Za uvod u temu i motivaciju učenici gledaju obrazovni videozapis o lažnim vijestima i nepouzdanim izvorima informacija na internetu (primjerice, How false news can spread - Noah Tavlin). Nakon gledanja razgovarajte s učenicima o dojmovima koje je na njih ostavio videozapis.
Upoznajte učenike s pravilom „tri izvora“, prema kojemu prije donošenja zaključka trebamo usporediti najmanje tri izvora informacija. Zadajte učenicima neko pitanje na koje moraju pronaći odgovor, ali tako da usporede tri izvora na kojima su pronašli odgovor.
Pitajte učenike prema kojim sve kriterijima vrednuju sadržaj s interneta. Njihove odgovore prikupite s pomoću alata Mentimeter, u koji će upisivati kriterije za kritičko vrednovanje internetskih izvora podataka i informacija. Nadopunite njihove odgovore ako nisu naveli četiri osnovna kriterija za kritičko vrednovanje sadržaja: izvornost, aktualnost, nezavisnost i objektivnost. Iz ponuđenih odgovora koje su naveli s pomoću alata Mentimeter, učenici zajednički odlučuju (glasanjem) koji su kriteriji odlučujući za pravilno vrednovanje. Neka učenici izdvojene kriterije u manjim grupama ili parovima rangiraju prema važnosti i rangirane kriterije prikažu na plakatu na papiru ili na digitalnom plakatu izrađenom u programu Canva. Ako se učenici dosad nisu služili programom Canva, ukratko im objasnite osnovne mogućnosti alata. Kada izrade svoj plakat, usmeno ga prezentiraju ostalim učenicima u razredu.

U prilagodbi sadržaja važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na pojedinačnim potrebama i značajkama svakog učenika. Preporučuje se da se učenik s teškoćama (u dogovoru s učenikom) smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio adekvatnu podršku i pomoć prilikom zadavanja i provedbe aktivnosti.
Ako je u planu aktivnost gledanja videozapisa, preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis kako bi ga mogli unaprijed pogledati i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave, što im omogućuje veću samostalnost u radu. Učenicima se unaprijed može ispričati ili pročitati tekst povezan sa sadržajem videozapisa te im ga se može dati, pogotovo učeniku s poremećajem jezično-govorne glasovne komunikacije i oštećenjem sluha. Kao podrška gledanju videozapisa, učenicima se mogu podijeliti predlošci koji ih upućuju na gledanje s određenim zadatkom praćenja sadržaja. Isto tako, pisano i/ili vizualno mogu biti prikazane ključne odrednice sadržaja na temelju kojih učenik može sadržaj prepričati, označiti određeni segment tijekom gledanja, odgovoriti na pitanja i sl. Za učenike s oštećenjima sluha osigurajte titl na videozapisu, a za učenike s oštećenjima vida opisujte vizualne informacije videozapisa.
Omogućite pisani sažetak s ključnim pojmovima i pojašnjenjima (primjerice, „tri izvora“ informacija). Prilikom izrade upotrijebite različite načine označavanja bitnog (obojiti, podcrtavati, podebljavati) te povežite nove informacije s poznatima, uz jezičnu i grafičku prilagodbu. Sažetak će im poslužiti i za rad kod kuće prilikom ponavljanja teme.
Prije rada u digitalnim alatima Mentimeter i Canva provjerite učenikovo razumijevanje ili predznanje za rad u navedenim alatima i postavke pristupačnosti tih alata za učenike s teškoćama. Uvijek možete učeniku ukratko objasniti način korištenja alatom ili pripremiti pisane upute radi lakšeg snalaženja, grafički i jezično prilagođene s obzirom na učenikove potrebe.
Koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka.

Učenici mogu, koristeći se internetom, ispitati što znači „teorija zavjere“ te napisati esej o toj temi i zatim je predstaviti drugim učenicima u razredu u obliku prezentacije ili plakata.
Učenici mogu istražiti funkcionalnost mrežnog alata Startpage (koji vaše ključne riječi šalje tražilici Google, a zatim odgovore prikazuje na vlastitoj stranici).

Prije aktivnosti dajte učenicima zadatak da kod kuće potraže značenje sljedećih pojmova: obmanjujući sadržaj, viralna zabava, prikriveno oglašavanje, lažno poslovanje, glasine i klevete. U uvodnom dijelu zamolite učenike da pokažu i ispričaju što su saznali o navedenim pojmovima.
Najavite učenicima kako će praktičnim vježbama učiti razlikovati vjerodostojne izvore informacija od nevjerodostojnih. Uspoređivat će stranice prema kriteriju objektivnosti i prepoznavati promidžbene stranice.
Vježbat će kako razlikovati vjerodostojne i nevjerodostojne informacije s pomoću sadržaja na mrežnim stranicama: Varljiv.org i Bad News.
Vježbe otkrivanja vjerodostojnosti izvora za fotografije i slike provodit će s pomoću opcije Search Google for Image (desni klik na sliku i odabir opcije) kako bi saznali više o njoj te s pomoću stranice TinEye, na koju će učitati sliku u digitalnom obliku ili unijeti točan URL pojedine slike kako bi saznali gdje je korištena. Zadajte im neku sliku i neka istraže njezine izvore s oba navedena alata za provjeru vjerodostojnosti izvora fotografija i slika. Neka zapisuju svoja zapažanja.
Na kraju aktivnosti učenici uspoređuju svoja zapažanja s ostalima i donose zajedničke zaključke koje mogu zapisati u zajednički dokument izrađen u alatu OneNote u sustavu Office 365 ili na plakat izrađen u alatu Canva koji će pohraniti u svoj e-portfolio.

Prilikom prilagodbe materijala i odabira metoda rada za učenike s teškoćama bitno je da je učenik u središtu aktivnosti koja u obzir uzima njegove jake strane i interese. Obratite se stručnom timu škole (edukacijskom rehabilitatoru, logopedu, pedagogu) i savjetujte u vezi s postupcima prilagodbe.
Preporuka je dati nekoliko primjera vjerodostojnih i nevjerodostojnih informacija i naglasiti prema čemu se razlikuju i kako provjeravamo njihovu vjerodostojnost.
Pri davanju uputa za zadatak (primjerice, za provjeru vjerodostojnosti slika) budite konkretni, precizni i kratki. Upute dajte u pisanom obliku i razdijelite ih na korake pazeći na jezično i grafičko oblikovanje teksta. Kombinirajte različite oblike uputa, primjerice, ako učenik ne razumije pisanu uputu, dajte mu verbalnu uputu koja je sažeta i jasna. Na kraju davanja upute uvijek provjerite učenikovo razumijevanje dane upute. Nemojte inzistirati na javnom izlaganju učenika s teškoćama. Svoj rad učenici mogu predati elektronički, a vi ga možete pregledati i komentirati.
Učenicima s oštećenjem sluha dobro je dati nastavni uručak sa sažetim tekstom koji će obuhvaćati sve što se usmeno izlaže, kao i upute za zadatak. Za potrebe nastave uručke je potrebno pripremiti unaprijed i elektronički ih dostaviti učeniku.
Prije rada u digitalnim alatima OneNote ili Canva provjerite učenikovo razumijevanje ili predznanje za rad u navedenim alatima i provjerite postavke pristupačnosti tih alata za učenike s teškoćama. Uvijek možete učenicima ukratko objasniti način korištenja alatom ili pripremiti pisane upute radi lakšeg snalaženja, grafički i jezično prilagođene s obzirom na učenikove potrebe.
Koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka.

Učenici mogu istražiti što znači „domenski sustav imena“ (Domain Name System; DNS) i može li nam pomoći u otkrivanju tko stoji iza pojedine mrežne adrese. Cjelokupan popis vršnih domena može se pronaći na adresi: https://www.iana.org/domains/root/db/, a u bazi podataka, na adresi: https://www.whois.com/, mogu se pronaći vlasnici domena.

Pokažite učenicima gotove primjere referata posvećene različitim temama. Razgovorom navedite učenike da istaknu razlike između referata i prezentacije.
Ukratko im objasnite osnovna obilježja referata. Možete se poslužiti uputama za pisanje referata dostupnima na ovoj stranici: http://www.os-popovac.skole.hr/referat (autor je tih uputa Željko Predojević, prof.).
Učenicima ponudite nekoliko tema među kojima trebaju odabrati jednu za koju će samostalno izraditi referat u nekom digitalnom alatu (Word, Sway, Libar). Teme se mogu odnositi na točnost i relevantnost mrežnih izvora informacija (Wikipedija u odnosu na Proleksis enciklopediju, Fake news, Savjeti za sigurno pretraživanje interneta i sl.).
Učenici moraju svaki izvor informacija provjeriti prema kriterijima iz prve aktivnosti i to zabilježiti u poglavlju nazvanom Literatura u svojem referatu. Uputite učenike na upotrebu višemedijskih digitalnih sadržaja. Podsjetite ih da provjere vjerodostojnost izvora za slike kojima će se koristiti pomoću alata TinEye iz druge aktivnosti.
Učenici samostalno pišu referat i kada završe, dijele ga s ostalim učenicima iz razreda u aplikaciji Teams. Međusobno se ocjenjuju prema unaprijed dogovorenim kriterijima.

Sve postupke potpore potrebno je oblikovati u dogovoru sa stručnim suradnicima škole – psiholozima, logopedima, edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima – promišljajući ih i provodeći u skladu s osnovnim načelom individualizacije u kojoj je učenik u središtu aktivnosti.
U razgovoru s učenikom s teškoćama i pri objašnjavanju koristite se jednostavnim jezikom razumljivim učeniku, izbjegavajte komplicirane izraze, apstraktne pojmove predočite različitim slikovnim predodžbama, bitne informacije sažmite, radite kratke stanke tijekom govora, pazite na oblikovanje pitanja (trebaju biti precizna, nedvosmislena, upućivačka, izbjegavajte negacijska). Nadalje, složenije informacije razdijelite na manje dijelove, ponovite ključne pojmove na početku i na kraju procesa objašnjavanja i provjeravajte razumiju li vas učenici. Također, veću i složeniju količinu informacija podijelite na manje dijelove radi lakšeg pamćenja te izdvojite bitno od nebitnoga.
Pri pisanju referata učenicima s poremećajem jezično-govorno glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama učenja zanemarite pogreške nastale zbog govorno-jezičnih teškoća tijekom vrednovanja.
Odredite prioritet u pisanom uratku (sadržaj ili pravopis). Za učenika s oštećenjem mišićno-koštanog sustava omogućite druge oblike izražavanja u slučaju nemogućnosti samostalnog pisanja (diktiranje asistentu, audiosnimka, pisanje na računalu uz prilagodbu tipkovnice i miša). Nadalje, učeniku s oštećenjem vida osigurajte značajku pretvaranja govora u tekst, koja automatski zapisuje izgovorene riječi učenika. Također, za učenike s teškoćama, a osobito za one s poremećajem iz autističnog spektra i one s poremećajem aktivnosti i pažnje, pripremite izrađen plan pisanja teksta (referata) služeći se grafičkim organizatorima ili potpitanjima i sl. Također, navedene upute za pisanje referata, tj. pojedine segmente uputa bit će potrebno prilagoditi s obzirom na sposobnosti i razinu funkcioniranja učenika s teškoćama (primjerice, dužina eseja od dviju stranica prezahtjevna je za učenika s intelektualnim teškoćama, stoga je nužno skratiti dužinu).
Pri davanju uputa za izradu zadataka izražavajte se konkretno, precizno i sažeto. Upute dajte u pisanom obliku i razdijelite ih na korake pazeći na jezično i grafičko oblikovanje teksta.
Prije rada u digitalnim alatima Word, Sway, Libar i TinEye provjerite učenikovo razumijevanje ili predznanje za rad u navedenim alatima.
Koristite se Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama za pripremu materijala i oblikovanje pitanja i zadataka.

Učenici mogu isprobati sustav ChatGPT za pisanje referata s temom koju su odabrali u ovoj aktivnosti, a zatim usporediti svoj referat s onim koji je kreirao sustav ChatGPT. Neka samostalno donesu zaključak o kvaliteti jednog i drugog referata.