Na početku aktivnosti učenici raspravljaju o ljudskim vrlinama i manama. Svoje stavove i mišljenja o temi razmjenjuju na digitalnom alatu Tricider (o jednom od pitanja, primjerice, koje su razlike između vrlina i mana, što su vrline i mane, kako prepoznati vrline i njegovati ih, kako prevladati vlastite nedostatke i mane, kakav je utjecaj naših vrlina i mana na poimanje svijeta oko nas, kako ostati dosljedan vrlinama u izazovnim trenutcima…). U odgovorima navode svoje mišljenje koje oprimjeruju situacijama iz svakodnevnog života. Promišljaju o odgovorima drugih učenika, u paru donose zaključke i dijele ih sa svim učenicima iz razreda.
Pripremite ulomak ili ulomke iz Aristotelovih djela Nikomahova etika ili O duši u kojem ili u kojima Aristotel piše o etici, istini i vrlini. Usmjerenim pitanjima potaknite učenike na to da ih analiziraju jezično i stilski, a zatim i sadržajno, s naglaskom na Aristotelovo poimanje etike, vrline i istine. Zadajte učenicima smjernice i upute kako da sažmu ulomak ili ulomke teksta navodeći autora, temu, namjenu i svrhu teksta te sažimajući autorove ideje i ključne riječi iz teksta.
Uputite učenike u klasifikaciju pozitivnih ljudskih osobina Martina Seligmena koje su jedinstvene u svim kulturama i svim vremenskim razdobljima, a objedinjene su u šest glavnih kategorija i dvadeset i četiri vrline koje proizlaze iz njih: mudrost (mudrost i perspektiva, radoznalost, kreativnost, otvorenost uma, želja za učenjem), hrabrost (autentičnost i iskrenost, hrabrost, upornost, polet i vitalnost), pravednost (poštenje i moralnost, timski duh, vođenje), humanost (ljubaznost i velikodušnost, ljubav, inteligencija – osobna, socijalna i emocionalna), umjerenost (skromnost, samokontrola, razboritost, opraštanje) i transcendentnost (nada i optimizam, poštivanje ljepote i izvrsnosti, spiritualnost, zahvalnost, smisao za humor). Provjerite s njima razumijevanje značenja riječi i pojmova.
Podijelite učenike u grupe (do četvero) i zadajte im da za svaku od vrlina oblikuju motivacijsku rečenicu koja potiče usredotočenost na vrlinu u svakodnevnom životu (npr. razboritost – Trebam dobro promisliti prije nego što reagiram ili izgovorim.) Objasnite učenicima da usredotočenost na vlastite vrline u svakodnevnom životu pozitivno utječe na njihove misli, emocije i odnose s drugima. Potaknite učenike na to da u grupama podijele zadatke i surađuju u donošenju zaključaka.
Motivacijske rečenice trebaju biti zavisnosložene ili višestruko složene. Možete im zadati da svaka od dvadeset i četiri motivacijske rečenice bude različite vrste ili neku drugu sličnu uputu, no najvažnija je svrha zadatka da učenici oblikuju rečenice svjesno i točno slažući rečenične dijelove i odabirući rečeničnu vrstu u skladu sa sadržajem rečenice.
Rečenice upisuju u digitalni alat Padlet. Objašnjavaju motivacijske rečenice prema vrsti i obrazlažu razloge odabira. Od svih motivacijskih rečenica odabiru one za koje smatraju da su im osobito važne i bilježe ih.
Na kraju aktivnosti uputite učenike na to da u digitalnom alatu Mentimeter napišu antonime vrlina pozitivnih ljudskih osobina i upitajte ih kojim je vrlinama antonim škrtost.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama najavite temu sata kako bi se mogao pripremiti za uvodnu aktivnost i lakše podijeliti svoje mišljenje o vrlinama i manama. Ne inzistirajte na tome da učenik s teškoćama dijeli svoj odgovor s drugima ako to ne želi. Učenicima s teškoćama pripremite prilagođene ulomke iz Aristotelovih dijela. Veličina fonta Ariel ili Calibri treba biti najmanje 14pt. Također, treba povećati razmak među riječima i prored. Poravnanje teksta je lijevo. Učeniku s teškoćama pripremite smjernice za jezičnu, stilsku i sadržajnu analizu zadanih ulomaka. Učenicima s teškoćama pripremite pisani podsjetnik s nepoznatim riječima i njihovim značenjem. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite mu i pojednostavnite upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatima: Padlet, Mentimeter. Izradite pisane i/ili slikovne upute za njihovu uporabu. Ako se digitalnim alatom koristite prvi put, pokažite kako se u tom digitalnom alatu radi. Potaknite učenika s teškoćama na to da sudjeluje u završnoj aktivnosti. Dajte mu smjernice o tome o kojim bi primjerima mogao iznijeti svoje iskustvo.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Uputite učenike na to da u Gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta Josipa Silića i Ive Pranjkovića pronađu više informacija o veznicima i vezničkim riječima u zavisnosloženim rečenicama i višestruko složenim rečenicama. O novim informacijama neka izvijeste suučenike.
Podijelite učenike u grupe od četvero. Grupe organizirajte kao male čitateljske klubove čiji je zadatak u cijelosti pročitati Moliereovu komediju Škrtac i uz vašu pomoć i smjernice analizirati i interpretirati književni tekst. Uputite učenike u pravila čitateljskoga kluba: poštovanje sugovornika, uvažavanje različitih mišljenja, aktivno sudjelovanje i doprinos zajedničkome radu, pametno korištenje vremena i izbjegavanje skretanja s teme, odgovornost u rješavanju zadataka.
Aktivnost započinje tako da učenici prema ulogama naglas u svom čitateljskom klubu čitaju prizor po prizor činova drame. Nakon svakoga prizora članovi grupe komentiraju ono što su pročitali prema pitanjima i smjernicama koje ste im pripremili u obliku interaktivne prezentacije u digitalnom alatu Nearpod (npr. prepričajte sadržaj prizora; koje su najvažnije ideje u prizoru; na što su vas podsjetile situacije iz prizora; kakve vrline i mane primjećujete kod likova; opišite dramsku situaciju u prizoru). Svaka grupa upisuje svoje odgovore na pitanja. Na temelju njihovih odgovora procijenite kako možete pomoći svakoj grupi u razumijevanju, analiziranju i interpretiranju dramskoga teksta. Na nastavi mogu pročitati prvi čin, a čitanje ostalih činova dovršiti na virtualnim sastancima uz pomoć digitalnoga alata Microsoft Teams.
U nastavku aktivnosti, nakon cjelovito pročitanoga književnog teksta, svaki od članova čitateljskoga kluba preuzima jednu od uloga i samostalno priprema rješenja zadataka koje je preuzeo.
Za izvršavanje zadataka učenicima pripremite dodatne materijale koji će im pomoći u razumijevanju pojmova s kojima se susreću u zadatku (npr. tekst o obilježjima komedije i postupcima iskazivanja komičnih elemenata, tekst o klasicizmu kao književnopovijesnom razdoblju, tekst o vrstama karakterizacije likova).
Nakon samostalnog rada grupiraju se stručnjaci istih uloga i razmjenjuju informacije i ideje koje su istražili. Usuglašavaju se oko rješenja i organiziraju ih u prezentaciji, plakatu ili videozapisu u digitalnom alatu Adobe Spark. Prezentiraju ih pred vama prema listi za procjenu. Prema potrebi im pojasnite pojmove i uputite ih na doradu.
Na kraju aktivnosti stručnjaci se vraćaju u svoj čitateljski klub i predstavljaju ostalim članovima rezultate svoga istraživanja. Nakon svakog predstavljanja stručnjak potiče razgovor o temi s ostalim članovima čitateljskoga kluba.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama najavite temu sata te mu zadajte dovoljno vremena za čitanje drame Škrtac. Možete mu prpremiti i krtak sažetak kao podsjetnik tijekom zadatka. Učeniku s teškoćama pripremite pisana, jasna i kratka pravila čitateljskog kluba. S učenikom s teškoćama prođite svaki zadatak te zajedno s njim odredite koji će zadatak odraditi, vodeći se njegovim interesima i jakim stranama. Ako je potrebno, zadatak prilagodite tako da ga učenik s teškoćama može odraditi. Možete mu omogućiti rad u paru, kako bi imao podršku vršnjaka. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak. Pružite mu, ako je potrebno, dodatne upute i smjernice. Tijekom podjele u grupe po ulogama jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe.
Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku suučenika kod opisivanja vizualnih informacija. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Adobe Spark. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu. Ako se digitalnim alatom koristite prvi put, pokažite kako se s tim alatom radi. Potaknite učenika s teškoćama na to da sudjeluje u završnoj aktivnosti tako da mu date smjernice o tome o kojim bi primjerima mogao iznijeti svoje iskustvo.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Uputite učenike na to da istraže teme i likove drugih klasicističkih drama koje su napisali Moliere, Jean Racine, Pierre Corneille i istraže basne Jeana de La Fontainea, zaključe o vrlinama koje prevladavaju u njihovim djelima i usporede u kojoj se jeri te iste vrline cijene u današnjem društvu.
Potaknite učenike na to da iz komedije Škrtac izdvoje tri dramske situacije u kojima se očito prikazuju vrline ili mane nekog lika. Rasporedite ih u grupe od troje do četvero i zatim potaknite na to da razgovaraju o dramskim situacijama koje su izdvojili. Svaka grupa treba se usuglasiti i izdvojiti pet dramskih situacija koje će im poslužiti kao polazište za izradu anketnoga obrasca za ispitivanje mišljenja ostalih učenika u razredu o tome kako bi oni postupili u određenoj situaciji u kojoj su se našli likovi iz komedije Škrtac.
Prije smišljanja pitanja i odgovora učenici u grupama određuju svrhu i cilj, pravila i kriterije te način analize anketnoga obrasca.
U nastavku aktivnosti učenici prilagođuju svaku od pet odabranih dramskih situacija tako da likove smještaju u današnje vrijeme i kontekst. Tako preoblikovana dramska situacija, napisana kao kratka studija slučaja, prethodit će anketnom pitanju: Što biste učinili u takvoj situaciji? Nakon toga učenici smišljaju prijedloge odgovora. Tekst anketnog obrasca dorađuju prema listi za procjenu koju ste im prethodno pripremili.
Anketu oblikuju u digitalnom alatu Google Forms, a zatim ostalim učenicima dijele QR kôd za pristup anketnom obrascu. Nakon što svi učenici ispune anketni obrazac, članovi grupe sastaju se i analiziraju trebaju li što doraditi u anketnom obrascu koji su osmislili i u anketnim obrascima drugih grupa. Razmjenjuju povratne informacije i prema potrebi dorađuju tekst anketnog obrasca.
Nakon toga preuzimaju podatke i obrađuju ih. Svaki član individualno piše izvještaj koji treba sadržavati informacije o cilju i svrsi ankete, o tome kada je i gdje anketa provedena, o broju ispitanika, sadržaju ankete i zaključcima. Svoje izvještaje dijele s ostatkom razreda u digitalnom alatu Lino.
Dorađene ankete mogu se postaviti na školsku stranicu.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama najavite temu sata kako bi se mogao pripremiti i prisjetiti komedije Škrtac i nekih dijelova potrebnih za zadatak. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Potaknite njegovu aktivnost unutar grupe. Provjerite razumije li učenik zadatak i ako je potebno, ponovite mu upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Google Forms, Lino. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu uporabu.
Ako se digitalnim alatom koristite prvi put, pokažite kako se s tim alatom radi. Potaknite učenika s teškoćama na to da sudjeluje u završnoj aktivnosti tako da mu date neke smjernice o tome o kojim bi primjerima mogao iznijeti svoje iskustvo. Učeniku s teškoćama dajte jasne smjernice o tome kako napisati izvještaj o cilju i svrsi ankete. Prije nego taj izvještaj podijeli s razredom provjerite je li izvještaj dobro napisan. Pružite mu podršku ako je potrebna dorada ili ispravak.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici mogu uvježbati osuvremenjene dramske situacije iz anketnoga obrasca, snimiti ih i povezati u kratak videozapis s pomoću aplikacije Fotografije Microsoft Officea 365.
Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) potaknite učenike na to da iz komedije Škrtac izdvoje tri dramske situacije u kojima se očito prikazuju vrline ili mane nekog lika. Rasporedite ih (od troje do četvero ) u radne sobe za suradnju i komunikaciju u kojima će razgovarati o dramskim situacijama koje su izdvojili. Svaka grupa treba se usuglasiti i izdvojiti pet dramskih situacija koje će im poslužiti kao polazište za izradu anketnoga obrasca za ispitivanje mišljenja ostalih učenika u razredu o tome kako bi oni postupili u određenoj situaciji u kojoj su se našli likovi iz komedije Škrtac.
Prije smišljanja pitanja i odgovora učenici u grupama određuju svrhu i cilj, pravila i kriterije te način analize anketnoga obrasca.
U nastavku aktivnosti učenici prilagođuju svaku od pet odabranih dramskih situacija tako da likove smještaju u današnje vrijeme i kontekst. Tako preoblikovana dramska situacija napisana kao kratka studija slučaja prethodit će anketnom pitanju: Što biste učinili u takvoj situaciji? Nakon toga učenici smišljaju prijedloge odgovora. Tekst anketnog obrasca dorađuju prema listi za procjenu koju ste im prethodno pripremili.
Anketu zajednički oblikuju u digitalnom alatu Google Forms, a zatim ostalim učenicima u zajedničkom prostoru za suradnju i komunikaciju dijele poveznicu za pristup anketnom obrascu. Nakon što svi učenici ispune anketni obrazac, članovi grupe sastaju se i analiziraju trebaju li što doraditi u anketnom obrascu koji su osmislili i anketnim obrascima drugih grupa. Razmjenjuju povratne informacije i prema potrebi dorađuju tekst anketnog obrasca.
Nakon toga preuzimaju podatke i obrađuju ih. Svaki član individualno piše izvještaj koji treba sadržavati informacije o cilju i svrsi ankete, kada i gdje je provedena, broju ispitanika, sadržaju ankete i zaključcima. Svoje izvještaje učenici dijele s ostatkom razreda u digitalnom alatu Lino.
Dorađene ankete mogu se postaviti na školsku stranicu.
Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: SNL.
Aristotel (1998.). O duši. Zagreb: Naprijed.
Boileau-Despreaux, Nicolas (1999). Pjesničko umijeće. Zagreb: Matica hrvatska.
Moliere (2008). Škrtac. Zagreb: Zagrebačka stvarnost.
Pavlović, Cvijeta (2012). Uvod u klasicizam. Zagreb: Leykam international.
Solar, Milivoj (1994). Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Silić, Josip (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Silić, Josip, Pranjković, Ivo (2007). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, Karol (2014). Čitanje – poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, Karol (2010). Pisanje - jezično izražavanje u nastavi hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.