Pitajte učenike koja je najviša točka koju su posjetili u mjestu i okolici gdje žive te što su sve vidjeli s te točke. Pripremite učenicima kratke tekstove s definicijama bioregije i administrativne regije, ali bez navođenja naslova pojmova. Podijelite učenike u grupe. Zadajte im da pročitaju tekstove te im pridruže odgovarajuće naslove. Porazgovarajte o sličnostima i različitostima ovih pojmova. Podsjetite učenike na pitanje s početka aktivnosti te ih potaknite da uoče pripadnost svojeg zavičaja objema regijama te ih imenuju na njemačkome jeziku.
Radom u grupama, učenici u alatu Matching Pairs sa sjedišta Learning Apps pridružuju geografske pojmove koje ste im pripremili na hrvatskom i njemačkom jeziku. Zatim neka na temelju klasične geografske karte ili alata kao što su Google Karte uoče jesu li administrativne granice određene nekim geografskim značajkama (rijeka, jezero, uzvišenje i sl.). Aplikacija Google Karte će odmah markirati vašu lokaciju, a moći ćete različito prikazati karte (npr. satelitski prikaz pokazuje reljef, različite ekosustave, naselja i sl.) i vidjeti administrativne podjele. Podijelite učenicima radni listić na kojem će označiti zorno prezentirane geografske pojmove.
U okviru terenske ili izvanučioničke nastave, koju možete planirati samostalno ili u suradnji s drugim nastavnim predmetima, možete posjetiti neko uzvišenje ili vidikovac u svojoj okolici kako biste s povišenog mjesta vidjeli svoj zavičaj i neposrednim promatranjem odredili granice svoje bioregije (prirodne: rijeke, polja, šume, jezera, brda, naselja i sl.). Pitajte učenike u kojim prirodnim elementima možemo uživati, i kako (koji su nam dobri za zdravlje, za opuštanje, za dobivanje materijala i sl.). Učenici pomoću karte i neposrednog opažanja imenuju i zapisuju ono što vide kako bi lakše pristupili zadacima za uvježbavanje pravilnog imenovanja geografskih pojmova na njemačkom jeziku.
Nakon povratka u učionicu, podijelite učenike u grupe. Učenici svoja zapažanja prenose kao komentare na prikladnu geografsku kartu. Mogu je i sami ispisati sa stranice koja dozvoljava ispis pisačem, npr. s Bioportala, uz navođenje izvora. Kako bi lakše smjestili svoj zavičaj i uočili bioregiju kojoj pripada, učenici se mogu pomoći gledanjem snimki iz zraka dostupnih na internetu (iz raznih letjelica) ili putem aplikacije Google Earth.
Zadajte grupama da u alatu Google Earth kreiraju projekt u kojem će na karti označiti područja poput parkova prirode, nacionalnih parkova, regionalnih parkova, rezervata biosfere, rijeka, jezera, uzvisina, šuma i sl. Neka označenim područjima pridodaju nazive na njemačkom jeziku, 3D poglede i opise. Svaka grupa prezentira svoj uradak, a drugi učenici iz razreda daju povratne informacije.
Učenicima s oštećenjem sluha, učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksijom, disgrafijom) ili s poremećajem pažnje i koncentracije pripremite pisani pregled geografskih pojmova koje se očekuje da koriste tijekom aktivnosti. Pojmovi neka budu napisani na hrvatskom i na njemačkom jeziku. Veličina slova neka bude najmanje 14 pt, font jednostavan (Arial), podebljanog tiska i povećanog proreda. Prilikom unošenja pojmova na kartu, češće provjeravajte točnost upisanog.
Učenicima koji imaju teškoća sa čitanjem, imenovanjem i izgovaranjem riječi na njemačkom jeziku te učenicima s oštećenjem sluha, omogućite više vremena za čitanje i izgovaranje, a prema potrebi dajte im ispisane pojmove ranije, kako bi ih mogli unaprijed više puta pročitati radi kasnijeg lakšeg praćenja na nastavi.
Ne inzistirajte da učenici s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije govore pred razredom, ako to sami ne žele.
Neka učenici posjete mrežnu stranicu neke javne ustanove za zaštitu okoliša te istraže kojim se područjem ustanova bavi i koje aktivnosti provodi. Učenici mogu napisati izvješće na njemačkom jeziku i izraditi plakat u nekom od digitalnih alata, npr. Canva. U suradnji s drugim nastavnim predmetima, to može biti dio pripreme za posjet ustanovi i razgovor s njezinim djelatnicima.
Pitajte učenike koji su glavni gradovi Austrije, Slovačke, Mađarske i Srbije. Neka ih potraže koristeći Google Karte upisivanjem koordinata koje ste im pripremili. Pitajte ih što je zajedničko Beču, Bratislavi, Budimpešti i Beogradu. Pomognite im da uoče da, osim što svi počinju slovom B, kroz njih prolazi rijeka Dunav. Kratko raspravite o važnosti rijeka te zašto su se baš glavni gradovi razvili uz rijeku Dunav.
Pogledajte film Priroda Dunava u trajanju od 17:10 min realiziran u sklopu projekta "Prekogranična zaštita Srednjeg Podunavlja" koji govori o prirodi i zaštiti Dunava u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj. Potaknite raspravu o utjecaju čovjeka na rijeke i važnosti zaštite Dunava od strane svih država kroz koje prolazi. Pogranična i bioregionalna pitanja učenici analogijom prepoznaju i u svojem kontekstu u slučaju da nisu u Podunavlju.
Promatrajući kartu zadajte zadatak učenicima da odrede koliki postotak država u Europi ima prirodnu granicu rijeku Dunav sa svojim susjedom. Nakon što riješe zadatak, podijelite učenike u grupe. Pokažite učenicima dijagram s udjelima duljina Dunava u državama kroz koje prolazi. Na temelju podatka o ukupnoj duljini Dunava (2780 km), učenici zajednički računaju duljine rijeka u pojedinim državama te ih tablično prikazuju. Četiri do šest podataka o najduljim dijelovima Dunava po državama, učenici prikazuju stupčastim dijagramom relativnih frekvencija. Dijagram mogu izraditi u alatu Meta-Chart.
Zadajte učenicima zadatke vezane uz Park prirode Kopački rit kroz koji prolazi Dunav tako da pronalaze podatke u brošuri Kopački rit i odgovore na pitanja poput: Koliko posto zoološkog rezervata je u Parku prirode? Koliko ptica čini ornitofaunu Republike Hrvatske? Koliko posto ptica u Parku prirode su redovite ili povremene gnjezdarice? Uputite učenike da koristeći alat Meta-Chart izrade dijagrame kojima će zorno prikazati odgovore na postavljena pitanja.
Aktivnost možete provesti 22. ožujka na Svjetski dan voda ili u mjesecu lipnju s obzirom da se Dan Dunava obilježava 29. lipnja. Ukažite na važnost rijeke Dunava i rijeka koje utječu u njega kao i ulogu u osiguravanju vode, hrane, električne energije, rekreacije i sredstava za život. Možete s učenicima otići na terensku nastavu u Park prirode Kopački rit.
U aktivnosti upisivanja koordinata i traženja gradova na Google Kartama, pružite podršku učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz spektra autizma. Demonstrirajte im kako se koristi Google Maps, a možete im pripremiti i upute za korištenje razdijeljene na korake. Smanjite im broj zadataka i neka pronađu na karti samo jedan ili dva glavna grada. Za dovršavanje zadatka dajte im više vremena i tijekom rada češće provjeravajte trebaju li im dodatne upute i pomoć.
Provjerite podržava li asistivna tehnologija učenika s oštećenjem vida predviđene digitalne alate te prema potrebi osigurajte rad u paru. Vršnjačku podršku koristite i prilikom analize dijagrama, računanja i izrade histograma. Učeniku s oštećenjem vida je pri tome potrebno opisivati bitne elemente zadatka, kako bi mogao sudjelovati davanjem komentara i uputa, a zatim mu opisati i dobivene rezultate.
Prilikom gledanja videozapisa opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja učenicima s oštećenjem vida, a učenicima s oštećenjima sluha pripremite predložak s napisanim sadržajem teksta koji će ostali učenici slušati tijekom gledanja videozapisa. Ključne pojmove iz videozapisa i brošure o Kopačkom ritu ispišite na papir i podržite ih slikovnim prikazima kako bi olakšali praćenje i osigurali samostalniji rad ovih učenika s teškoćama.
Dijagram s udjelima duljina Dunava uvećajte, a nazive država navedite u cijelosti na hrvatskom jeziku. Učenicima s intelektualnim teškoćama i učenicima s poremećajem iz spektra autizma možete izvući podatke koje trebaju izračunati i prikazati u tablici na dijagramu. Tablicu i dijagram unaprijed pripremite i označite prostor na koji učenici trebaju upisati tražene podatke. Tablica i dijagram mogu biti djelomično riješeni na način da učenici s teškoćama moraju upisati samo neke podatke. Informacije koje su bitne za popunjavanje tablice možete dodatno naglasiti podebljavanjem tiska. Prilikom odgovaranja na pitanja, potičite i usmjeravajte učenika s teškoćama na zaključivanje potpitanjima i sugestijama.
Neka učenici ispišu kartu s područjem granice između Republike Hrvatske i Republike Srbije na mrežnoj stranici Bioportal te zadajte zadatak da učenici na karti krivinomjerom izmjere duljine prirodnih granica rijeke Dunava između dviju država. Neka nakon mjerenja izračunaju udio prirodne granice rijeke Dunava za svaku državu.
S učenicima pogledajte i prokomentirajte videozapis Izgubljeni u svjetlu u trajanju od 2:52 min. Upitajte ih mogu li pretpostaviti temu videozapisa. Videozapis prikazuje izgled zvjezdanog neba prema stupnjevima svjetlosnog onečišćenja (od stupnja 8 – najvećeg stupnja onečišćenja do stupnja 1 – najmanjeg stupnja onečišćenja).
Razgovorom aktualizirajte pitanje svjetlosnoga onečišćenja, koje se pojavljuje drugom polovicom 20. stoljeća, uz već poznate probleme onečišćenja u našem okolišu. Ovaj, danas već globalni problem uzrokovan prekomjernim intenzitetom korištenja rasvjete, loše utječe na biljni i životinjski svijet, a uzrokuje i zdravstvene tegobe kod ljudi. Raspravite o ovom problemu i ohrabrite da pogledaju u noćno nebo i istraže koliki je stupanj svjetlosnog onečišćenja u njihovoj okolini.
Podijelite učenike u grupe s obzirom na blizinu mjesta stanovanja i uputite ih na provedbu mjerenja koje će izvesti uz pomoć obrasca koji podijelite u digitalnom obliku pomoću proizvoljne društvene mreže kao što je Edmodo.
Obrazac koji učenike vodi u promatranju vidljivosti zvijezda u cirkumpolarnom zviježđu Malog medvjeda pronaći ćete na internetskoj stranici: Sačuvajmo zvjezdano nebo nad Hrvatskom. Prije mjerenja raspravite s učenicima o njihovim očekivanjima u vezi rezultata. Neka vam učenici pošalju ispunjeni obrazac e-mailom, a vi ga u njihovom prisustvu proslijedite u bazu podataka u skladu s pravilima zaštite osobnih podataka.
Prokomentirajte dojmove i rezultate mjerenja. Učenicima obratite pozornost na činjenicu da svjetlost iz naselja ili postrojenja u širem kraju (a ne samo iz njihovog naselja) ima utjecaj i na vidljivost noćnog neba na njihovoj lokaciji, odnosno da postoji potreba za dogovorom o smanjenju svjetlosnog onečišćenja između naselja, županija pa čak i država.
Učenicima najavite da će po grupama istraživati različite teme o kojima će pretražujući materijale na mrežnim stranicama naučiti više i izraditi digitalni prezentacijski materijal koristeći neki od online prezentacijskih alata kao što je Sway.
Potaknite učenike da sami predlože teme koje su vezane za područje u kojem su mjerili zagađenje svjetlošću i stvore grupe sukladno zanimanju za teme. Ako je potrebno, usmjerite ih na probleme kao što su utjecaj svjetlosnog onečišćenja na biljni svijet, životinjski svijet i ljude. Uputite ih da prilikom istraživanja analiziraju uzroke problema i nude rješenja. Dogovorite s učenicima rok i način predaje projektnog zadatka u digitalnom obliku, koristeći Edmodo, nakon kojeg će u razredu svaka grupa prezentirati svoj uradak. Potom moderirajte razrednu raspravu o prezentiranim radovima. Potaknite učenike da vide postoje li zajednički uočeni problemi i/ili zajednička rješenje.
Učenicima s oštećenjem vida tijekom gledanja videozapisa opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Nije potrebno opisivati svaki dio videa u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju predodžbu koncepta svjetlosnog onečišćenja. Prilikom opisivanja koristite konkretne izraze i informacije jer će neodređeni i apstraktni pojmovi učenika samo zbunjivati. Učenike s intelektualnim teškoćama i učenike s teškoćama učenja tijekom gledanja usmjeravajte na ključne pojmove, provjerite njihovo razumijevanje te ih prema potrebi dodatno objasnite. Ono što opisujete pokušajte povezati s primjerima koje učenici s teškoćama mogu susresti u svom okruženju i s kojima imaju iskustva. Možete pripremiti i kratke sažetke koji će učenicima služiti za ponavljanje i kao podsjetnik u narednim aktivnostima.
Svjetlosno onečišćenje možete prikazati i pomoću taktilne karte, primjerice prilagodbom ilustracija 1A i 1B na poveznici: Sačuvajmo zvjezdano nebo nad Hrvatskom. Zvijezde na nebu mogu se prikazati pastom za obilježavanje, debljim nanosima boje, kapljicama od silikona ili vrućeg ljepila koje učenik može opipati, a zatim prekrivati nekim drugim materijalom da se dobije dojam svjetlosnog onečišćenja.
Prilikom grupiranja učenika u skupine jasno definirajte ulogu učenika s teškoćama, u skladu s njegovim mogućnostima, kako bi mogao uspješno izvršiti zadatak i aktivno doprinijeti radu skupine.
S obzirom na to da učenici s oštećenjem vida neće moći samostalno promatrati nebo i popunjavati obrazac o vidljivosti zvijezda, a možda će biti teško organizirati rad u paru s vršnjakom jer se zadatak izvodi tijekom noći, zamolite za pomoć roditelje učenika ili učeniku dajte zamjenski zadatak koji će moći izvesti samostalno. Prema potrebi, jednaku podršku osigurajte i učenicima s intelektualnim teškoćama, učenicima s teškoćama učenja i učenicima s poremećajem iz spektra autizma.
Provjerite razumiju li učenici kako se koriste predviđeni digitalni alati i prema potrebi demonstrirajte i dodatno objasnite. Dobro je dati i pisanu uputu koja će učenika voditi kroz korake rada u alatu. Ukoliko učenici s oštećenjem vida koriste laptop s čitačem ekrana, provjerite podržava li čitač digitalne alate čije ste korištenje predvidjeli. Ukoliko ne podržava, osigurajte i potaknite na potporu učenika iz razreda kroz rad u paru.
Učenicima dajte zadatak da pronađu neku mobilnu aplikaciju o svjetlosnom onečišćenju, instaliraju je na svoje pametne uređaje i istraže njezine mogućnosti. Pomoću aplikacije moći će odrediti stupanj svjetlosnog onečišćenja svoje lokalne zajednice. Neka razmisle o mogućim najvećim uzročnicima tog onečišćenja. Potaknite raspravu u kojoj će učenici usporediti rezultate dobivene u osnovnoj aktivnosti s onima dobivenim pomoću aplikacije. U skladu sa zaključcima rasprave, neka dopune predložena rješenja (promjena javne rasvjete i sl.). Kratko izvješće neka objave u Edmodo grupi svog razreda.
Pitajte učenike: Mislite li da rijeka razdvaja ili spaja dvije obale? Potaknite ih pritom da razmisle o (ne)povezanosti obala rijeka mostovima i plovilima, graničnom režimu na pograničnim rijekama, predmetima koji mogu doplutati s jedne na drugu obalu, preplivavanju na drugu stranu rijeke . Potaknite učenike da navedu primjere biljnih i životinjskih vrsta koje mogu pronaći u riječnom ekosustavu. Koristeći tablete / mobilne uređaje učenici pretraživanjem mrežnih stranica, koje omogućuju pristup fotografijama pod Creative Commons licencom, izdvajaju nekoliko fotografija koje zorno prikazuju važnost očuvanja navedenih prirodnih bogatstava i vizualnu ljepotu rijeka. Učenici svoje fotografije neka podijele na Padlet zidu koji ste ranije pripremili.
Nakon uvodne aktivnosti, pripremite učenicima slijepu kartu Europskih rijeka. Kao primjer može poslužiti karta s navedene poveznice ili neka druga koja pokazuje isti sadržaj. Na početku učenici trebaju prepoznati gdje se na karti nalazi rijeka Dunav. Pomoću alata Google Karte neka samostalno upišu nazive ostalih rijeka Europe. Učenici imenuju države kroz koje prolazi Dunav (Njemačka, Austrija, Slovačka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Rumunjska, Bugarska). Učenici zaključuju koje države rijeka Dunav razdvaja kao prirodna granica.
Podijelite učenike u grupe i pripremite slijepu ili fizičku kartu Dunava za svaku grupu učenika na kojoj postoji navedeno mjerilo kako bi učenici uz pomoć kurvimetra izmjerili dužinu rijeke Dunav. Nakon mjerenja učenici uspoređuju svoj rezultat sa službenim podacima i izračunavaju pogrešku mjerenja.
Podijelite učenike u parove ili manje grupe (ovisno o veličini razreda). Svaki par ili grupa kao zadatak izvlači kartice s imenima zemalja kroz koje prolazi Dunav. Učenici moraju istražiti sljedeće informacije koristeći tablete ili mobilne uređaje:
Navedite broj stanovnika zemlje X. Navedite površinu zemlje X. Izračunajte prosječan broj stanovnika na km². Istražite broj zaštićenih prostora uz rijeku Dunav u zemlji X. Istražite broj zaštićenih vrsta uz rijeku Dunav u zemlji X. Označite taj prostor na slijepoj karti Europe i imenujte ga. Zaključite postoji li međugranična suradnja između pojedinih zemalja na temu zaštićenih prostora.
Pripremite plakat većih dimenzija s ucrtanim tokom i državama kroz koje prolazi Dunav. Učenici predstavljaju svoj dio istraživanja na način da najosnovnije informacije upisuju na plakat.
Učenici zatim diskutiraju o potrebi zaštite Dunava kao nadnacionalne rijeke, predlažu načine suradnje među državama, predlažu načine na koje se Hrvatska može uključiti u zaštitu Dunava.
Učenicima s teškoćama prilagodite aktivnosti sa slijepom kartom na način da karta bude djelomično popunjena ili zadatak pojednostavnite tako da učenici među već napisanim i ponuđenim državama označiti one kroz koje prolazi Dunav. Pazite pritom da je karta dovoljno uvećana i nije pretjerano zasićena sadržajem i informacijama. Svi podatci moraju biti jasno čitljivi i odijeljeni.
Nekim učenicima (npr. učenicima s intelektualnim teškoćama, motoričkim teškoćama ili specifičnim teškoćama učenja) prema potrebi pružite podršku u mjerenju pomoću kurvimetra.
Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici istražuju Alpe Dunav Jadran, međunarodni TV magazin koji afirmira srednjoeuropske zemljopisne, povijesne i kulturne posebnosti, ljudske dosege i društvene vrijednosti vezane uz ove tri prirodne cjeline. Gledaju jednu emisiju po izboru na Youtube kanalu i izvješćuju ostale učenike o sadržaju emisije objavom u Edmodo grupi svog razreda.
Pitajte učenike odakle sve može doći neko zagađenje u njihovo mjesto stanovanja i okolicu kao i zagađenje iz njihova mjesta u druga mjesta (zrakom, vodama, kopnom). Raspravite jesmo li mi kao građani odgovorni samo za ono što se događa u našem naselju, županiji ili državi ili naša odgovornost seže puno dalje od mjesta našeg stanovanja? Porazgovarajte s učenicima o pojmu bioregije. Jesu li čuli za taj pojam, što misle da on predstavlja te koja bi bila razlika između podjele po bioregijama i administrativne podjele.
Uputite učenike da pogledaju kartu Bioregije u Europi i uoče kojim bioregijama pripada Hrvatska (kontinentalna, planinska, mediteranska), a nakon toga detaljnije pogledaju kartu Bioregije u Hrvatskoj.
Podijelite učenike u grupe (četiri do pet učenika). Svaka grupa odabire bioregiju (u Hrvatskoj) po volji. U alatu Google Earth istražuju koji se veći hrvatski gradovi nalaze u toj bioregiji te traže podatak o broju stanovnika tog grada.
Upitajte učenike tko više utječe na promjene i ekološke probleme u bioregijama, manji ili veći gradovi i zašto. Porazgovarajte o vrstama onečišćenja. Učenici promišljaju kako prikazati na karti utjecaj nekog grada na okoliš. Potaknite ih da se sjete kamenčića bačenog u vodu.
Učenici u alatu Google Earth približno ocrtavaju poligon koji predstavlja izabranu bioregiju te mu mjere površinu pomoću njegovog alata za mjerenje. Posebno mjere udaljenost većih gradova i zapisuju taj podatak. Sliku s ocrtanim poligonom spremaju na uređaj (slika zaslona) te je unose u GeoGebru, a nakon unosa slike obvezno odabiru opciju „Nepomičan objekt“. Kako bi mogli preciznije računati i mjeriti, u GeoGebri mjere udaljenost dva mjesta (grada) na karti i pomoću stvarne udaljenosti koju su ranije očitali izrađuju mjerilo. Sva mjerenja i crtanja učenici rade u GeoGebri primjenom odgovarajućih alata i uzimajući u obzir izračunato mjerilo.
Učenicima zadajte zadatak da prekriju svoju bioregiju (u Hrvatskoj) krugovima koji imaju središte u većim gradovima te bioregije, s tim da površine tih krugova trebaju biti razmjerne broju stanovnika pojedinog grada. Pitajte ih koliki bi trebali biti najmanji radijusi takvih krugova kako bi cijela površina bioregije bila prekrivena (zadatak mogu riješiti metodom pokušaja i pogrešaka i zato je praktičnije koristiti GeoGebru, a ne pravu kartu).
Raspravite s učenicima što zaključuju iz svog crteža vođenim pitanjima, primjerice: Kada bi utjecaj gradova na okoliš bio upravo onakav kako su ga prikazali krugovima, koji grad bi imao najveći utjecaj na okoliš izvan naše bioregije, države.? Možemo li s obzirom na viđeno misliti isključivo o dobrobiti naše općine, županije i grada? Utječu li i gradovi iz drugih država na našu bioregiju? Koje bi države ili gradovi trebali zajedno raditi na očuvanju prirode iste bioregije?
Uputite učenike da uoče presjeke krugova u Hrvatskoj te u alatu Google Earth uz pomoć opcije Street View pogledaju kako izgleda to područje, nalazi li se tamo neki park prirode, rijeka, potok i sl. Pitajte ih što bi značio taj presjek krugova u prirodi, veću ili manju izloženost mogućim onečišćenjima? Svoje rezultate i zaključke, uključujući i slike iz GeoGebre, učenici objavljuju na unaprijed pripremljenom zidu u alatu Padlet – postavite onoliko stupaca koliko ima i skupina.
Učenike s teškoćama potaknite da se uključe u raspravu i pri tome ih usmjeravajte potpitanjima. Postavljajte jasna i kratka pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Ovo je osobito važno za učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajima iz spektra autizma, oštećenjem sluha ili poremećajima jezično-govorne glasovne komunikacije. Dodatno provjerite razumijevanje složenijih pojmova poput bioregija i administrativna podjela te ih poduprite primjerima i vizualnim prikazima.
Slabovidnim učenicima kartu s prikazom bioregija možete isprintati u boji i uvećati, a granice među regijama naglasiti debljim crnim flomasterom. Ukoliko učenik slabije raspoznaje boje, pojedine regije iscrtajte različitim, jasno uočljivim uzorcima. Slijepim učenicima granice među bioregijama možete istaknuti pastom za označavanje ili pištoljem s vrućim ljepilom. Detaljno verbalno objasnite vizualne elemente aktivnosti koje nije moguće prilagoditi te dajte učenicima što više konkretnih podataka na temelju kojih će moći donositi zaključke i odgovarati na pitanja.
Prilikom grupiranja učenika u skupine, predvidite smještanje učenika s teškoćama sa suučenicima koji mu, prema potrebi, mogu pružati podršku tijekom izvođenja aktivnosti. Jasno definirajte zadatke i ulogu učenika s teškoćama, u skladu s njegovim mogućnostima, kako bi mogao uspješno izvršiti zadatak i aktivno doprinijeti radu skupine. Neka učenik npr. mora pronaći podatke za samo jedan grad.
Ukoliko nisu u mogućnosti samostalno pronaći odgovore na pitanja, možete im pripremiti sažetak sa sličicama koji su vizualni organizator sadržaja. Tijekom rada u skupini učenik može pročitati sažetak i dati doprinos zajedničkom radu, a sažetak može kasnije koristiti za ponavljanje i usustavljivanja sadržaja
Prilikom računanja i izrade mjerila, učenicima s teškoćama omogućite uporabu podsjetnika, hodogram za rješavanje zadataka ili rješavanje prema ponuđenom modelu. U raspravama omogućite učenicima s teškoćama da kažu svoje mišljenje i vodite ih do željenog zaključka potpitanjima i sugestijama.
Učenici promišljaju kako smanjiti negativan utjecaj gradova (onečišćenje) na bioregiju. Što kada bi smanjili utjecaj za npr. 10 %, 20 % itd. Smanjenje utjecaja prikazuju ponovno krugovima, ali s površinom umanjenom za taj postotak. Koliki mora biti postotak smanjenja da bi bar neki dijelovi bioregije bili oslobođeni utjecaja? Koji su to dijelovi bioregije? Svoje istraživanje rade uz pomoć alata GeoGebra, a svoje zaključke mogu predati u obliku prezentacije.
Puđak, J. (2010.) "BIOREGIONALIZAM Koncept organizacije društvenog života i model razvoja koji doprinosi očuvanju okoliša i integralnoj održivosti" . Socijalna ekologija Zagreb (5. 3. 2020.).
Sarkar, I., i Behura, A. (2018.) "Bioregionalism: Practical Environmental Ethics with an Underlying Pragmatic Ideal". Problems of sustainable development (5. 3. 2020.).
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.