im je značenje potrebno ponoviti, a učeniku uz usmeno objašnjenje preporuča se osigurati i kraći pisani predložak. Ovisno o sadržaju, ti predlošci mogu biti sa shematskim prikazima, na kojima mogu biti prikazane uzročno-posljedične veze. Učenicima s teškoćama više odgovaraju kraće etape rada uz dovoljno vremena za ponavljanje i spoznaju teme, a korisno je povezati učenike s drugim vršnjacima u paru ili grupi kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika. Za gledanje videozapisa mogu im se podijeliti predlošci koji ih upućuju na gledanje s određenim zadatkom praćenja sadržaja. Učenicima je potrebno omogućiti da pogledaju videozapis dva ili više puta – koliko im je potrebno da usvoje sadržaj. Važno je da svi učenici uoče i prepoznaju ključne elemente na videozapisu. Na dobivenom predlošku može stajati rečenica za nadopunjavanje, pitanje, alternativni zadatak/ci ili sl. Isto tako, pisano i/ili vizualno mogu biti prikazane ključne odrednice sadržaja, na temelju kojih učenik može sadržaj prepričati, označiti nešto tijekom gledanja i odgovoriti na pitanja. Ne preporuča se uporaba natuknica jer učenik s teškoćama treba cjelinu da bi razumio smisao. Prije gledanja videozapisa svaki učenik treba pročitati sadržaj svojega predloška uz provjeru razumije li što je zadatak. Tijekom gledanja potreban je dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti i emocionalnim poremećajima. U raspravi većina učenika može samostalno, prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje raspravljati, ili učenik može iznijeti svoja mišljenja ili definiciju pojma na kojem je bio najviše angažiran.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Dajte učenicima koji žele znati više da “osnuju” organizaciju koja će se baviti zaštitom prava učenika. Neka osmisle pravilnik koji će regulirati rad takve organizacije i Pravilnik koji regulira odnos učenika i nastavnika. Recite im da u prvom dijelu pravilnika obvezno moraju objasniti pojmove koji se pojavljuju u pravilniku. Neka predstave razredu izrađeni pravilnik.
Učenici će radom na primjerima istražiti i procijeniti koliko institucije države utječu na ostvarivanje temeljnih ljudskih prava kao što su pravo na prosvjed i slobodno izražavanje mišljenja. Na temelju primjera propitat će granice između dopuštenog i nedopuštenog načina prosvjedovanja. Neka učenici na početku prouče odredbe Zakona o javnom okupljanju i upute državne uprave o prijavi javnog okupljanja.
Ponudite učenicima nekoliko primjera kojima je u Hrvatskoj dovedena u pitanje sloboda na prosvjed. Izaberite slučajeve koji su polarizirali hrvatsku javnost i u kojem su prosvjedi izazvali snažnu protureakciju dijela stanovništva (primjerice, splitski Pride 2011., šator u Savskoj tijekom Vlade Zorana Milanovića, prosvjedi zbog kažnjavanja televizije Z1 zbog govora mržnje u emisiji njihova urednika Marka Juriča, zabrana prosvjeda Radničkoj fronti pred Ministarstvom obrane Republike Hrvatske zbog najave ponovnog uvođenja vojnog roka) ili bilo koji drugi primjer u kojem je došlo do različite interpretacije što sve obuhvaća pravo na prosvjed i kada je ono dopušteno.
Učenike podijelite u grupe od 4 učenika, svakoj dodijelite jedan primjer o kojem će više istražiti na mrežnim stranicama. Učenici raspravljaju unutar grupe. Uputite ih na moguća pitanja: Je li svrha prosvjeda u skladu sa zakonskim i ustavnim ograničenjima, odnosno potiče li na rat, nasilje, rasnu ili vjersku mržnju? Što znači da je prosvjed zakonit ili nezakonit? Jesu li se institucije države ponašale nepristrano prema prosvjedu ili su zauzele stranu? U kojoj mjeri država treba štititi prosvjednike od reakcije nezadovoljnih građana? Treba li država biti neutralna prema svim zahtjevima za prosvjed? Može li biti neutralna? Potaknite ih da obrazlože svoje odgovore. Učenici svake grupe trebaju izraditi plakat s temom odabranog prosvjeda. Plakat mogu izraditi u digitalnom alatu Canva.
Nakon rasprave u grupi se glasuje o tome jesu li ispunjene sve zakonske osnove za organizaciju prosvjeda, jesu li institucije zaštitile ljudska prava. Predstavnik svake grupe pred razredom ukratko predstavlja plakat, objašnjava zašto je grupa zauzela određeno stajalište, a ako nije uspjela zauzeti zajedničko stajališta, koje su točke prijepora bile nepremostive među članovima grupe.
Potrebno je provjeriti razumiju li učenici s teškoćama sve ključne pojmove u ponuđenim primjerima i je li im nešto potrebno ponoviti. Učeniku se, uz usmeno objašnjenje, preporuča osigurati i kraći pisani predložak s objašnjenjima nekih novijih pojmova. Uputno je da dobiju kratka i jasna pitanja na koja trebaju odgovoriti. Učenicima s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, učenicima s disleksijom i disgrafijom potrebno je odrediti strukturu kako bi im pisano izražavanje bilo lakše i preglednije. Ako je učeniku lakše, potrebno je napraviti sažetke sadržaja iz kojih je važno izdvojiti pitanja povezana s ključnim odrednicama sadržaja ili točno određenim događajem koji će moći povezati sa zadatkom. Tijekom mrežnog pretraživanja uputno je voditi brigu o interesima učenika i dostupnosti prikupljanja podataka, npr. učenici s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Potrebno je dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka, a pri analizi podataka važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku u skladu s vrstom opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama) zbog čega je dobro organizirati rad u paru. Poželjno je da učenici s oštećenjima vida imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu na primjeru afroameričkog stanovništva ili domorodačkog stanovništva u američkim saveznim državama istražiti jednakost građana u društvu i pred zakonom, njihova prava i obaveze. Istraživanje mogu prikazati videom u osmišljenom dijalogu dvaju studenata pripadnika istraživanih skupina. Za uređivanje videa mogu se služiti digitalnim alatom Kizoa.
Neka učenici unaprijed pogledaju prve tri epizode serije Humans (ako žele, mogu pogledati i cijelu seriju ili sezonu) da bi dobili uvid u problematiku.
Radnja serije odvija se u paralelnoj sadašnjosti u kojoj gotovo svaka obitelj posjeduje „syntha“ – visoko razvijenog robotskog pomagača koji je izgledom potpuno nalik ljudima. U proizvodnji se na nekim primjercima dogodila “greška” - neki od njih imaju svijest i traže svoja prava. Neka učenici metodom obrnute učionice obrate pozornost na specifične ljudske osobine koje „synthi” imaju. U digitalnom alatu Padlet (Canvas) nastavnik neka unaprijed postavi lik čovjeka, lik syntha sa sviješću i syntha bez svijesti te od učenika zatražite da na temelju pogledanih epizoda uz svaki od triju likova navedu njihove osobine.
Na početku sata raspravite s učenicima o temi koja se u seriji problematizira i o tome zašto su pojedine osobine pripisali određenom liku. Upitajte ih koje osobine razlikuju ljude i “synthe” i na temelju kojih svojih osobina synthi traže odgovarajuća prava.
Nakon toga kratko izložite učenicima Rawlsovu teoriju pravednosti, a od dva principa pravednosti posebno istaknite prvi. Postavite im pitanje, pod kojim uvjetima bi synthi mogli dobiti prava koja su prema Prvom načelu pravednosti rezervirana za ljudska bića. Kratko obrazložite odnos između prava i odgovornosti.
U digitalnom alatu Pinboard s mrežnog sjedišta LearningApps unaprijed izradite četiri stupca s četiri kategorije bića: sintetička bića bez svijesti, sintetička bića sa sviješću, biološka bića bez svijesti, biološka bića sa sviješću. Podijelite učenike u osam grupa i svakoj grupi zadajte da osmisli argumete za ili protiv davanja prava pojedinim kategorijama bića (dovoljan je jedan argument po grupi). Neka bilježe svoje argumente u odgovarajući stupac pripremljenog Pinboarda.
Cilj je argumentacije uvidjeti različita stajališta o temi. Nakon izlaganja argumenata svih grupa postavite učenicima pitanje odnosa između prava i odgovornosti, najprije općenito, a onda u slučaju sintetičkih bića. Naglasite im međusobnu uvjetovanost prava i odgovornosti, te im predočite problem odgovornosti za ponašanje sintetičkih bića koja nemaju stvarnu slobodu odlučivanja (tzv. slobodnu volju), pa onda ni prava. Potom im prikažite video zapis o promišljanjima zastupnika Europskog parlamenta o pravnim i etičkim pitanjima primjene robotike i umjetne inteligencije.
Organizirajte debatu tako da one grupe koje su smatrale da određena kategorija bića ne bi trebala imati prava, zastupaju stranu koja će argumentirati u prilog tezi da trebaju imati prava, a učenici koji su se izjasnili da trebaju imati prava, neka argumentiraju u prilog tezi kako ne bi trebali imati nikakva prava. Napomenite im da u pripremu uključe i mišljenje grupa o tome koje bi se institucije i organizacije trebale baviti tom problematikom. Neka obrazlože svoje prijedloge institucija i organizacija u pripremljenim govorima. Izradite debatu u digitalnom alatu Kialo. Cilj je takve podjele učenika razumijevanje suprotnoga mišljenja iz vlastite perspektive, ali i stvaranje osjetljivosti na argumente koji nisu u skladu s njihovim stajalištem. Bilo bi idealno kada bi, osmišljavajući suprotne argumente, neki od njih promijenili početno stajalište.
Nakon debate istaknite da su u prošlosti postojale slične rasprave o nekim članovima društva koji danas imaju sva pripadajuća prava (pr. žene, robovi, marginalizirane društvene skupine) te da se pojam prava i njihove pripadnosti mijenja razvojem društva.
Zadatak gledanja filma i rada u digitalnom alatu za učenike s teškoćama potrebno je unaprijed pripremiti. Neka se zadatak sastoji od nekoliko pitanja na temelju kojih će uočiti važne dijelove čime im se pomaže strukturirati iskaz. Učenicima s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti i učenicima sa specifičnim teškoćama učenja potrebno je odrediti strukturu kako bi pisano izražavanje bilo prikladno. Uputno je napraviti sažetke sadržaja iz kojih je važno izdvojiti zadatke povezane s ključnim odrednicama sadržaja ili točno određenim događajem/detaljem koji će moći povezati s temom i pisano obraditi prema zadanom planu. Učenici s oštećenjima vida i motoričkim teškoćama mogu raditi zadatak kod kuće u paru sa suučenikom. Tijekom pretraživanja podataka ili izrade mozgalice dobro je da svi učenici s teškoćama imaju plan rada u koracima i uputno im je dati kratka i jasna pitanja na koja treba odgovoriti. Potrebno je provjeriti razumiju li sve ključne pojmove ili im je potrebno ponoviti značenje. Poželjno je da učenici s oštećenjima vida imaju svoje računalo ili tablet, a ako je nedostupno, važno je imati čitač ekrana. Poželjna je prilagodba ekrana slabovidnim učenicima s pomoću programa ZoomText.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Neka svaki učenik ili grupa učenika odabere jednu instituciju ili organizaciju koja u svom poslovanju upotrebljava robote te predstavi konkretne zadatke koje roboti rješavaju i navede pravne i etičke probleme koji proizlaze (ili mogu proizaći) iz tih robotskih aktivnosti. Zaključke svog istraživanja učenici trebaju potkrijepiti relevantnim citatima, fotografijama, videozapisima i sl., a mogu ih iznijeti i u obliku slikokaza/prezentacije služeći se alatom Emaze.
Roman nobelovca Willama Goldinga “Gospodar muha” distopijska je priča o boravku djece na pustom otoku nakon zrakoplovne nesreće. Prisiljena su se organizirati i uspostaviti svoja društvena pravila i propise. Zainteresirajte učenike za čitanje romana uvodnom aktivnosti u kojoj će na temelju ponuđenih citata i ključnih motiva sami pretpostavljati tijek radnje i zamišljati odnose među likovima. Aktivnost vođene mašte omogućuje vizualizaciju mjesta i vremena radnje, likova koji su u romanu u ulogama demokratski izabranog predsjednika Ralpha, vojskovođe Jacka, odanog podpredsjednika Simona i intelektualca Pajceka. Tijekom vođenja omogućite im obrazloženje svojih odabira. Uredite učionicu tako da učenici sjede u velikom krugu okrenuti jedni prema drugima (to mogu učiniti i zatvorenih očiju, ali nije obvezno). Tijekom vođenja u mašti učenike možete opustiti i primjerenom glazbom. Započnite sljedećim tekstom: Nalazite se u avionu koji leti iznad oceana. Avion je pun učenika vaše škole. Putujete na međunarodnu učeničku konferenciju. Iznenada se zapali jedan od motora. Izbačeni ste na malen pacifički otok. Kakav je to otok? Nakon što ste se popeli na vrh brda, vidjeli ste da na otoku nema ni kuća, ni dima, ni otisaka stopala, ni brodova, ni ljudi. Što ćete učiniti?
Pronašli ste veliku oceansku školjku. Kako ćete je upotrijebiti?
Među stradalnicima ističu se četiri učenika: jedan svojim prirodnim darom opažanja i zaključivanja, drugi optimizmom i odlučnošću, treći svojom snagom i agresivnošću, a četvrti odanošću i staloženošću. Kojeg ste odabrali za vođu u novonastalim okolnostima? Što očekujete od vođe? Među stradalnicima kruže priče o strašnoj zvijeri. Kako zadržavate red i sprečavate izbijanje panike i nasilje? Kako štitite svoja prava i prava slabijih?
Nakon što izgovorite svaku od rečenica, prozovite troje učenika da opišu što opažaju u mašti, kako se osjećaju, o čemu razmišljaju, s kim se druže, što poduzimaju. Potičite ih da nadograđuju svoju priču na temelju onoga što su čuli od drugih učenika. Nakon toga uvedite tri pravila: Bit ćemo optimistični. Preživjet ćemo. Upalit ćemo vatru i slati dimne signale. Kad učenici u mašti prožive događaje i doživljaje potaknuti vašim vođenjem, podijelite ih u šesteročlane grupe jer svaki učenik treba osmisliti siže dvaju poglavlja/dvije epizode zajedničkoga teksta.
Svaka grupa smišlja radnju djela od početne situacije do trenutka spašavanja. Karakteriziraju glavne likove i uvode sporedne, daju naslov svakom poglavlju i naslov djelu. Pripremite im kartice za karakterizaciju likova te konceptnu mapu na kojoj će prikazati organizaciju vlasti i nositelje funkcija: predsjednika, potpredsjednika, parlamenta, generala, vojnika, puka, znakove državotvornosti i oblike donošenja demokratskih odluka, zaštitu prava pojedinaca i njihovog dostojanstva te izbijanje sukoba i nereda (koje u romanu predstavljaju školjka, vatra i svinja). Podsjetnik na ključne književne postupke karakterizacije, gradnje fabule i diskurzivne postupke te različite organizacije za zaštitu ljudskih prava (npr. Kuća ljudskih prava), koje im mogu pomoći u pripovijedanju, možete im pripremiti alatom za obradu teksta Word Online i podijeliti s njima. Uputite ih na kraju da samostalno pročitaju roman “Gospodar muha” i usporede svoje ideje o uređenju utopijskoga društva s autorovima te izrade usporednu infografiku u digitalnom alatu Piktochart. U usporednu raščlambu mogu uključiti i poveznice na aktualne društvene događaje ili svoje čitateljsko iskustvo, a važno je da jasno izraze mišljenje i stajalište o postupcima glavnih likova i okrutnom ubojstvu Simona i Pajceka.
Pri analizi romana preporuča se učenicima s teškoćama osigurati prilagođen pisani predložak, odnosno izdvojiti ključne dijelove teksta koje će pročitati i analizirati. Upute je potrebno razlomiti i u koracima ponuditi postupnost. Ovisno o potrebama učenika neke materijale iz poveznica bit će potrebno povećati, pridružiti im tekst i prostorno ih organizirati kako ne bi dolazilo do perceptivnog ometanja. Učenici s oštećenjem vida radit će na svojem računalu ili tabletu, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana s pomoću programa ZoomText. Važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku u skladu s vrstom opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama) zbog čega je dobro organizirati rad u paru. Važno je pripremiti učeniku jednostavne, kratke i jasne upute povezane s tekstom te provjeriti njegovo razumijevanje kao i razumijevanje ključnih pojmova. Učenicima s poremećajem glasovno-govorno-jezične komunikacije, disleksijom i disgrafijom treba dopustiti uporabu sažetaka i ne ispravljati pogreške u pisanju. Pri korištenju digitalnog alata za obradu teksta uputno je da učenik s teškoćom čitanja i pisanja upotrijebi grafičke organizatore ako mu je tako lakše pratiti. Za učenike s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije, učenike s oštećenjem sluha uputno je postavljati kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan. Tijekom vođenja u mašti potrebno je omogućiti dovoljno vremena za vizualizaciju, a nakon toga pružiti priliku svakom učeniku da govori o svojim doživljajima kako ne bi bili samo pasivni sudionici u tom dijelu aktivnosti.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici koji žele znati više mogu usporediti ulomke iz Homerove “Ilijade” (opis Ahilejeva štita, uporaba skeptra) i ulomke iz romana Williama Goldinga “Gospodar muha” (uporaba školjke pri utvrđivanju društvenih pravila i norma međusobne komunikacije). Svoju usporedbu mogu proširiti i na druga djela u kojima se pojavljuje vladarsko žezlo, npr. Gundulićevu “Dubravku” ili srednjovjekovne spjevove. Svoju usporedbu mogu prikazati dinamičnim predstavljanjem u digitalnom alatu Prezi.
Provedite aktivnost barometar stajališta kojim ćete provjeriti stajališta učenika o ljudskim pravima u Hrvatskoj. Primjeri tvrdnji: Ljudska se prava ne krše u Hrvatskoj; Nikada nisam doživio kršenje tuđih ljudska prava u svojoj okolini; Hrvatska treba biti otvoreno i tolerantno društvo; Ljudi mogu pripadati samo jednoj naciji i kulturi, a ne istodobno dvjema nacijama i kulturama; U Hrvatskoj prihvaćamo sve razlike među ljudima; Hrvatska je sekularna država i sl. Postavite u učionici natpise ‘’U potpunosti se slažem’’, ‘’Uopće se ne slažem’’ i ‘’Niti se slažem, niti se ne slažem’’.
Čitajte učenicima pripremljene tvrdnje, a neka ih oni svrstavaju u tvrdnje s kojom se slažu. Nakon toga neka obrazlože svoj izbor. Raspravite o pojedinoj tvrdnji u barometru i vodite razgovor k stajalištu koji želite naglasiti tom aktivnošću. Primjerice, tvrdnjom Ljudska se prava ne krše u Hrvatskoj želite osvijestiti postojanje kršenja prava protiv kojih se moguće boriti reagiranjem, upozoravanjem i njegovim aktivnim promicanjem. Neka učenici potkrijepe argumentima svoja stajališta, ali neka navedu i možebitne posljedice za društvo ako bi većina dijelila isto stajalište. Usmjerite raspravu na navođenje brojnih ljudskih prava koja bi se zaštitila/kršila nametanjem određenoga stajališta. Pročitajte ponovno stajališta i zamolite učenike da pregrupiraju tvrdnje ako su nakon iznošenja/slušanja argumenata promijenili osobno stajalište.
Podsjetite učenike na razlike u generacijama ljudskih prava, razgovarajte o tome koja prava pripadaju kojoj generaciju, o čemu to ovisi i uputite ih na interaktivni sadržaj “Generacije ljudskih prava”.
Pripremite medijske članke koje će učenici analizirati po grupama. Ispišite ih na papiru A3 formata i postavite na zidove učionice. Primjeri medijskih članaka mogu biti o izbornim pravima, pravu na zdrav okoliš, prevarama građana putem interneta, pravima izbjeglica, pravima istospolnih zajednica i sl.
Uputite učenike da u 5-7 minuta prošetaju učionicom i pogledaju sve članke. Neka pokušaju uočiti kršenje prava u člancima i neka se zaustave ispred onoga primjera u kojem ne uočavaju kršenje određenoga prava. Tim su se odabirom rasporedili u grupe.
Uputite učenike da u grupama prouče Ustav Republike Hrvatske i odgovarajući tematski zakon kojim se određuje izdvojeno pravo. Dajte znak da se grupe pomaknu za jedno mjesto u smjeru kazaljke na satu i prouče novi primjer na isti način.
Dok učenici pretražuju članke zakona, pripremite digitalnu Lino ploču i podijelite je na tri stupca, odnosno na generacije ljudskih prava. Prva su generacija civilna i politička ljudska prava ili prava slobode; druga su socijalna, ekonomska i kulturna prava; treća su generacija prava koja promiču ideju solidarnosti koja se prvenstveno odnose na osiguranje prava na održivi razvoj, mir ili zdrav okoliš.
Nakon što su učenici izdvojili i istražili prava iz medijskih članaka, uputite ih da ih razvrstaju u odgovarajuću kategoriju na Lino ploči. Neka učenici na temelju članaka analiziraju koja se generacija ljudskih prava najčešće krši. Raspravite krše li provedbu prava pojedinci ili institucije, je li zakonska provedba prava svih generacija u Hrvatskoj jednaka, o čemu to ovisi, koje institucije štite ljudska prava i kojoj bi se mogli obratiti u vezi pojedinog slučaj, kojoj organizaciji ili udruzi građana bi se obratili za pomoć s ciljem zaštite svojih prava, jesu li osobno svjedočili kršenju ljudskih prava, što mogu učiniti u borbi za jednaku provedbu ljudskih prava. Svoje zaključke mogu unijeti na Lino ploču.
Potaknite i ohrabrite učenike na iznošenje svojih pretpostavki i primjera iz vlastitoga života tijekom rasprave. Postavljajte kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore ili ponudite odgovore na pitanja od kojih je jedan odgovor točan, posebice učenicima s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije i učenike s oštećenjem sluha. Budite sigurni da ste zaokupili učenikovu pažnju. Nije uputno upotrebljavati iznenadna pitanja ili otvorena pitanja poput „Reci mi sve što znaš o...“. Govorite jasno i razumljivo učenicima s oštećenjem sluha jer gluhi učenik čita s usana. Budite pritom okrenuti licem prema svjetlu jer to olakšava čitanje. Potrebno je ponoviti, preoblikovati ili skratiti rečenicu ako je učenik nije razumio. Uputno je da učenik s teškoćama dobije unaprijed pitanja za raspravu, a nakon rasprave i njihove odgovore. To može pomoći u daljnjim aktivnostima u grupi, pogotovo pri analiziranju medijskoga članka. Dobro je unaprijed pripremiti kraće članke, tj. izdvojiti dijelove teksta s jasnim i kratkim uputama, jednostavnim i kraćim rečenicama. Ako je potrebno, određenom učeniku može se pripremiti tekst s uvećanim fontom i pojačanim tiskom. Potrebno je razlomiti upute za rad na tekstu kako bi se ostvarila postupnost u radu. Uputno je učeniku označiti određene dijelove stupca bojama, pogotovo one koje je potrebno povezati s tekstom. Mogu se označiti i mjesta na koje je potrebno upisati određene nazive. Preporuča se osigurati i prilagođeni pisani predložak.
Didaktičko-metodičke upute za učenike s teškoćama možete pronaći na ovoj stranici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Pretražujući mrežne stranice, učenici mogu istražiti rad civilnih udruga koje se bore za zaštitu i jednakost ljudskih prava, njihov djelokrug rada i akcije kojima su pokrenuli pozitivne društvene i zakonske izmjene. Rezultate mogu prikazati izradom infografike u digitalnom alatu Canva i izložbom u školskom hodniku.
Iva Zenzerović Šloser (ur.) (2013) Priručnik za nastavnike - Pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (13. 8. 2020.)
Brander et. al. (2013) KOMPAS - Priručnik za obrazovanje mladih o ljudskim pravima (13. 8. 2020.)
Golding, William. (2014). Gospodar muha. Algoritam. Zagreb.
Brook, Peter. (1963). Lord of the flies ,Full Lengths Online Movies (6. 6. 2020)
Domazet, M. i I. Miškulin (2007) Vladavina prava: priručnik za nastavnike. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Miroslav Mićanović (ur.) (2012) Građanski odgoj i obrazovanje, Modul: Zakon u razredu – prema kulturi vladavine prava i demokracije, Priručnik za nastavnike (19. 6. 2020.)
CivilNo društvo - Časopis za razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj (2009) Euro-Mediteran (3. 7. 2020.)
Miroslav Mićanović (ur.) (2010) Građanski odgoj i obrazovanje, Modul osnove demokracije: Vlast, pravda, odgovornost, privatnost (3. 7. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.