Učenici na početku aktivnosti u alatu za komunikaciju i kolaboraciju Padlet, na pripremljenu ploču, ispisuju dokaze o rotaciji Zemlje. Kada završe, nabrajaju ih, a nakon toga nastavnik učenike razvrstava u grupe.
Učenici trebaju biti podijeljeni u grupe s podjednakim brojem članova, ovisno o ukupnom broju učenika u razredu. Svaka grupa posjeduje računalo ili tablet. Svaka grupa odabire po jedan dokaz o rotaciji Zemlje. Učenici u grupama analiziraju odabrani dokaz o rotaciji Zemlje na temelju relevantnih mrežnih izvora (primjerice, Hrvatska enciklopedija, Wikipedija, Britannica i sl.) te proučavaju kako je razvoj znanosti utjecao na shvaćanje Zemljine rotacije.
Kada završe s radom, rezultate istraživanja prikazuju u alatu za izradu digitalnih sadržaja Canva. Predstavnici grupa prikazuju rezultate ostalim učenicima u razredu, a svaki se sadržaj postavlja na zajedničku platformu Teams.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatima Padlet i Canva. Omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju. Provjerite grafičku prilagodbu navedenih alata.
Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem pitanja i prikazivanjem asocijacija.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka, tj. s informacijama koje treba pronaći u izvorima.
Neka učenik ima svoj zasebni tablet bude li pretraživao informacije u mrežnim izvorima. Dajte učeniku poveznicu na mrežni izvor i usmjerite ga na dio izvora u kojemu se nalaze odgovori. Prilagodite font teksta u mrežnom izvoru.
Umjesto da pretražuje mrežne izvore, učeniku možete uručiti izdvojene dijelove teksta u kojemu se nalaze tražene informacije. Obratite pozornost na grafičku prilagodbu teksta (nestilizirani i uvećani font, poravnanje po lijevoj margini, dvostruki prored).
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka istraže koji su povijesni razlozi čovjekova istraživanja Zemljine vrtnje oko vlastite osi te koji je bio utjecaj tih istraživanja na razvoj čovječanstva.
Učenici metodom vruće olovke zapisuju obilježja pravilne izmjene godišnjih doba na Zemlji. Pritom se koriste alatom za komunikaciju i kolaboraciju Mentimeter.
Nakon dovršetka prvog koraka u parovima raspravljaju o uzrocima izmjene godišnjih doba (primjerice, NASA) na Zemlji te analiziraju dokaze o Zemljinoj revoluciji (primjerice, NASA). Svaki par treba odabrati jedno godišnje doba te, u obliku stripa izrađenog u digitalnom alatu Pixton, prikazati uzroke i posljedice pojave tog godišnjeg doba.
Na kraju svi učenici komentiraju izmjene godišnjih doba na Zemlji te prirodne uvjete koji vladaju na pojedinom dijelu Zemlje zbog izmjene godišnjih doba.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.
Omogućite učenicima s teškoćama dodatna potpitanja kako bi uspješnije usmjerili pozornost i dosjetili se informacija.
Učenika s teškoćama smjestite u par s učenikom koji će na njega djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti učenik s kojim je već prije uspješno surađivao.
Usmjerite učenike na mjesto izvora informacija potrebnih za ostvarivanje zadatka. Možete i unaprijed pripremiti tekst u kojem će pronaći tražene informacije. Obratite pozornost na grafičku prilagodbu teksta (nestilizirani i uvećani font, dvostruki prored i lijevo poravnanje po margini).
Provjerite služi li se učenik digitalnim alatima Mentimeter i Pixton. Omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju.
Ohrabrite učenika na usmeno izlaganje te pohvalite njegovo zalaganje. U dogovoru s učenikom, omogućite mu izražavanje pisanim putem.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka istraže zašto određeni dijelovi Zemlje nemaju pravilnu izmjenu godišnjih doba. Očekuje se da učenici spoznaju utjecaj astronomskih klimatskih modifikatora.
Na početku aktivnosti učenici raspravljaju o rotaciji Zemlje oko vlastite osi te o Zemljinoj revoluciji. Svoja zapažanja zapisuju u alat za komunikaciju i kolaboraciju Lino.
Učenici su podijeljeni u grupe. Svaka grupa odabire jednu državu čiji je barem jedan dio teritorija u polarnom krugu (istražiti pomoću Google Earth ili Google Maps). Nakon toga učenici u grupama analiziraju društvena obilježja stanovništva i proučavaju njihove navike (pomoću Wikipedije ili službenih stranica pojedinih država), a s ciljem spoznaje utjecaja izmjene dana i noći, odnosno godišnjih doba na svakodnevne aktivnosti ljudi u polarnim krajevima.
Rezultate svojih istraživanja učenici predstavljaju u razredu služeći se prezentacijom izrađenom u alatu za izradu digitalnih sadržaja PowerPoint. Nakon toga prezentacije objavljuju na zajedničkoj platformi Teams.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (jakim i slabim stranama, specifičnim interesima i sl.) te na obilježjima same teškoće.
Pri predstavljanju sadržaja i postavljanju pitanja koristite se jednostavnijim rječnikom i kraćim rečenicama. Potaknite učenike na razmišljanje postavljanjem dodatnih potpitanja. Omogućite im asocijacije ili vizualne prikaze koji će ih potaknuti na razmišljanje.
Učenika s teškoćama smjestite u grupu učenika koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. To može biti grupa učenika s kojom je učenik s teškoćama već uspješno surađivao. Prilikom podjele zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost. Češće provjeravajte uspješnost rješavanja zadataka grupe u kojoj se nalazi učenik s teškoćama. Isto tako, provjeravajte njegovo sudjelovanje u aktivnosti. Omogućite učeniku podsjetnik s elementima zadatka.
Provjerite zna li se učenik koristiti digitalnim alatima Lino, PowerPoint i Teams. Ako je potrebno, omogućite mu podsjetnik o njihovu korištenju.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.
Učenici koji žele znati više neka istraže i usporede navike ljudi iz različitih država polarnog kruga s obzirom na drukčija društveno-geografska obilježja.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.