Prije provedbe aktivnosti dajte učenicima zadatak neka odaberu i pripreme tekst uglazbljene pjesme koju vole slušati. Dogovorite se o potrebnim kriterijima za odabir pjesme. Podijelite učenike u pet grupa. Na početku aktivnosti potaknite ih na razgovor o tome zašto su odabrali baš tu pjesmu, neka objasne zašto im se sviđa. Neka kažu svoje dojmove o glazbi, pojedinim stihovima koji su ih se dojmili, o stilskim odlikama teksta, odabiru riječi i o tekstu u cjelini. Potaknite ih na razgovor o pjesništvu; o uglazbljenim pjesamama, o pjesništvu u zbirkama poezije.

Razgovarajte s učenicima o tome koja je svrha pjesništva, tko čita pjesme; neka razmisle i odgovore vole li više uglazbljene pjesme ili one iz zbirki poezije i zašto. Pitajte ih podsjećaju li ih neke pjesme na događaje ili situacije iz života, je li odabir pjesama koje slušaju povezan s njihovim raspoloženjem i kako glazba utječe na njih. Neka kažu znaju li neke pjesme hrvatskih pjesnika ili pjesnikinja čiji su stihovi uglazbljeni. Uputite učenike na to da istraže postoje li uglazbljeni stihovi pjesnikinje Vesne Parun. Nakon što učenici izvijeste o rezultatima, potaknite ih na istraživanje o stvaralaštvu Vesne Parun; jedna grupa može istraživati teme pjesničkog opusa, druga stvaralaštvo za djecu, treća satirične pjesme, četvrta biografiju, a peta autobiografsku prozu. Pritom se mogu služiti različitim izvorima i usporediti pronađene informacije (sličnosti i razlike s obzirom na teme, motive, stilska obilježja teksta), a bilješke neka pišu u alatu Conceptboard.

Nakon tog dijela aktivnosti svaka grupa iznosi rezultate rada tako da s drugima podijeli sadržaj oblikovan u alatu Conceptboard, a ostali učenici mogu komentirati i postavljati pitanja. U nastavku aktivnosti dogovorite s učenicima koje će pjesme Vesne Parun pročitati. Možete pripremiti knjige iz knjižnice ili preuzeti digitalnu knjigu i podijeliti je s učenicima u aplikaciji Teams. Neka svi učenici čitaju pjesme, a nakon toga se članovi grupe trebaju dogovoriti i od ponuđenih pjesama odabrati jednu, analizirati je i interpretirati je prema zadanim smjernicama. U zbirci alata ClassTools odaberite alat i neka učenici zajednički oblikuju oblak riječi (svaki učenik dodaje svoje riječi) ili nekim drugim grafičkim oblikom prikažu svoj doživljaj odabrane pjesme. Na kraju tog dijela aktivnosti svaki član grupe treba opisati svoj doživljaj i objasniti grafički prikaz.

U nastavku aktivnosti svaka grupa može analizirati riječi koje su upotrijebili u izradi oblaka. Izradite tablicu u alatu Word i neka svaka grupa nakon analize upiše vrste riječi; treba odrediti i kojim leksičkim slojevima pripadaju te riječi i neka učenici zaključe koje su riječi primjerene pojedinom funkcionalnom stilu; neka se prisjete što su poetizmi i napišu dva, tri primjera. Razgovarajte s učenicima o tome kako na tematiku pjesama utječu društvena zbivanja i okolnosti, a kako na doživljaj pjesme utječu njezina leksička obilježja (odabir riječi iz različitih leksičkih slojeva). Pitajte učenike kako takva vještina kreativnog izražavanja u pjesništvu može biti korisna i u nekom drugom području; neka razmisle u kojim djelatnostima može biti korisna takva vještina kreativnog izražavanja i poigravanja riječima.

Na kraju možete potaknuti učenike na kreativno pisanje. Neka svatko odabere temu koja mu je zanimljiva ili ga nadahnjuje, zatim neka razmisli o formi pjesme, vrsti stiha. Nakon što svi oblikuju ideju neka pokušaju napisati pjesmu. Važno je da steknu osjećaj slobode u izražavanju. Nakon toga mogu preoblikovati neke stihove, zamijeniti neke riječi. Na kraju aktivnosti neka učenici naglas čitaju svoje pjesme. Objavite ih u aplikaciji Teams, tako će učenici imati malu razrednu zbirku pjesama. Neka svatko napiše jedan komentar u kojem će opisati svoje dojmove o pročitanim pjesamama. Pjesme povremeno možete objavljivati i na školskoj mrežnoj stranici ili stranici društvene mreže.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Zadatak slušanja glazbe potrebno je prilagoditi za učenike s oštećenjem sluha. Učenik može pjesmu poslušati ranije bez pozadinske buke, uz zvučnik, kako bi osjetio vibracije. Ako želi, učenik može opisati svoj doživljaj uglazbljene poezije jer je on sigurno drugačiji i mogao bi biti zanimljiv ostalim učenicima u razredu (o tome unaprijed razgovarajte s učenikom).

Učeniku s teškoćama konkretizirajte istraživački zadatak, izradite upute i osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Conceptboard, ClassTools, Teams.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenike možete potaknuti na to da istraže i opišu govorne vrednote koje su važne pri interpretativnom govorenju lirske pjesme. Neka oblikuju upute u alatu Padlet i podijele ih s drugim učenicima. Nakon toga možete organizirati sat čitanja poezije i učenici mogu jedni drugima čitati pjesme, procjenjivati i komentirati što je dobro, što se još može poboljšati.

Prije provođenja aktivnosti o stvaralaštvu Vesne Parun učenike možete podijeliti u pet grupa i dogovoriti se s njima o tome što će čitati i koliko pjesama trebaju pročitati. Jedna grupa neka čita pjesme o ljubavi, druga pejzažne pjesme, treća pjesme o društvenim temama, četvrta pjesme o životu, a peta epigrame i satirične pjesme. Tijekom čitanja učenici trebaju zabilježiti teme pročitanih pjesama i dojmove o tim pjesamama, analizirati ih i interpretirati prema zadanim smjernicama, a za provođenje aktivnosti trebaju imati bilješke i zbirke pjesama.

Na početku aktivnosti svakoj grupi možete postaviti jedno pitanje, npr. o tome kako je u pjesmama prikazan odnos prema prošlosti i ratu; koji su ključni motivi u pjesmama o životu i kako se u pjesmama piše o ženama i njihovu položaju u društvu; kojim se motivima iz prirode prikazuju osjećaji i stanja lirskog subjekta i kako se koristi simbolikom; kako je dočaran osjećaj ljubavi i koji su ključni motivi koji se pojavljuju u ljubavnom pjesništvu; koje su teme zastupljene u epigramima i satiričnim pjesmama i kakav je odnos prema društvenim i političkim pojavama.

Neka učenici u grupama razgovaraju o svojim dojmovima, a zatim neka raspravljaju o postavljenim pitanjima i nakon toga odluče što će zapisati. Svaka grupa treba otvoriti radnu površinu u alatu Padlet i prikazati rezultate svoje rasprave. Nakon što oblikuju svoj digitalni prikaz sadržaja svaka će grupa podijeliti taj sadržaj s ostalima, a predstavnik će s pomoću grafičkog prikaza izvijestiti ostale o čemu su raspravljali i što su zaključili. Pitajte učenike o tome što misle o aktualnosti društvenih tema, jesu li neka pitanja još uvijek aktualna u suvremenom društvu, kakav je položaj žena danas. Razgovarajte o tome jesu li im poznate neke aktualne društvene i političke teme o kojima se piše i govori, neka ih usporede s temama u pjesmama Vesne Parun. Neka kažu što misle o satiričnom prikazivanju društvenih i političkih zbivanja, sviđa li im se takav način prikazivanja. Pitajte učenike o tome kada satira postaje pretjerana i neprihvatljiva i razgovarajte o granicama slobode govora. Neka učenici komentiraju jesu li se sami našli u situaciji u kojoj je nečiji način izražavanja bio neprihvatljiv i zašto; jesu li reagirali, što su učinili u toj situaciji (ili što bi učinili da se to dogodi). Potaknite učenike na to da kažu kako tumače pojam 'pjesnička sloboda'.

Na kraju aktivnosti sve grupe trebaju s pomoću alata Tackk zajednički oblikovati stranicu posvećenu pjesništvu Vesne Parun i popuniti je različitim sadržajima: svojim dojmovima o pročitanim pjesmama, promišljanjima o životu i stvaralaštvu Vesne Parun (razgovarajte s učenicima o tome i upozorite ih na to da je važno navesti izvor, poštovati autorska prava); neka učenici dodaju tekstove, fotografije, poveznice… Svoj rad mogu podijeliti i predstaviti i na društvenim mrežama ili na školskoj mrežnoj stranici.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Tijekom izbora različitih pjesama imajte na umu učenike s teškoćama te prema potrebi izaberite građu laku za čitanja, naslove koje mogu pronaći u zvučnom zapisu ili naslove koji su već prilagođeni uvećanim tiskom.

Na vidnom mjestu istaknite upute o tome što učenici trebaju zabilježiti tijekom čitanja pjesme.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom, jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima. Usredotočite se na ključne dijelove zadatka koji se mogu lakše razumjeti, a pitanja postavljajte postupno.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Padlet, Tackk.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem pažnje, omogućite da njegova grupa bude prva koja izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se u to da je učeniku ugodno.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Učenici koji žele znati više mogu otvoriti mrežnu stranicu Muzejskog dokumentacijskog centra i pronaći tematski vodič Književna baština u muzejima. Zadatak je u bazi književnika i književnica pronaći podatke o Vesni Parun (u kojim se sve hrvatskim muzejskim zbirkama nalaze izlošci o Vesni Parun i što te zbirke sadrže). O rezultatima tog istraživanja mogu napisati članak na stranici koja je posvećena Vesni Parun.

Aktivnost se provodi metodom obrnute učionice. Učenici prije provođenja aktivnosti trebaju istražiti i zabilježiti podatke o životu i radu pjesnikinje Vesne Parun. Za taj zadatak možete pripremiti digitalni nastavni listić u alatu Wizer, podijeliti ga s učenicima pa oni prema postavljenim pitanjima ili smjernicama (o životu, književnom radu, vrstama pjesama i njihovim temama) istražuju i bilježe podatke i tako se pripremaju za nastavni sat. Zadatak je otići u školsku knjižnicu, odabrati i posuditi zbirku pjesama Vesne Parun.

Na početku aktivnosti podijelite učenike u pet grupa; svakoj grupi dodijelite jednu zbirku i možete zajednički odabrati koje pjesme učenici trebaju pročitati. Nakon toga učenici čitaju, uočavaju i bilježe teme i motive pročitanih pjesama. Neka svaka grupa oblikuje jedan nastavni listić u alatu Wizer i prikaže teme i motive pročitanih pjesama, analizira i interpretira pjesme prema zadanim smjernicama. Na nastavnom listiću mogu izdvojiti stihove koji su ih se dojmili, dodati i fotografije koje pronađu na stranici Pixabay. Nakon toga učenici iznose rezultate rada, govore što su pročitali, koje su teme i motivi zastupljeni u pjesmama, uspoređuju ih i komentiraju. Tijekom aktivnosti s učenicima možete razgovarati općenito o umjetničkom nadahnuću, što sve može biti izvor nadahnuća, poticaj za umjetničko stvaranje; kako različite životne okolnosti i događaji mogu potaknuti nekoga da se umjetnički izražava ili kako neki naizgled nevažan događaj iz svakodnevnog života može biti poticaj za umjetničko stvaranje (za pisanje, slikanje, stvaranje glazbe…). Neka učenici navedu neke primjere iz svog čitateljskog iskustva, ali i iz svakodnevnog života.

Postavite im pitanje o tome što njih potiče na to da se umjetnički izražavaju ili da se bave nekom aktivnošću (sportom, glazbom, fotografiranjem, snimanjem, objavljivanjem na društvenim mrežama...). Pitajte učenike što misle o slobodi umjetničkog izražavanja i o granicama te slobode, što sve utječe na tu slobodu (politika, društvo, kultura). Neka se osvrnu i na političke sustave; kakve su okolnosti bile u prošlosti, kakve su danas. Neka učenici kažu što misle o društveno angažiranoj umjetnosti (kako društveni kontekst utječe na teme književnih tekstova), znaju li neke književnike ili književnice čija djela imaju takvu namjenu (u prošlosti i danas); znaju li neke suvremene glazbenike čije pjesme imaju naglašene socijalne poruke.

Na kraju aktivnosti učenici trebaju izraditi digitalni straničnik za knjige; mogu se koristiti alatom Canva. Stvaralački poticaj pronalaze u pročitanim pjesmama, ukrašavaju straničnik i na njemu ispisuju odabrane stihove iz pjesama Vesne Parun. Neka odaberu stihove koji su im se svidjeli i koje bi izdvojili kao vrijedne svevremenske citate o nekoj temi. Za ukrašavanje straničnika mogu potražiti i fotografije na platformi Pixabay. Izrađeni straničnici mogu se i ispisati na papiru, izrezati i podijeliti učenicima za označavanje stranica u knjizi. Tako se može obilježiti i obljetnica rođenja Vesne Parun, straničnici se mogu podijeliti učenicima i biti prigodan podsjetnik na pjesnikinju.

Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu nastavnika, kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti.

Digitalni nastavni listić prilagodite učeniku s teškoćama. Povećajte font, razmake, skratite rečenice i konkretizirajte upute za rad (možete ih uputiti na to gdje mogu pronaći tražene informacije).

Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnog sata, radne listove, ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.

Nakon svake upute provjeravajte je li učenik uputu razumio.

Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen učenikovim sposobnostima.

Provjerite razumije li učenik uporabu zadanih alata: Pixabay, Canva, Wizer.

Ako za učenika izrađujete pisane upute, povećajte font, Arial ili Calibri, barem na 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova.

Prilikom uporabe alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Učeniku s oštećenjem vida osigurajte vršnjačku podršku prilikom izrade digitalnog straničnika.

Neka učenik s teškoćama bude aktivan sudionik u skladu sa svojim mogućnostima, a ne pasivan promatrač.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.

Možete potaknuti učenike neka istraže povijest straničnika (njegov nastanak) i kad se ta riječ pojavila u hrvatskom jeziku, tko ju je predložio kao zamjenu za englesku riječ bookmark.