Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o pojmu cenzure. Procijenite li da im je pojam nejasan ili nedovoljno poznat, uputite ih na tumačenje značenja pojma cenzure na mrežnoj stranici Hrvatske enciklopedije ili u tiskanom, odnosno mrežnom rječniku. Pitajte ih jesu li učeći povijest već saznali neke informacije o cenzuri, znaju li za neke totalitarne sustave u kojima je cenzura bila uobičajena, odnosno za primjere država u kojima je postojala ili postoji politička cenzura medija. Učenici će se prisjetiti i imenovati nacističku Njemačku, fašističku Italiju, komunističku Kinu, Kubu i Jugoslaviju itd. Važno je da tijekom razgovora dobiju informaciju o tome da je cenzura u totalitarnim sustavima bila i preventivna (prije objave medijskih tekstova ili skladbi), ali i suspenzivna (nakon objave medijskih tekstova ili skladbi).

Razgovarajte s učenicima o tome što oni danas podrazumijevaju pod pojmom masovnih medija, a što se pod tim pojmom nekada podrazumijevalo. Potom zadajte učenicima da u digitalnom alatu Conceptboard zajednički izrade vremensku lentu na koju će upisati nastanak sljedećih medija: novine, mreža, film, radio, knjiga. Možete ih uputiti na pouzdane mrežne izvore poput mrežne stranice Leksikon radija i televizije.

Kad završe svoj rad, projicirajte ga na platnu. Razgovarajte o svakome mediju i njegovu utjecaju na svijet u kontekstu vremena nastanka. Zatim ih pitajte kojim se masovnim medijem oni najviše služe i zašto. Prilika je to za aktualizaciju i razgovor o učenicima zanimljivoj temi – mreži i društvenim mrežama. Potaknite raspravu o tome je li knjiga masovni medij i uputite učenike na to da iznesu barem tri argumenta kojima će potkrijepiti tu tvrdnju.

Podijelite učenike na četveročlane ili peteročlane grupe. Svakoj grupi dajte naziv jednoga književnoumjetničkog teksta koji je bio cenzuriran tijekom povijesti te ih uputite na to da, pretražujući pouzdane mrežne izvore, navedu razlog cenzure u kontekstu vremena u kojem djelo nastaje. Primjerice, to mogu biti Ovidijevo Umijeće ljubavi, Baudelaireovi Cvjetovi zla, Flaubertova Madame Bovary, Orwellova 1984. i Joyceov Uliks. Pripremite zajedničku bilježnicu u alatu OneNote u kojoj će učenici podijeliti rezultate svojih istraživanja, a potom neka svaka grupa usmeno predstavi rezultate svoga rada. Razgovarajte s učenicima o posljedicama cenzure za samog autora, ali i za primatelja poruke.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Pisani materijal koji će učenici proučavati unaprijed pripremite, grafički i sadržajno prilagodite učenikovim potrebama. Koristite se ilustracijama, grafikonima, audioknjigama, snimkama ili ispisom teksta na različitim bojama papira, kako bi se naglasile važne informacije.

Učenicima s teškoćama mogu pomoći fontovi Verdana illi Comic sans, veličine 14 pt+, s razmakom između redaka i širina margina. Možete se koristiti tehnologijom, poput posebnih softvera ili čitača zaslona, a koji omogućuju prilagodbu teksta prema učenikovim potrebama. Dodavanje naslova i podnaslova olakšava snalaženje u tekstu i pronalaženje ključnih informacija. Povežite čitanja s konkretnim primjerima i stvarnim situacijama. Možete se koristiti ilustracijama, primjerima iz svakodnevnog života ili povezivati čitanje s prethodno stečenim znanjem učenika.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Timetoast. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više trebaju istražiti utjecaj cenzure književnog teksta na svakodnevni život i stvaralaštvo pojedinih književnika koji su živjeli i radili u okviru represivnih sustava te pripremiti izlaganje o toj temi u nekome od prezentacijskih alata.

Na početku aktivnosti pripremite uručak u alatu Word kojim ćete učenike upoznati s nastankom i razvojem cenzure tijekom povijesti. Pitanjima potaknite raspravu o prvim cenzorima, o cenzuri u razdoblju antike i o ulozi crkve kao institucije u cenzuriranju u razdoblju srednjeg vijeka. Raspravite i o pojmu cenzure u totalitarnim sustavima u dvadesetom stoljeću. Raspravite o motivima cenzure, ciljevima cenzuriranja i sadržajima koji su bili cenzurirani. Pitajte učenike mogu li zaključiti što je autocenzura i zašto su neki autori tekstova pribjegavali autocenzuri. Razgovarajte o tome postoje li i danas cenzura i autocenzura. Neka navedu nekoliko primjera za koje su čuli.

Sada potaknite učenike na pretraživanje aktualnih naslova medijskih tekstova u kojima se spominje pojam cenzure ili autocenzure. Zamolite ih da se zadrže na domaćim temama, dakle na tekstovima koji govore o aktualnoj stvarnosti u Hrvatskoj. Neka poveznice podijele u razrednoj grupi, kako bi svi imali pristup tekstovima. Uputite ih na to da na temelju naslova odaberu jedan medijski tekst i pročitaju ga u cijelosti, a potom da ga predstave razredu u obliku plakata koji će izraditi u alatu Canva. Na plakatu se moraju nalaziti informacije o vrsti teksta ili umjetničkom djelu koje je cenzurirano, imenovati cenzora ako je to moguće, navesti razlog cenzure, kontekst u kojem je djelo nastalo te posljedice cenzure. Upozorite učenike na to da plakat treba biti jezično korektan i da se pri oblikovanju služe mrežnim ili tiskanim izvorima poput rječnika, pravopisa, gramatike.

Učenici će potom podijeliti svoje plakate na razrednoj ploči u alatu Padlet. Potaknite učenike na to da pregledaju i vršnjački vrednuju tri plakata po svom izboru. Učenici čiji su plakati vrednovani najvećim brojem zvjezdica, odnosno najvišom ocjenom, predstavit će svoj rad cijelom razredu.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Osigurajte da se učenici osjećaju sigurno kako bi tijekom rasprave izrazili svoje ideje. Kreirajte atmosferu u kojoj se poštuju različita mišljenja i u kojoj se svaki učenik osjeća dobrodošlim da doprinese raspravi.

Upute za sudjelovanje u raspravi neka budu jasne i strukturirane. Postavljajte otvorena pitanja koja potiču razmišljanje i raspravu. Učenicima s teškoćama može biti korisno da rade u partnerstvu ili grupi. To im može pružiti podršku i osjećaj sigurnosti, a također ih potiče na to da aktivno sudjeluju u raspravi. Povežite ih s partnerom ili grupom u kojoj će se osjećati ugodno i u kojoj će se poštovati njihova mišljenja.

Nekim učenicima može trebati dodatno vrijeme za razmišljanje i pripremu odgovora. Suzite područje istraživanja i uputite učenike na određene izvore ili mrežne stranice s jasno definiranim zadacima u vezi s tim što trebaju doznati i zabilježiti.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Canva, Padlet. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više trebaju proučiti informacije o aktualnoj medijskoj cenzuri izvan konteksta Hrvatske te o tome snimiti videozapis u alatu Animoto.

Priprema ove aktivnosti uključuje odabir jedne epizode ili dijela epizode dramske serije Novine redatelja Dalibora Matanića ili dramske serije Crno-bijeli svijet redatelja Gorana Kulenovića. U epizodi mora jasno biti vidljiva preventivna ili suspenzivna politička cenzura novinskih tekstova. Epizodu ćete obraditi u digitalnom alatu H5P i u nju umetnuti pitanja za učenike kojima ćete ih postupno voditi u tumačenju pojmova: cenzura, autocenzura, cenzor. Nakon gledanja epizode ili dijela epizode razgovarajte s učenicima o njihovim odgovorima na postavljena pitanja, a potom proširite razgovor na one likove novinara koji su pokušali izaći izvan zadanih okvira pisanja te posljedicama koje je novinski tekst imao na njihov privatni ili poslovni život.

Sljedeća je aktivnost usmjerena na aktualnu medijsku stvarnost. Potaknite učenike na to da pretraže mrežne izvore koji govore o temi uspostave provjere medijskih činjenica (fact checkera), odnosno medija čija je uloga provjeravanje vjerodostojnosti informacija objavljenih u drugim medijima. Kako biste bili sigurni da se učenici koriste pouzdanim mrežnim izvorima, možete im i sami podijeliti nekoliko poveznica na tekstove koji govore o toj temi u razrednoj grupi. Nakon čitanja tekstova razgovarajte o potrebi postojanja medija koji provjeravaju medijske činjenice i njihovoj ulozi.

Potom potaknite učenike na raspravu o provjeri vjerodostojnosti medijskih činjenica i cenzuri. Neka polazno pitanje za raspravu bude: Je li uspostava provjere medijskih činjenica oblik cenzure?. Podijelite učenike u dvije grupe. Svaka od njih treba naći barem dva argumenta u korist afirmacijske ili negacijske strane, a potvrde za argumente trebaju biti iz polaznih tekstova. Učenici ne moraju zagovarati onu stranu kojoj u stvarnosti pripadaju. Štoviše, izazovnije je staviti ih na suprotnu stranu jer se time razvija tolerancija prema drugačijem mišljenju i potiče kritičko promišljanje. Uputite učenike na to da raspravu ne vode razgovornim stilom te da primjenjuju jezične norme standardnog jezika prilikom oblikovanja argumenata i iznošenja potvrda. Raspravu moderirajte sami i ograničite joj trajanje na najviše petnaestak minuta. Na kraju aktivnosti učenicima možete podijeliti rubrike za samovrednovanje kojima će se reflektirati na svoju ulogu u raspravi u nekome od digitalnih alata.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...). Obje navedene serije mogu se pogledati s audiodeskripcijom pa iskoristite tu mogućnost ako u razredu imate učenika s oštećenjem vida.

Učenike usmjerite na točno određene stranice za istraživanje. Prilikom rada u grupi jasno definirajte njihove zadatke i ulogu u grupi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji žele znati više trebaju istražiti teme koje su posljednjih godinu dana bile u središtu istraživanja mrežnih portala koji se bave provjerom medijskih činjenica te objasniti zašto su izabrali upravo te teme. O tome trebaju pripremiti izlaganje pred razredom.

Kako provesti aktivnost u online okruženju

Aktivnost se provodi putem digitalnog alata za komunikaciju i suradnju daljinu (npr. MS Teams).

Priprema ove aktivnosti uključuje odabir jedne epizode ili dijela epizode dramske serije Novine redatelja Dalibora Matanića ili dramske serije Crno-bijeli svijet redatelja Gorana Kulenovića. U epizodi mora jasno biti vidljiva preventivna ili suspenzivna politička cenzura novinskih tekstova. Epizodu ćete obraditi u digitalnom alatu H5P i u nju umetnuti pitanja za učenike kojima ćete ih postupno voditi u tumačenju pojma cenzure i autocenzure, odnosno cenzorima. Učenici ovaj zadatak mogu riješiti sinkrono ili asinkrono.

Nakon gledanja epizode ili dijela epizode, razgovarajte s učenicima o njihovim odgovorima na postavljena pitanja, a potom proširite razgovor na one likove novinara koji su pokušali izaći izvan zadanih okvira pisanja te posljedicama koje je novinski tekst imao na njihov privatni ili poslovni život likova.

Sljedeća je aktivnost usmjerena na aktualnu medijsku stvarnost. Potaknite učenike da pretraže mrežne izvore koji govore o temi uspostave provjere medijskih činjenica (fact checkera), odnosno medija čija je uloga provjeravanje vjerodostojnosti informacija objavljenih u drugim medijima. Kako biste bili sigurni da se koriste pouzdanim mrežnim izvorima, možete im i sami podijeliti nekoliko poveznica na tekstove koji govore o toj temi u razrednoj grupi. Nakon čitanja tekstova, razgovarajte o potrebi postojanja medija koji provjeravaju medijske činjenice i njihovoj ulozi.

Potom potaknite učenike na raspravu o temi provjere vjerodostojnosti medijskih činjenica i cenzuri. Neka polazno pitanje za raspravu bude Je li uspostava provjere medijskih činjenica oblik cenzure? Podijelite učenike u dvije virtualne sobe za komunikaciju i suradnju. Svaka od njih treba naći barem dva argumenta u korist afirmacijske ili negacijske strane, a potkrjepe za argumente trebaju biti iz polaznih tekstova. Učenici ne moraju zagovarati onu stranu kojoj u stvarnosti pripadaju. Dapače, izazovnije je staviti ih na suprotnu stranu jer se time razvija tolerancija prema drugačijem mišljenju i potiče kritičko promišljanje. Vratite ih u zajednički prostor i uputite da raspravu ne vode razgovornim stilom te da primjenjuju jezične norme standardnog jezika prilikom oblikovanja argumenata i iznošenja potkrjepa. Raspravu moderirajte sami i ograničite joj trajanje na najviše petnaestak minuta. Na kraju aktivnosti učenicima možete podijeliti rubrike za samovrednovanje kojima će se reflektirati na svoju ulogu u raspravi u nekome od digitalnih alata.