Cilj aktivnosti je potaknuti učenike da razmišljaju o izvorima i metodama pritiska na slobodu pojedinca, a zatim i slobodu umjetničkog izražavanja. U skladu s time, trebaju razmisliti i o pritisku na opis načina na koje se umjetnost opirala toj prisili. U uvodnom dijelu sata uputite učenike da odgovore na pitanje što je (ili tko, koja institucija) bilo izvor najvećeg gušenja sloboda od renesanse do danas koristeći se digitalnim alatom Tricider. Očekuje se da će učenici ponuditi različite odgovore poput, primjerice, ideologija (nacionalizam, komunizam i sl.), vjera i crkva, vlast i represivni sustavi, društveno-gospodarski ustroj (kapitalizam, društvene nepravde), rasna/spolna/rodna nejednakost, rat. Učenike zatim potaknite da svoje odgovore obrazlože potkrepljujući ih konkretnim povijesnim primjerom.
Nakon što učenike pitate može li se jezikom umjetnosti pružiti otpor izvoru pritiska i nepravde, uputite ih na istraživački zadatak. Učenike podijelite na rad u paru i usmjerite na istraživanje, analizu i tumačenje značenja djela koje se sadržajno oslanja na pojam obrane slobode pojedinca ili društva protiv izvora prisile i nepravde.
Učenici će potom selektivno istražiti izvore, odabrati relevantne primjere, a zatim će reprodukcije primjera postaviti na zajedničku oglasnu ploču i grupirati ih u tematske cjeline koristeći se digitalnim alatom Lino te će interpretirati djelo kao čin otpora. Usmjerite učenike na korištenje valjanih izvora i reprezentativnih djela prilikom istraživanja.
Predlažemo sljedeće primjere:
Antiratna djela:
Ženski identitet:
Iskorištavanje radnika, kapitalizam
Vjera i crkva:
Otpor ideologiji:
Rasna, rodna, spolna jednakost:
U završnom dijelu sata potaknite učenike na raspravu o predstavljenim djelima i na vođenu raspravu o tome može li umjetnost biti subverzivna. Također, sadržaj možete aktualizirati razgovorom i raspravom o tome koji od navedenih društvenih problema učenici uočavaju u svojoj neposrednoj okolini, koji su tome uzroci i kako pristupiti problemu.
Potaknite učenike na razgovor o izvorima i metodama opresije slobode pojedinca, a u skladu s time i slobode umjetničkog izražavanja. U uvodnom dijelu sata uputite učenike da odgovore na pitanje što je (ili tko, koja institucija) bilo izvor najvećeg gušenja sloboda od renesanse do danas, koristeći se digitalnim alatom Tricider. Očekuje se da će učenici ponuditi različite odgovore: ideologija (nacionalizam, komunizam i sl.), vjera i crkva, vlast i represivni sustavi, društveno-gospodarski ustroj (kapitalizam, društvene nepravde), rasna/spolna/rodna nejednakost, rat. Zatim ih potaknite da svoje odgovore obrazlože potkrepljujući ih konkretnim povijesnim primjerom.
Nakon što učenike pitate može li se jezikom umjetnosti pružiti otpor izvoru pritiska i nepravde, uputite ih na istraživački zadatak. Podijelite učenike na rad u paru i usmjerite na desetominutno istraživanje, kratku analizu i tumačenje značenja djela koje se sadržajno oslanja na pojam obrane slobode pojedinca ili društva protiv izvora prisile i nepravde. Učenici će istražiti predložene primjere s popisa izvora, a zatim će reprodukcije primjera postaviti na zajedničku oglasnu ploču i grupirati ih u tematske cjeline. Pritom će se koristiti digitalnim alatom Lino te će interpretirati djelo kao čin otpora.
Ako učenik s motoričkim poremećajem ima poteškoća u pisanju ili crtanju, možete mu ponuditi alternativne načine izražavanja, poput govornog zapisa ili upotrebe grafičkih organizatora. Također, osigurajte da je prostorija pristupačna i prilagođena za kretanje učenika s invaliditetom.
Učenicima s oštećenjem vida osigurajte da su sva djela dostupna u audio obliku i da je sve potrebno za rad s digitalnim alatom Lino dostupno pomoću softverskih pomagala poput čitača zaslona ili proširenja za povećanje fontova. Također, možete pružiti fizički osjetljive predmete ili modele djela kako biste olakšali razumijevanje.
Učenicima s oštećenjem sluha osigurajte da su svi materijali dostupni u pisanom obliku i/ili uz pomoć tumača za znakovni jezik odnosno prijevoda govornog jezika u znakovni jezik. Možete se, također, koristiti vizualnim pomagalima poput ilustracija i fotografija kako bi se dodatno pojasnilo značenje djela.
Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja možete pružiti grafičke organizatore i alate za organizaciju ideja kako biste pomogli u procesu istraživanja i organiziranju materijala. Osim toga, pružite dodatnu vježbu ili provedite individualne sesije da biste bili sigurni da učenik razumije zadatak i način rada.
Prilagodbe za alat Lino:
Znatiželjnim učenicima predložite istraživanje o velikim umjetnicama čija je djelatnost bila usmjerena na obranu ženskih prava. Kao izvor može poslužiti poveznica O subverzivnim umjetnicama. Rezultate istraživanja učenici će predstaviti u razredu ili u obliku e-portfolija.
Uništavanje spomenika kulture oblik je uništavanja naroda, sustavno brisanje tragova postojanja etničke, društvene i vjerske zajednice. Uništavanje baštine istovremeno predstavlja i uništavanje identiteta zajednice i prostora te je, u skladu s time, usporedivo s genocidom i ekocidom. Cilj aktivnosti je potaknuti učenike na razmišljanje o posljedicama uništavanja kulturnog sustava. Motivirajte ih nastavnom metodom "oluje ideja" (brainstorming) tako što ćete, koristeći se digitalnim alatom Coggle, izraditi umnu mapu u čijem je središtu pojam kulturocid iz kojeg će se granati pojmovi razlozi, primjeri, posljedice.
Kroz vođenu raspravu učenike potaknite da se prisjete povijesnih i nedavnih primjera kulturocida, razloga zbog kojih su se dogodili i njihovih posljedica. Učenici će se prisjetiti povijesnih primjera poput ikonoklazma u Bizantu, arapskih i mongolskih osvajanja, protestantskog uništenja crkvene baštine, brisanja židovske europske kulture i palestinske kulture na danas okupiranim područjima, sustavnog uništavanja spomeničke baštine tijekom i nakon Domovinskog rata, kulturocid islamskih militanata i ruskih agresora.
Učenike organizirajte u manje grupe i usmjerite ih na istraživanje jednog od primjera kulturocida. Putem tableta ili pametnih telefona pristupit će internetu i u tražilici istražiti izvore o gore navedenim primjerima kulturocida. Prikupljenim podatcima učenici će se koristiti u digitalnom alatu Fodey Newspaper kako bi izradili novinski članak kojim će izvijestiti razred o događaju uživljavajući se u ulogu reportera. Predložite učenicima raspodjelu poslova unutar grupe. Potrebni su vam fotoreporter, arhivski istražitelj i tekstopisac. Novinski članak treba sadržavati sljedeće elemente:
Rezultate istraživanja učenici će pohraniti na razrednoj platformi OneNote.
Predložite znatiželjnim učenicima istraživanje kulturocida doseljenika prema domicilnom stanovništvu Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Rezultate će predstaviti koristeći se digitalnim alatom Thinglink na karti svijeta.
Performans je sugestivan medij često usmjeren ka kritici suvremenih društvenih pojava. Premda su učenici već upoznati s performansom u sklopu teme Tijelo kao subjekt, ovdje se pristupa tom mediju kao iskazu otpora protiv svih oblika ugnjetavanja slobodâ. Cilj ove aktivnosti je potaknuti učenike na kritičko promišljanje značenja i poruke performansa unutar društveno-povijesnog konteksta kao oblik kritike i otpora političkim i društvenim pojavama. Moguće ga je ostvariti analizom umjetničkih postupaka, toka izvedbe, tumačenjem značenja prostora u kojem se djelo izvodi te interakcijom s publikom. Zbog složenosti aktivnost je moguće realizirati u obliku domaće zadaće ili manjeg projekta.
Interes učenika potaknite projekcijom dokumentarnog filma o performansu Marine Abramović iz 1974. godine Rhythm 0 i pitanjem prema čemu je uperena kritika tog djela i kojim je sredstvima umjetnica upućuje publici. Nakon kraće rasprave učenike organizirajte u manje skupine i usmjerite na rješavanje zadatka. Trebaju odabrati jedan od predloženih autorskih imena s popisa, istražiti opus i odabrati jedan performans navedenog autora. Zatim, valja analizirati izražajne elemenata djela, izraditi tablicu (u skladu s donjim primjerom) i pohraniti tablicu na zajedničkoj platformi OneNote.
Ime i prezime autora, naziv djela, godina, poveznica na video: |
|
prostor u kojem se performans odvija | |
publika pred kojom se performans odvija | |
što umjetnik čini: postupci, kretnje, akcija, intervencija | |
kakva je reakcija publike (pasivna, aktivna, uključena, potaknuta, ravnodušna…) | |
što je umjetnik želio postići kod publike i zašto | |
zašto je umjetnik odabrao baš ovaj prostor | |
društveno-povijesni kontekst nastanka djela | |
značenje djela kao oblika otpora (komu, čemu, čime, kako, zašto…) |
Prijedlog umjetnica i umjetnika čiji se opus svrstava u angažiranu umjetnost:
Tomislav Gotovac, Zhang Huan, Chris Burden, Rasheed Araeen, Tanja Ostojić, Jeremy Deller, Wafaa Bilal, Petr Pavlensky, Sandra Sterle, Richard Long, Siniša Labrović, Adrian Piper, Zlatko Kopljar, Betina Habjanič, Vlasta Delimar, Nina Kamegarin, Marko Marković, Sanja Iveković, Roman Ondak, Abel Azcona, Brahim Jiwabreh, Oleg Kulik, Marina Abramović, Bruno Isaković, Joseph Beuys, Željko Jerman.
U završnom dijelu aktivnosti učenici po skupinama osmišljavaju vlastiti performans. Pojedina će grupa reinterpretirati odabrano djelo smještajući ga u kontekst vlastitog društvenog okoliša i problematizirajući suvremene pojave. Drugim riječima, članovi grupe odabiru neki zajednički problem koji uočavaju u neposrednoj ili široj društvenoj okolini te, načinima i postupcima koje je koristio odabrani umjetnik čije su djelo analizirali, reinterpretiraju performans aktualizirajući ga. Grupe će zatim mobitelom snimiti performans koji izvode u razredu ili drugom odabranom prostoru i objaviti ga na zajedničkoj platformi OneNote. Nakon prezentacije svih radova učenici će u razredu raspravljati o kvaliteti izvedbe i uspješnosti prenošenja poruke.
Učenicima s oštećenjem vida omogućite pristup dokumentarnom filmu s audiodeskripcijom te osigurajte da svi dokumenti i materijali budu dostupni u formatu prilagođenom njihovim potrebama, poput teksta uvećanog fonta.
Za učenike s oštećenjem sluha osigurajte da svi videomaterijali imaju titlove ili transkript te se koristite vizualnim pomagalima poput slika ili grafikona kako biste im olakšali razumijevanje koncepta.
Za učenike sa specifičnim teškoćama učenja razmislite o pojednostavljenju zadatka ili korištenju vizualnim pomagalima da biste im olakšali analizu djela. Također, omogućite im dodatno vrijeme za izvršenje zadatka - ako bude potrebno.
Primjeri prilagodbi za platformu OneNote:
učenicima s motoričkim teškoćama može biti teško koristiti se tipkovnicom ili mišem. U tom slučaju, mogu upotrijebiti alate za rukopisni unos teksta ili govorni unos koji se nalaze u aplikaciji OneNote. Također, učenicima možete omogućiti veći font ili veći razmak među linijama kako bi im bilo lakše čitati i pisati
učenicima s oštećenjem vida mogu pomoći prilagodbe kao što su povećanje fonta, upotreba većeg kontrasta između teksta i pozadine ili korištenje govornim naredbama za navigaciju po aplikaciji
učenicima s oštećenjem sluha mogli bi trebati prijevodi ili titlovi za videozapise koji se dijele u alatu OneNote. Također, moguće je koristiti se alatima za transkripciju govora koji će automatski pretvoriti govor u tekst i olakšati razumijevanje
učenicima sa specifičnim teškoćama učenja mogle bi pomoći prilagodbe kao što su uporaba kategorija ili oznaka koje će im pomoći da organiziraju informacije onako kako im najviše odgovara. Također, mogu se koristiti vizualnim predlošcima ili matricama koje će im pomoći u organizaciji ideja i olakšati pisanje eseja ili izvješća.
Predložite učenicima istraživanje tzv. bečkih akcionista te izradu plakata pomoću digitalnog alata Canva.
Francisco Goya, 3. svibnja (1808.)
Pablo Picasso, Guernica (1937.)
Robert Capa, Smrt borca (1936.)
Wafaa Bilal, … i brojeći (2010.)
BLU, Art in the Streets, MoCA (2010.)
Edo Murtić i Zlatko Prica, Jama (1944.)
Shirin Neshat, Allahove žene (1995.)
Tanja Ostojić, Tražim muža s EU putovnicom (2000.-2005.)
Sanja Iveković, Ženska kuća (1998. - 2002.)
Artemisia Gentileschi, Judita i Holoferno (1620.)
Santiago Sierra, Linija 250cm tetovirana na šest plaćenih osoba (1999.)
Alexander Kosolapov, Ikona od kavijara (1995.)
Banksy, Kapitalizam (2006.)
Hyeronimus Bosch, Brod luđaka (1500.)
EXAT'51. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 4. 2023.
Grupa Gorgona. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 4. 4. 2023.
Jean-Michel Basquiat, Ironija crnog policajca (1981.)
Keith Haring, Neznanje = strah, šutnja = smrt (1989.)
Marina Abramović, Rhythm 0 (1974.)
Gudek Snajdar, Tea, Bizantska umjetnost: ikone i ikonoklazam
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.