Pripremite 4-5 fotografija različitih dijelova grada fotografiranih iz zraka. Fotografije neka prikazuju dijelove grada koji imaju različite količine zelenih površina (parkove, perivoje, sportske terene, vrtove, livade, dijelove na kojima ima drveća), ulice različitih širina, zgrade javne namjene (dvorane, kina, trgovačke centre, škole) te različite stambene objekte (zgrade, obiteljske kuće, nebodere). Predložene su sljedeće urbane cjeline: Zagreb/Dugave/Zapruđe/Siget, Bjelovar/centar, Zagreb/podsljemenska zona, Zagreb/Cvjetno naselje, Karlovac/centar, Dvor na Uni/centar, Split/Split 3.

Služeći se fotografijama, izradite zadatak za učenike u digitalnom alatu Mentimeter. Koristite se opcijom 2 x 2 grid. Zadatak oblikujte tako da učenici na skali od 1 do 10 procjenjuju koliko im je pojedino obilježje prostora važno za vlastiti život, odnosno neka među ponuđenim dijelovima grada odaberu onaj u kojem bi oni voljeli stanovati. Kriteriji po kojima učenici trebaju procijeniti jesu: odnos otvorenih i zatvorenih površina te odnos javnih i privatnih prostora. Svaki će učenik procijeniti koliko mu je važan koji od navedenih kriterija za pojedini primjer ponuđenog dijela grada. Na kraju prezentirajte ukupne rezultate njihova glasanja tako da oba kriterija za pojedini primjer budu ujedinjena. To će biti uvod u raspravu o važnosti pojedinih sadržaja te o njihovim obilježjima (javne/privatne površine i sadržaji koji se na njima nalaze, koliko prostora zauzimaju, otvorenost/zatvorenost prostora i veličina zgrada).

Poticajnim pitanjima pobudite u učenika svijest o tome da nisu svima važne jednake stvari te da svatko od nas ima drukčije navike prema čemu oblikuje svoje prioritete.

Također, tijekom rasprave objasnite ključne pojmove: masa/volumen i prostor, otvoren i zatvoren prostor, različite veličine oblika u prostoru.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

U obzir uzmite teškoće koje učenik ima i omogućite mu ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama te ga potaknite na uključivanje u različite aktivnosti.

Upute za rješavanje zadatka objasnite koristeći se kraćim rečenicama i poznatim rječnikom kako bi ih razumjeli i učenici s intelektualnim teškoćama. Svakako provjerite jesu li učenici razumjeli upute. Prije rješavanja zadatka objasnite značenje stupnjeva na skali dajući nekoliko riješenih primjera.

Kad učenici s intelektualnim teškoćama budu procjenjivali važnost pojedinog obilježja prostora za vlastiti život, priđite im i dodatno usmeno provjerite njihovo mišljenje kako biste vidjeli jesu li svoje mišljenje uspješno označili i na skali.

Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za korištenje digitalnim alatom Mentimeter. Upute možete pripremiti u Wordu pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova). Jasno naglasite kriterije procjene u zadatku.

Tijekom definiranja pojmova (masa/volumen i prostor, otvoren i zatvoren prostor, različite veličine oblika u prostoru) upotrijebite jednostavan rječnik te što više primjera. Učeniku s teškoćama napravite podsjetnik u obliku kartice koja će sadržavati ključne pojmove i primjere. Podsjetnik će učeniku biti koristan tijekom cijelog nastavnog sata. Možete ga izraditi u Wordu pazeći pritom na grafičku organizaciju sadržaja.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenike podijelite u grupe i zadajte da odigraju igru uloga. Neka zamisle da su grupa građana koja mora osmisliti kako će izgledati park na slobodnoj javnoj površini u njihovu kvartu. No ta je grupa građana raznolika, a čine ju jedno dijete, jedan umirovljenik, jedan srednjoškolac te jedan gradski vijećnik. Svatko od njih neka iznese svoje želje i potrebe vezane za oblikovanje predmetnog prostora. Najprije će zapisati svoja rješenja na papir, a zatim će ih zajedno analizirati i usustaviti s pomoću umne mape koju će izraditi u digitalnom alatu Coggle ili Popplet.

Ideju koju su razvili, trebaju realizirati izrađujući maketu parka s pomoću didaktički neoblikovanog materijala (kartonska i plastična ambalaža). Napomenite još jedanput da je potrebno upotrebljavati različite odnose veličine masa te otvorene i zatvorene volumene.

Ako je potrebno, ponovite način rada sa zadanim materijalima.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

U obzir uzmite teškoće koje učenik ima i omogućite mu ravnopravno sudjelovanje ponavljanjem uputa, češćim povratnim informacijama te ga potaknite na uključivanje u različite aktivnosti.

Učenika s teškoćama smjestite u par s učenikom ili grupom koja će djelovati poticajno tako što će mu pružiti motivaciju i dodatnu podršku u aktivnosti. Učeniku s oštećenjem vida drugi učenici trebaju dati što više usmenih opisa vezanih za vizualne informacije. Pri podjeli zadataka u grupi neka bude jasno naglašena uloga učenika s teškoćama kako se ne bi dogodilo da on nije ravnopravno uključen u aktivnost.

Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za korištenje digitalnim alatima Coggle ili Popplet. Upute možete pripremiti u Wordu pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova). Ako je moguće, škola neka nabavi Clevy tipkovnicu i Clevy miš kako bi učenici s oštećenjem mišićno-koštanog sustava sudjelovali u izradi sadržaja u digitalnom alatu.

Podsjetite učenika na uporabu podsjetnika koji ste mu uručili u aktivnosti Aktivnosti u prostoru.

Omogućite prilagodbu pribora za učenike s teškoćama, i to osobito za učenike s oštećenjima mišićno-koštanog sustava. Dajte im da sudjeluju u onom dijelu likovnog rada u kojem ih njihove teškoće najmanje sputavaju.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici rasprave o tome bi li vlastita rješenja mogli poboljšati potaknuti rješenjima drugih učenika. Zatim neka interveniraju u svoj rad prilagođavajući ga novim idejama.

Svaka grupa treba predstaviti svoj rad prema zadanim parametrima: kako predloženi park zadovoljava potrebe različitih stanovnika kvarta i na koji su način upotrijebljeni različiti volumeni. Kad sve grupe izlože svoje radove, učenici glasaju za ideju koju bi odabrali za realizaciju.

Nakon toga učenici ponavljaju naučeno te vrednuju svoje radove i proces rada s pomoću digitalnog alata H5P. Koristite se opcijom interaktivne prezentacije i kombinirajte nekoliko tipova zadataka. Započnite sa zadacima za samoprocjenu koje možete izraditi u digitalnom alatu Google Forms i uvrstite ih u prezentaciju. Oblikujte ih tako da učenici procjenjuju svoj rad u grupi. Naglasite im da trebaju procijeniti koliko im je sagledavanje problema iz pozicije druge osobe pomoglo u razvijanju nove ideje te koliko im je to pomoglo u boljem sagledavanju potreba drugih. Zatim neka procijene je li im bilo lako ili teško prilagoditi se radu s drugima te je li im to pomoglo u razvoju vlastite ideje.

Zadacima za provjeru znanja provjerite koliko učenici znaju o načinima oblikovanja prostora. Izradite zadatke u kojima će učenici zadane primjere nanizati prema različitim kriterijima (omjer otvorenih i izgrađenih površina, omjer javnih i privatnih prostora, količina zelenih površina). Predloženi su sljedeći primjeri:

• MuseumsQuartier, Beč
• Karlsplatz, Beč
• Trg kralja Zvonimira, Pula
• Urbane intervencije grupe Numen, Split.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim karakteristikama pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Učenicima s poremećajem aktivnosti i pažnje omogućite podsjetnik na elemente koje treba sadržavati njihovo usmeno izlaganje rada.

Za učenike s teškoćama pripremite upute ili video za korištenje digitalnim alatom H5P. Upute možete pripremiti u Wordu pazeći na grafičku organizaciju teksta (nestiliziran font, veličina 14, dvostruki prored, poravnanje po lijevoj margini, upute razlomljene u više dijelova). Pripazite na vizualnu zasićenost, kontrast i grafičku prilagodbu teksta u prezentaciji tako da bude prilagođena i učenicima s poremećajem pažnje i aktivnosti. Koristite se češće pitanjima zatvorenog tipa.

Prije provjere znanja dajte učenicima kratke i jasne upute. Svakako provjerite razumiju li ih svi učenici. Uz usmenu uputu učenicima omogućite i pisane upute. To se osobito odnosi na učenike s poremećajem aktivnosti i pažnje.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.