Na početku aktivnosti usmeno ili u nekom digitalnom alatu, primjerice u alatu Tricider, postavite pitanje vezano za strukturu inteligencije (npr. Postoji li samo jedna inteligencija ili više njih? Ako sam inteligentan, jesam li inteligentan u svim područjima?). Možete odabrati opciju otvorenog odgovaranja na pitanja ili im možete unaprijed ponuditi odgovore za koje će glasati. Obje su opcije dobre i mogu podjednako dobro poslužiti kao ledolomac za otvaranje teme o strukturi i vrstama inteligencije. Nakon toga podijelite svoje pitanje učenicima rabeći opciju share and invite, i to tako da odaberete opciju kopiranja poveznice i zatražite od učenika da glasaju za opciju koju ste ponudili ili da upišu svoj odgovor na pitanje. Nakon što svi glasaju, otvorite stranicu s pitanjem i njihovim odgovorima kako bi ih svi vidjeli.
Zatim potaknite učenike na raspravu o mogućim razlozima ili dokazima postojanja jedne inteligencije, odnosno više vrsta inteligencija. Primjenjujući metodu oluja mozgova neka učenici iznesu svoje ideje, a Vi ih zapišite na ploču. Oluju mozgova provedite tako da ponajprije u paru učenici osmisle odgovore, a zatim neka ih izgovore naglas kako bi svi bili uključeni. Učenici razmjenjuju svoje odgovore i međusobno komentiraju. Komentirajte njihove odgovore i povežite ih sa znanstvenim dokazima (Spearmanovim modelom inteligencije, Thurstonovim modelom inteligencije, Sternbergovom teorijom inteligencije i Gardnerovom teorijom inteligencije). Također, pitajte ih koje sve vrste inteligencije poznaju i zapišite njihove odgovore na ploču. Povežite njihove odgovore s Gardnerovom teorijom o višestrukim inteligencijama i prema potrebi ih dopunite.
U posljednjem dijelu aktivnosti podijelite učenike u četiri grupe. Taj dio aktivnosti možete izvesti na dva načina: 1. Svim grupama podijelite papirić s navedenim dvjema ili trima vrstama Gardnerovih inteligencija. Međusobnim dogovorom svaka od njih treba osmisliti nekoliko zanimanja koja povezuju s tim vrstama inteligencija i objasniti zašto su za ta zanimanja važne upravo te vrste inteligencije. 2. Svakoj grupi ponudite 2-3 različita zanimanja (npr. vatrogasac, književnik, knjižničar, zubar, bankar, biolog, matematičar, kovinotokar, baletan, dirigent, prodavač u trgovini, burzovni mešetar, tajnik, logoped, glumac, likovni kritičar). Za svako od ponuđenih zanimanja grupe trebaju navesti koje su dvije ili tri vrste inteligencije poželjne za to zanimanje. Svoje odgovore neka stave na papirnate plakate koje će istaknuti na vidljivim mjestima u školi.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio adekvatno pojašnjenje ili podršku.
Prije zadavanja zadataka važno je zadobiti pažnju svih učenika, a osobito učenika s teškoćama. Najavite aktivnosti i detaljno objasnite upute te imajte na umu da je takvim učenicima potrebno više vremena za izvršavanje zadataka ili shvaćanje uputa.
U uvodnom dijelu sata potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u razgovoru, postavite mu pitanja na koja će znati odgovor, omogućite mu da se unaprijed pripremi za razgovor o zadanoj temi (o inteligenciji). Ako za postavljanje pitanja upotrebljavate digitalni alat Tricider, unaprijed ponudite odgovore za koje će učenici glasati. Osigurajte da učenik s teškoćama ima dovoljno vremena za odgovaranje na pitanja.
Potaknite ga, također, na sudjelovanje u raspravi. Omogućite mu da izrazi svoje mišljenje, a ako je riječ o učeniku s teškoćama govorno-glasovno-jezične komunikacije, omogućite mu sudjelovanje u zadatku pisanim putem. Vodite računa o tome da učenik s teškoćama ima dovoljno vremena pročitati sve odgovore i odgovoriti na pitanja te izreći svoje mišljenje. Omogućite mu upotrebu vlastitog računala kako bi mogao prilagoditi veličinu, svjetlinu i kontrast teksta, i to osobito ako ima oštećenje vida.
Vodite računa o strukturi grupe i o tome da učenik s teškoćama bude u grupi s učenicima koji će mu pružiti podršku i motivirati ga. Usto, važno je obratiti pozornost i na to da svaki učenik aktivno sudjeluje u radu. Grupe možete formirati prema sličnim interesima i sposobnostima kako bi se učenici s teškoćama osjećali povezanima s drugima. Detaljno, ali jasno i jednostavno, objasnite učenicima što se od njih očekuje. Neka učenik s teškoćama ima unaprijed dogovoren zadatak u grupi te neka ostali članovi grupe budu s tim upoznati. Omogućite učeniku s teškoćama potporu drugog učenika te češće provjerite rad te grupe.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici neka usporede Sternbergovu i Gardnerovu teoriju višestrukih inteligencija. Za svaku Gardnerovu vrstu inteligencije neka osmisle na koje bi se načine ta inteligencija mogla očitovati kao praktična, kreativna ili analitička. Svoje radove neka prikažu u obliku postera izrađenog u digitalnom alatu Padlet kojem pristupaju putem e-laboratorija. Kreirajte razrednu grupu u alatu Teams i podijelite učenicima poveznice kako bi svoje radove mogli pohraniti u razrednu mapu. Objasnite im kako će pristupiti razrednoj mapi i pohraniti svoje radove. Izrađeni posteri učenicima mogu služiti za ponavljanje gradiva o Sternbergovim i Gardnerovim vrstama inteligencije.

Na početku aktivnosti potaknite učenike na to da se prisjete jesu li ikad rješavali test inteligencije. Jesu li bili negdje na profesionalnom testiranju (npr. profesionalna orijentacija za upis u srednju školu) ili su s prijateljima na kavi rješavali neki online test inteligencije? Prokomentirajte s učenicima postoji li razlika između profesionalnog testiranja inteligencije i laičkih testova koji se mogu naći u raznim časopisima na internetu.
Podijelite učenike u četiri grupe. Objasnite im da se inteligencija mjeri testovima inteligencije, no da je to složen proces koji zahtijeva puno vremena te da postoje razlike u načinu primjene i načinu sastavljanja i provjere testova i rezultata na testovima za različite skupine ljudi. Jedna grupa učenika istražuje na koji se način mjeri inteligencija u djece, odnosno koji se testovi pritom upotrebljavaju (npr. WISC). Druga grupa istražuje na koji se način inteligencija mjeri u odraslih ljudi, koji se testovi rabe i zašto. Treća grupa istražuje kakvi testovi inteligencije postoje i kako se inteligencija raspodjeljuje među ljudima. Četvrta grupa istražuje nasljedne i okolinske utjecaje na inteligenciju. Za istraživanje o navedenim temama možete im unaprijed pripremiti listiće ili ih uputiti na provjerene mrežne izvore. Svaka grupa pri istraživanju zapisuje spoznaje na poseban papir te dobivene informacije pretvara u pitanja za kviz. Potrebno je osmisliti u grupi 4 pitanja vezana za zadano područje. Neka vode računa o tome da pitanja budu zanimljiva i jasna. Također, objasnite im da uz pitanja trebaju ponuditi nekoliko odgovora. Čim osmisle jedno pitanje, predstavnik grupe dostavlja ga Vama ne čekajući da osmisle sva četiri pitanja. Svrha donošenja jednog po jednog pitanja jest ostvarivanje brzine i dinamičnosti aktivnosti. Osim toga, na taj način učenici ne mogu međusobno komentirati pitanja i odgovore među grupama. Proučavanje i osmišljavanje pitanja treba trajati najviše dvadeset minuta.
Dok učenici proučavaju zadanu temu, Vi otvorite aplikaciju Kahoot! s pomoću korisničkog računa koji ste stvorili te otvorite novi kviz. Kako Vam koji učenik dostavi pitanje, upišite ga u aplikaciju. S obzirom na to da učenici stalno donose pitanja koja prepisujete u aplikaciju, Vaša aktivnost nakon zadnjeg dobivenog pitanja traje nekoliko minuta više.
Nakon što ste unijeli sva pitanja, pokrećete Kahoot! kviz postavljajući nasumičan redoslijed pitanja. Služeći se projektorom, podijelite učenicima kôd za igru. Učenici putem mobilnih telefona otvaraju aplikaciju Kahoot! te unose dobiveni kôd. Igra se može odigrati u Teams modu te je u tom slučaju potreban jedan mobilni uređaj po grupi. Kad se pojavi pitanje vezano za gradivo koje je pojedini tim proučavao, članovi tog tima trebaju dati kratko objašnjenje točnog odgovora u trajanju od pola minute. Dok pojedini tim objašnjava, ostali učenici mogu zapisivati točne odgovore. Kviz se igra do kraja i provjerava se koji je tim imao najveći postotak točnih odgovora.
Nakon prve runde igre učenici imaju pet minuta po timu da se pripreme za ponovno odigravanje igre. Ponovno pokrenite Kahoot! i tražite da se ovaj put učenici ulogiraju pod istim imenom tima, ali s dodatkom 2 (na primjer, prvi su put bili ulogirani kao oblaci, a drugi put igraju kao oblaci 2). Nakon odigrane druge runde provjerava se koji je tim najbolje odgovorio i koji se tim pokazao kao najbolje usklađen i koordiniran kad je riječ o stjecanju znanja i suradnji među učenicima.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio adekvatno pojašnjenje ili podršku.
Vodite računa o tome da učeniku s teškoćama treba više vremena za obavljanje zadatka te o tome da treba dobiti detaljne, ali jasne i jednostavne upute vezane za zadatak koji je potrebno obaviti. Pripazite na strukturu grupe i to da učenik s teškoćama bude u grupi s učenicima koji će mu pružiti podršku i motivirati ga. Osim toga, važno je obratiti pažnju i na to da svaki učenik aktivno sudjeluje u radu. Grupe možete formirati prema sličnim interesima i sposobnostima kako bi učenik s teškoćama osjećao povezanost s drugima. Detaljno, ali jasno i jednostavno, objasnite učeniku što se od njega očekuje. Neka učenik s teškoćama ima unaprijed dogovoren zadatak u grupi te neka ostali članovi grupe budu s time upoznati. Omogućite tom učeniku potporu drugog učenika te češće provjerite rad te grupe. Tiskani materijal s pomoću kojeg će učenici istraživati zadanu temu, treba biti grafički i vizualno prilagođen. Ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja, to se odnosi na sljedeće: jednostavan font (Verdana, Calibri), povećan font, povećan razmak između riječi, dvostruki prored, upotreba jednostavnih izraza.
Tijekom sudjelovanja u Kahoot! kvizu učeniku s teškoćama treba dati dovoljno vremena za odgovor. Ako učenik s teškoćama daje objašnjenje kao predstavnik grupe, potrebno je unaprijed se s njim dogovoriti o tome što će reći i omogućiti mu da se pripremi. Neka učenik s teškoćama ima potporu članova grupe.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici istražuju na mrežnim stranicama na što se sve treba paziti pri testiranju inteligencije - od uvjeta u kojima se testiranje provodi, preko sastavljanja pitanja pa do kulturoloških razlika i slično. Za istraživanje o navedenim temama uputite ih na provjerene mrežne izvore. Svoje odgovore zapisuju u Padlet i prezentiraju ostalim učenicima na sljedećem satu.

Ova se aktivnost može provesti nakon što s učenicima obradite pojam kreativnosti. Primjenjujući oluju mozgova, potaknite učenike na razmišljanje o tome gdje sve mogu vidjeti čovjekovu kreativnost. Zapišite njihove odgovore na ploču. Ako budu fokusirani samo na umjetničko područje, usmjerite ih prema drugim područjima (prirodnim, kulinarstvu, znanosti, svakodnevnim itd.). Podsjetite učenike na definiciju kreativnosti te pokušajte s njima doći do odgovora o tome kakvo je to divergentno, a kakvo konvergentno mišljenje. Pitajte ih i u kojim zadatcima oba ta mišljenja možemo vidjeti.
U sljedećem dijelu aktivnosti podijelite učenike u 4 grupe. Sve grupe rade isti zadatak, no vezan za različitu temu. Potaknite ih na izradu zadataka za mjerenje nečije kreativnosti, i to tako da sve zadatke oblikuju u jedan test. Jedna grupa neka osmisli zadatke za mjerenje opće kreativnosti, druga izrađuje zadatke za mjerenje nečije kreativnosti u umjetničkom području, treća svojim zadatcima mjeri kreativnost u znanstvenom području, a četvrta u svakodnevnom životu. Uputite učenike na istraživanje zadane vrste kreativnosti u mrežnim izvorima koje smatrate prihvatljivima. Svaka grupa neka osmisli između 10 i 15 zadataka za mjerenje kreativnosti u zadanom području. Nakon što izrade te zadatke, jedan član svake grupe otvara alat Genially kojem pristupa putem e-laboratorija te se prijavljuje s pomoću svojeg identiteta. U alatu Genially učenici otvaraju opciju Detective Quiz te unose svoje zadatke.
Kad sve grupe izrade svoje kvizove, s pomoću opcije share u alatu Genially predstavnik svake grupe izrađeni kviz čini javnim.
Na sljedećem satu učenici će rješavati kvizove svih grupa. Predstavnik svake grupe poveznicu za svoj kviz dijeli s ostalim učenicima s pomoću alata Teams. Nakon rješavanja kvizova raspravite s učenicima o tome koje su pozitivne i negativne strane testiranja kreativnosti, je li im bilo teško sastaviti pitanja ili im je bilo teže odgovarati na njih, na koje se sve načine može provjeriti nečija kreativnost, koje nedostatke vide u svojem pokusnom testu. Učenici neka bilježe odgovore na postavljena pitanja u grupama u kojima su radili na početku aktivnosti jer će se možda odgovori razlikovati među grupama ovisno o području koje su istraživali. Možda je onoj grupi koja je postavljala pitanja vezana za kreativnost u umjetnosti, bilo lakše nego onoj koja je postavljala pitanja vezana za mjerenje kreativnosti u znanstvenom području. Nakon rasprave svaka grupa u digitalnom alatu Sway (kojem pristupa putem e-laboratorija) izrađuje interaktivnu prezentaciju kojom će prikazati na koji se način može mjeriti kreativnost u zadanom području te koje su mane i problemi kad je riječ o mjerenju kreativnosti. Učenici će svoje radove pohraniti u razrednu mapu na Teamsu. Izrađene prezentacije grupe prezentiraju ostalima u razredu te ih zajedno komentiraju. Potaknite učenike na to da daju svoja mišljenja o tome koliko društvo utječe na procjenu kreativnosti te se kritički na njih osvrnite. Je li tijekom povijesti kreativnost uvijek imala isto značenje? Postoje li kreativni ljudi u prošlosti koji nisu bili cijenjeni i čija kreativnost nije bila prepoznata? Kako bi se današnji svijet odnosio prema njima?

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju, trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio adekvatno pojašnjenje ili podršku.
Omogućite učeniku s teškoćama da se unaprijed pripremi za sudjelovanje u oluji mozgova, najavite mu temu i pitanja koja ćete postavljati. Potaknite ga na aktivno sudjelovanje tijekom aktivnosti i na izražavanje svojeg mišljenja. Vodite računa o tome da učenik s teškoćama ima dovoljno vremena za sudjelovanje u aktivnosti. Pripremite mu uručak s opisom konvergentnog i divergentnog mišljenja. Taj učenik može ostalima u razredu pročitati definicije. Osim toga, važno je da mu uz objašnjenja ponudite i primjere kako bi lakše povezao gradivo sa svakodnevnim životom.

Pripazite na strukturu grupe te na to da učenik s teškoćama bude u grupi s učenicima koji će mu pružiti podršku i motivirati ga, a važno je obratiti pažnju i na to da svaki učenik aktivno sudjeluje u radu. Grupe možete formirati prema sličnim interesima i sposobnostima kako bi učenici s teškoćama osjećali povezanost s drugima. Detaljno, ali jasno i jednostavno, objasnite učenicima što se od njih očekuje. Neka učenik s teškoćama ima unaprijed dogovoren zadatak u grupi te neka ostali članovi grupe budu s time upoznati. Omogućite tom učeniku potporu drugog učenika te češće provjerite rad te grupe. Pripremite učeniku s teškoćama pisane i vizualne upute te provjerite njegovo snalaženje u digitalnom alatu Genially. Omogućite mu potporu vršnjaka u aktivnom sudjelovanju u radu grupe.
Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u prezentiranju rada grupe. Neka se unaprijed pripremi za to, uz podršku vršnjaka, ako je potrebno. Pri izradi bilježaka o radovima drugih grupa neka se učenik s teškoćama koristi oblikom koji mu najviše odgovara (audiozapisom i dr.). Ako se učenik ne snalazi u digitalnom alatu Sway, omogućite mu izradu prezentacije na neki drugi način (usmeno, u nekom drugom alatu, npr. u alatu PowerPoint ili Prezi).
Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u prezentaciji rada grupe (ako želi) te mu osigurajte dovoljno vremena za obavljanje zadaća.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Uputite učenike na istraživanje metrijskih obilježja testova inteligencije i testova kreativnosti. Napomenite im da postoji 5 metrijskih obilježja. To su pouzdanost, valjanost, osjetljivost, objektivnost i standardiziranost. Uputite ih na istraživanje mrežnih izvora koje smatrate pouzdanima. Učenici neka naprave usporednu analizu testova inteligencije i kreativnosti prema metrijskim obilježjima. Analizu odabranog djela mogu prikazati u digitalnom alatu Sway kojem će pristupiti putem e-laboratorija te prezentirati ostatku razreda.