Razvrstajte učenike u grupe. Neka svaka grupa stvori svoj asocijativni niz od asocijacija na riječi: ljubav, dobrota, priroda, istina, mudrost, osmijeh... Uputite učenike na to da pišu izravno na digitalnu ploču izrađenu u digitalnom alatu MS Teams. Stvorene nizove i asocijacije učenici mogu gledati na mobitelu ili tabletu, a možete ih i projicirati na platnu ili ploči da budu vidljivi svima. Čitaju se ostvareni nizovi i objašnjava se zašto su navedene vrijednosti važne za učenike osobno, ali i za druge ljude. Razgovarajte s učenicima o navedenim vrijednostima, neka opišu u kojim su situacijama primijenili te vrijednosti. Neka učenici navedu za koje od ovih vrijednosti smatraju da su zastupljene u poeziji. Neka navedu i primjere pjesama i obrazlože svoje mišljenje.
Na prethodno izrađenu digitalnu ploču (u digitalnom alatu MS Teams) dodajte i tekst pjesme zasićene primjerima asonance i aliteracije, npr. Dobriša Cesarić, Tiho, o tiho govori mi jesen. Pročitajte učenicima tu pjesmu. Nakon čitanja, učenici mogu zabilježiti doživljaj ritma i opći doživljaj pjesme navodeći osjećaje za vrijeme interpretativnoga čitanja. Neka učenici podijeljeni u grupe izdvoje osjećaje koji su zajednički članovima grupe i zapišu ih uz tekst pjesme na digitalnoj ploči. Neka svaka grupa odabrane osjećaje napiše različitim bojama. Zatim grupe komentiraju napisane osjećaje i zajedno određuju vrsta ritma. Učenici nastavljaju raditi u grupama – istražuju zvuk u pjesmi. Uputite ih na to da obrate pažnju na naslov pjesme i stihove u kojima su zvučne figure. Neka naglas izgovore te stihove. Pritom otkrivaju, a zatim uz vašu pomoć imenuju i definiraju aliteraciju i asonancu. Promatraju kompoziciju pjesme, istražuju i dokazuju da je pjesma pisana vezanim stihom. Uočavaju vrstu rime. Neka svaka grupa obilježi drugom bojom stihove koji se rimuju. Ponudite i dodajte na digitalnu zaslonsku ploču dodatne primjere za onu vrstu rime koja možda nije zastupljena u odabranoj pjesmi. Neka i na tim stihovima učenici u grupama obilježe rimu. Zatim spremite digitalnu zaslonsku ploču i učinite je dostupnom učenicima i kasnije.
Nakon toga omogućite učenicima slušanje ljubavne pjesme pisane slobodnim stihom (npr. Dragutin Tadijanović). Tekst te pjesme također podijelite na digitalnoj zaslonskoj ploči. Neka objave doživljaj ritma i opišu osjećajna stanja prikazana pjesmom. Radom u paru prema vašim uputama učenici mogu istražiti na koje načine pjesnik ostvaruje ritam u slobodnom stihu. Svaki par ispod teksta pjesme može napisati zaključak svog istraživanja, zatim se parovi spajaju u grupe u kojima komentiraju zapisano. Brišu suvišne podatke i korigiraju zaključke ako je potrebno. Zatim spremite digitalnu zaslonsku ploču i učinite je dostupnom učenicima i kasnije.
Učenici zatim obilježja zvučnosti pojedinih glasova, riječi i izraza povezuju s načinom ostvarivanja ritma. „Sviraju" ritam pjesme dlanom na klupi i demonstriraju drugima kad nađu točan ritam. Ponovno čitaju pjesmu u sebi. Navode i obrazlažu sviđa li im se više vezani ili slobodni stih. U završnom dijelu aktivnosti parovi učenika dlanovima „sviraju" odabrani dio pjesme. Ostali učenici na dogovoren način procjenjuju jesu li točno ostvarili ritam slobodnoga stiha.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata i ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Ako je moguće, osigurajte učeniku grupu s kojom je već surađivao. U dogovoru s drugim učenicima iz grupe zadajte učeniku s teškoćama specifični dio unutar zadatka koji mora obaviti. Unaprijed pripremite vizualni raspored ili korake kako bi učenik lakše usmjerio pažnju. Učeniku s oštećenjem sluha osigurajte unaprijed napisane upute. Za učenika s organskim oštećenjima osigurajte fizičku podršku učenika-mentora ili mu vi pružite podršku kako bi sudjelovao u aktivnostima.
Provjerite znaju li se učenici koristiti sa zadanim alatom Word. Za učenike s teškoćama pripremiti upute za korištenje alata. Pritom je potrebno voditi računa o primjerenom grafičkom oblikovanju svih nastavnih materijala (koristite povećani font, Arial ili Calibri, veličine barem 14 pt, s povećanim razmakom između riječi i redova). Pohvalite učenika s teškoćama radi stvaranja pozitivne slike o sebi i veće motiviranosti. Učenika s teškoćama nemojte izlagati predstavljanju rada ako se svojevoljno ne javi. Prilikom korištenja alata prilagodite svjetlo i kontrast na zaslonu. Ako je u razredu učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje, omogućite da njegova grupa bude prva koja izlaže. Tijekom izlaganja rada uvjerite se da je učeniku ugodno. U grupi s učenikom s oštećenjem jezično-govorne glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama u učenju dogovorite da rad izlaže vršnjak ili prilagodite način izlaganja.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici mogu osmisliti kratku lirsku pjesmu s 4 – 8 stihova s pejzažnom tematikom po svom izboru. Potaknite ih na to da se poigraju riječima i zvukovima. Predložite da u pjesmi ostvare asonancu i aliteraciju. Sami će odabrati kojom će se vrstom stiha poslužiti, slobodnim ili vezanim. Napisane pjesme neka čitaju jedni drugima.
Pripremite 5 – 6 pjesama u slobodnom i vezanom stihu, ovisno o broju grupa koje ćete oblikovati. Svaka grupa može dobiti jednu pjesmu s pratećim zadatcima povezanim s pojmovima asonanca, aliteracija, preneseno značenje, slobodni stih, vezani stih, ritam, ukrštena, obgrljena i parna rima.
Kad dovrše sve zadatke, svi učenici iz grupe, osim jednog koji ostaje u svojoj matičnoj grupi, sele se u druge grupe prema rasporedu koji ste odredili. U drugim grupama saznaju rezultate njihova istraživanja, stvaraju vlastite bilješke o tome što su čuli te na taj način upoznaju druge pjesme. Učenik koji ostane u svojoj matičnoj grupi, poučava članove drugih grupa objavljujući rezultate rada svoje grupe. Također, uručuje im tekst pjesme na kojoj je radila njegova grupa. Nakon toga, svi učenici vraćaju se u svoje matične grupe te čitaju druge pjesme, a zatim izvješćuju što su otkrili o njima od drugih učenika.
Na kraju zajedničkim radom smišljaju duhovite ili zabavne upute o tome kako treba čitati poeziju oblikujući prezentaciju s pomoću digitalnog alata Power Point. Prezentacije s uputama objavljuju na poveznici, na mrežnoj stranici dostupnoj svima u razredu.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Učeniku s teškoćama unaprijed pošaljite temu nastavnoga sata i ključne riječi ili vizualni raspored sata te mu na taj način osigurajte interakciju i suradnju, a smanjite frustraciju.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Ako je moguće, osigurajte učeniku grupu s kojom je već surađivao. U dogovoru s drugim učenicima iz grupe zadajte učeniku s teškoćama specifični dio unutar zadatka koji mora obaviti. Unaprijed pripremite vizualni raspored ili korake kako bi učenik lakše usmjerio pažnju. Učeniku s oštećenjem sluha osigurajte unaprijed napisane upute. Za učenika s organskim oštećenjima osigurajte fizičku podršku učenika-mentora ili mu vi pružite podršku kako bi sudjelovao u aktivnostima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Potaknite učenike na to da osmisle i pripreme Mali maraton poezije u svom razredu. Neka osmisle konferansu kojom će predstaviti svakoga pjesnika čije će pjesme biti čitane tijekom Maratona i kojom će organizirati slijed čitanja s obzirom na tematiku pjesama ili pjesnike koji će biti zastupljeni. Također, mogu pripremiti nekoliko pitanja za publiku koja će postaviti nakon čitanja svake pjesme da bi pobudili interes i ljubav prema poeziji.
Predložite učenicima da kod kuće intervjuiraju roditelje u vezi s pjesmama i pjesnicima koje su voljeli kad su bili srednjoškolci. Nakon toga učenici na mreži istražuju pjesme i pjesnike koje su im roditelji naveli za vrijeme intervjua. Pronađene pjesme ili druge pjesme istih pjesnika koje su sami otkrili, a posebno su im se svidjele, učenici objavljuju na virtualnoj ploči koju prethodno izradite u digitalnom alatu Lino.
Samostalno snimaju audiozapise čitanja poezije svojih roditelja s pomoću aplikacija za snimanje zvuka na svom mobitelu. Učitavaju ih i pohranjuju u svojem oblaku u digitalnom alatu One Drive, a poveznice na audiozapise objavljuju pokraj zapisa tekstova pjesama. U slučaju da roditelji nisu u mogućnosti izvesti pjesmu, učenici je sami uvježbaju, izvedu i snime. Navedenim pjesmama pridružuju svoje omiljene pjesme, uvježbavaju interpretaciju, snimaju audiozapise, prepisuju tekstove pjesama i stvaraju ilustracije.
Nakon toga od svih prikupljenih materijala zajedničkim probiranjem i dogovorom oblikuju zbirku poezije koju izrađuju u digitalnom alatu Book Creator. Nastalu zbirku objavljuju na mrežnoj stranici škole.
Kod prilagodbe scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama u razvoju i učenici sa specifičnim teškoćama učenja čine heterogenu skupinu te da odabir metoda i postupaka prilagodbe treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Preporučuje se da se učenik s teškoćama smjesti u prvu klupu ili u neposrednu blizinu učitelja kako bi dobio odgovarajuću podršku i pomoć prilikom zadavanja i izvršavanja aktivnosti. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
. S pomoću alata Word unaprijed pripremite etapne upute/smjernice za izradu zadatka, te provjerite učenikovo razumijevanje zadatka. Upute neka konkretno i sistematično sadrže sve korake koje učenik mora ostvariti tijekom zadatka.
Učeniku s teškoćama osigurajte dodatno vrijeme za izvršavanje zadatka. Omogućite uporabu vizualnih pomagala, kao što su slike ili fotografije, kako bi se olakšalo razumijevanje pojmova. Koristite se vizualnim rasporedom. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom koji je prilagođen sposobnostima učenika. Pružite povratne informacije i podršku nakon izvršavanja zadatka, kako bi se učenicima pomoglo u razumijevanju pojma i daljnjem razvoju vještina.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Također, potražite Smjernice za rad s učenicima s teškoćama i savjete učiteljima na stranicama Hrvatske udruge za disleksiju.
Učenici mogu samostalno izraditi malu zbirku odabranih pjesama prema unaprijed dogovorenom kriteriju. Primjerice, uputite ih na to da iščitavaju samo pejzažne, domoljubne ili ljubavne pjesme različitih pjesnika prema vašoj preporuci ili na temelju njihova poznavanja poezije. Neka samostalnim odabirom naprave malu zbirku koja će se sastojati od, primjerice, 12 njima najljepših ili najdražih pjesama. Nastalu zbirku predstavljaju u razredu na način koji smatraju posebno zanimljivim.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Solar, M. (1997). Teorija književnosti. Osamnaesto izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, K. (2014). Čitanje – poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga.
Zalar, D. (2014). Potjehovi hologrami (Studije, eseji i kritike iz književnosti za djecu i mladež). Zagreb: Alfa.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.