Razgovarajte s učenicima o njihovu doživljaju poezije. Upitajte ih što je za njih poezija, što pjesnike potiče na stvaranje i po čemu je poezija toliko posebna. Potaknite ih na razgovor o tome vežu li se uz pjesnike i pjesništvo kakvi stereotipi i predrasude i ako se vežu, što misle koji su za to razlozi. Neka o tome rasprave u manjim grupama, usuglase stavove, zapišu ih i podijele s ostatkom razreda.

Podijelite učenike u tri grupe i svakoj dodijelite jednu programatsku pjesmu: jednoj grupi Pjesmu mrtvog pjesnika Dobriše Cesarića, drugoj grupi Pjesnici Antuna Branka Šimića, a trećoj grupi Pjesnik Petra Preradovića i usmjerite ih prema razgovoru i analizi s pomoću smjernica. U smjernicama naznačite da uoče razliku između lirskoga subjekta i pjesnika, odnosa lirskoga subjekta prema poeziji, lirskome subjektu kao stvaratelju i njegovu viđenju svijeta i stvarnosti. Neka analiziraju pjesnički jezik kojim pjesnici izražavaju svoje misli i emocije. Tijekom njihova rada u grupi svakoj grupi pomozite, ako je potrebno, dodatnim pitanjima i poticajima.

Nakon analize potaknite učenike na to da organiziraju čitanje i interpretaciju pjesme o kojoj su razgovarali i analizirali je te potaknu razgovor o njoj s ostatkom razreda. Dodijelite svakoj od tri grupe učenika prostor u razredu koji mogu organizirati i urediti da bi pridonijeli doživljaju pjesme koja je tema razgovora (ilustracije, plakati, prostor za sjedenje...).

Nakon toga razgovarajte s učenicima o poeziji, njihovu odnosu prema poeziji, razumijevanju poetskoga izraza, emocijama koje ona pokreće u čovjeku. Upitajte učenike o komunikaciji koja se ostvaruje lirskim izrazom, lirskome subjektu kao svojevrsnome svjetlu spoznaje i smjerokazu u potpunijem spoznavanju sebe i svijeta. Učenici govore o svojemu doživljavanju poezije, pjesničkim zbirkama, lirskome subjektu koji iznosi svoja viđenja svijeta i stvarnosti, o svojevrsnim porukama koje su oblikovale njihova mišljenja i spoznaje. Potaknite ih na to da promisle u kojoj je mjeri duh vremena u kojemu je pjesma nastala utjecao na poimanje poezije.

Podijelite učenike u grupe od tri do četiri učenika i usmjerite ih prema mrežnoj stranici e-Lektire i čitanju poetskih tekstova u hrvatskoj književnosti od početaka pismenosti do kraja 18. stoljeća: Šibenska molitva, Jur nijedna na svit vila, Nemoj, nemoj ma Ljubice, Vinobera u zelenoj Molbice dolini. Učenici, prema zadanim smjernicama za rad, analiziraju i interpretiraju, na tematsko-motivskoj i izraznoj razini, pojedine lirske zapise koji prikazuju srednjovjekovnu misao, humanističke i renesansne nazore, barokna viđenja, klasicistička i prosvjetiteljska nastojanja. Usmjerite rad učenika prema istraživanju društveno-povijesnoga i kulturnoga konteksta u kojima su pojedini lirski izrazi nastali. Učenici predstavljaju lirske zapise i njihova obilježja te se posvećuju grafičkome oblikovanju svojih bilježaka i spoznaja s pomoću digitalnoga alata Canva.

Razgovarajte s učenicima o pojedinim motivima, pjesničkim slikama, tematskome određenju, idejama. Usmjerite učenike prema analizi kompozicije lirskih pjesama, pjesničkoga jezika, pjesničkoga ritma. Učenici iznose svoje stavove o pojedinim lirskim zapisima, povijesnim okolnostima, društvenome podneblju, izdvajaju primjere, na temelju svojega čitateljskog iskustva, o poeziji koja donosi tematski i idejni svjetonazor nastao kao svojevrsna reakcija prema društvenoj zbilji i pojedinačnim doživljavanjima. Upitajte učenike o svjetonazorima koji su predstavljeni u poeziji i njihovu doživljavanju svijeta i stvarnosti.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Važno je pružiti podršku učenicima tijekom razgovora o poeziji. Pohvalite njihove napore, ideje i doprinose. Potičite ih na to da budu kreativni i izraze sebe na svoj način. Upotrijebite pristup koji je najprikladniji za jezične vještine učenika s teškoćama. Možda će biti potrebno upotrebljavati jednostavniji jezik ili vizualne materijale kako bi se poezija bolje razumjela.

Kako biste poeziju približili učenicima s teškoćama, povežite je s njihovim vlastitim iskustvima i interesima. Možete se koristiti temama koje su im bliske ili pričama koje su im poznate, kako bi poezija postala relevantnija i razumljivija.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Canva.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici neka usustave, prema zadanim smjernicama za rad, svoj Izbor iz poezije s pomoću digitalnoga alata Padlet. Učenici mogu istražiti duh pojedina književnopovijesnog razdoblja, pjesnike koji su u takvu ozračju promišljali i stvarali, tematske i idejne zamisli lirskoga subjekta i njegovo doživljavanje stvarnosti.

Razgovarajte s učenicima o porukama i njihovu sadržaju kojima su svakodnevno izloženi putem različitih medija: televizije, radija, novina, knjiga, mreže, plakata, oglasa. Upitajte ih o važnosti knjige tijekom prošlosti i tijekom svakodnevlja. Učenici mogu iznijeti svoja mišljenja o knjizi u svijetu masovnih medija. Upitajte učenike, na temelju njihova čitateljskog iskustva, o tematici i idejnim zamislima o kojima su čitali u književnim djelima tijekom svojega obrazovanja.

Podijelite učenike u grupe od tri do četiri učenika i usmjerite ih prema mrežnoj stranici e-Lektire i čitanju proznih tekstova u hrvatskoj književnosti od početaka pismenosti do kraja 18. stoljeća: Aleksandrida, Planine, Osman, Sveta Rožalija, Razgovor ugodni naroda slovinskoga. Učenici, prema zadanim smjernicama za rad, analiziraju i interpretiraju, na sadržajnoj i izraznoj razini, ulomke iz pojedinih proznih djela koji prikazuju srednjovjekovna, humanistička, renesansna, barokna, klasicistička i prosvjetiteljska viđenja i doživljavanja stvarnosti. Učenici usustavljuju rezultate svojega rada i izrađuju interaktivnu prezentaciju s pomoću digitalnoga alata Prezi.

Razgovarajte s učenicima o strukturi pripovjednoga teksta: oblikovanju književnih likova, karakterizaciji likova, njihovoj motivaciji, fabuli, pripovjedaču, temi, kompoziciji. Upitajte učenike o tematskome svjetonazoru i vlastitome doživljavanju, dijele li iste poglede na stvarnost i svijet, koliko su pojedine misli i ideje i danas aktualne. Učenici mogu navesti, na temelju svojega čitateljskog iskustva, pojedina književna djela koja predstavljaju istu tematiku, ali im je pristup raščlanjivanju ideja samosvojan i različit.

Učenici tijekom grupnoga rada istražuju o društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu u kojemu je nastalo pojedino književno djelo te o njegovoj recepciji. Upitajte učenike o problematizaciji pojedinih društvenih događaja, inovativnome pogledu na svijet i književnome djelovanju pojedinih književnika. Učenici mogu istražiti recepciju pojedinih djela tijekom vremena u kojemu su ona nastala. Učenici mogu predstaviti koje su im teme zanimljive i inspirativne tijekom svakodnevlja i kako im umjetnici pristupaju tijekom svojega umjetničkog oblikovanja danas.

Usmjerite učenike prema izradi interaktivnoga kviza s pomoću digitalnoga alata LearningApps.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Svaki učenik s teškoćama trebao bi imati individualni plan prilagodbi koji će definirati učenikove specifične potrebe i načine na koji se mogu zadovoljiti te potrebe u grupnom radu. Prilagodite zadatke učenikovim sposobnostima i potrebama, smanjite složenost zadatka, uvedite vizualna pomagala ili prilagodite način prezentacije informacija. Osigurajte jasan raspored rada i strukturu aktivnosti, kako bi učenik s teškoćama mogao razumjeti očekivanja i slijediti tijek grupnog rada. To može uključivati ​​upotrebu vizualnih rasporeda ili jasnih uputa koje su prikazane na jednostavan i pregledan način.

Potaknite suradnju i partnerstvo među učenicima u grupnom radu. Poticanje timskog rada i uzajamne podrške može pomoći učenicima s teškoćama da se osjećaju uključenima i prihvaćenima u grupi. Redovito pratite i vrednujte napredak učenika s teškoćama u grupnom radu.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatim: Prezi i LearningApps.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici neka analiziraju duh razdoblja u kojemu je pojedino književno djelo nastalo i stvaralačke pobude pojedinih književnika. Prema zadanim smjernicama za rad učenici neka raščlane odnos književnoga djela i stvarnosti. Rezultate svojega rada učenici mogu usustaviti s pomoću digitalnoga alata Sway.

Upitajte učenike o znamenitim monolozima u pojedinim književnim djelima, pojedinim izrazima koji se često citiraju i svakodnevnim životnim situacijama kada se upotrebljavaju. Neka se prisjete kazališnih predstava koje su gledali i navedu što ih se posebno dojmilo. Uputite ih na to da promisle o razlikama između kazališne predstave i dramskoga teksta, a sličnosti i razlike usustave s pomoću Vennova dijagrama. Učenici, na temelju svojega čitateljskog iskustva, predstavljaju tematsko određenje primjera, književne likove koji ih izgovaraju i izraze koje oni izgovaraju. Učenici opisuju životne situacije tijekom kojih izgovaraju pojedine izraze iz književnih djela koja su čitali.

Razdijelite učenike u grupe od tri do četiri učenika i usmjerite ih prema mrežnoj stranici e-Lektire i čitanju dramskih tekstova u hrvatskoj književnosti od početaka pismenosti do kraja 18. stoljeća: Muka svete Margarite, Robinja, Dubravka, Matijaš Grabancijaš dijak. Učenici, prema zadanim smjernicama za rad, analiziraju i interpretiraju, na sadržajnoj i izraznoj razini, ulomke iz pojedinih dramskih djela koji donose srednjovjekovna, humanistička, renesansna, barokna, klasicistička i prosvjetiteljska promišljanja o svijetu i stvarnosti. Učenici usustavljuju rezultate svojega rada s pomoću digitalnoga alata Conceptboard.

Razgovarajte s učenicima o drami kao književnome rodu, dramskim osobama koje su u sukobu, dramskoj napetosti, dramskim situacijama i književnoj vrsti. Usmjerite učenike prema raščlambi strukture dramskoga teksta: popisu osoba, dijalogu, monologu, didaskalijama. Učenici raščlanjuju kompoziciju, izdvajaju činove, prizore i scene te prikazuju tijek radnje. Tijekom grupnoga rada učenici surađuju i objedinjuju ideje, pridodaju bilješke, fotografije, dokumente. Učenici analiziraju dramski tekst: prikazuju svoj doživljaj, kontekst, dramsku vrstu, temu, vrijeme, prostor, radnju, sukob, kompoziciju, lica, stil, ideju te aktualiziraju svoje spoznaje i doživljavanja.

Učenici mogu odabrati jedan znakoviti monolog iz dramskoga teksta koji zatim analiziraju i interpretiraju, prikazati temeljne misli i duh vremena u kojemu je nastao.

Potaknite ih na to da osuvremene ulomak dramskoga teksta koji su pročitali i uvježbaju ga.

Učenici mogu izraditi vizualna rješenja naslovnica pojedinih dramskih zapisa i plakate njihovih kazališnih izvođenja s pomoću digitalnoga alata Padlet.

Učenici mogu izraditi videonajave za pojedino dramsko djelo s pomoću digitalnoga alata Kizoa. Usmjerite učenike prema kreativnome promišljanju i aktualizaciji pojedinoga dramskog izraza. Učenici predstavljaju rezultate svojega rada i posvećuju se vrednovanju.

Prilikom prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Prilikom davanja uputa za rad upotrebljavajte jednostavan jezik koji je prilagođen učenikovoj razini razumijevanja. Izbjegavajte složene i tehničke izraze te upotrebljavajte kratke rečenice. Dodajte vizualne elemente kako biste podržali tekst. To može uključivati ilustracije, fotografije koji će pomoći u razumijevanju ključnih pojmova.

Koristite se podnaslovima kako biste organizirali tekst i istaknuli važne informacije. Natuknice ili popisi mogu biti korisni za izdvajanje bitnih točaka ili postupaka.

Podebljajte ključne riječi i pojmove kako bi se učenici na njih lakše usredotočili. To može pomoći učenicima da identificiraju bitne informacije.

Povećajte veličinu fonta kako bi tekst bio čitljiviji. Povećajte razmak između linija kako bi tekst bio pregledniji i olakšao praćenje teksta.

Ako tekst sadrži složene pojmove, osigurajte definicije tih pojmova ili učenicima osigurajte rječnik s objašnjenjima ključnih pojmova.

Pri radu u grupi jasno definirajte ulogu i zadatke učenika s teškoćama.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Kizoa, Conceptboard, Padlet. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici neka istraže dramske zapise na temelju kojih su nastale kazališne predstave. Prema zadanim smjernicama za rad učenici neka usporede književni izraz i kazališni prikaz. Učenici mogu usustaviti rezultate svojega rada s pomoću digitalnoga alata Genially.