Kao uvod u aktivnost, izradite anketu za učenike u Google obrascima sa sljedećim pitanjima:

1. How do you primarily get your news? (social media/online media sites/cable news /newspaper /other)
2. How often do you watch/read/listen to the news? (very often/sometimes/occasionally/rarely/never)
3. Do you think it’s important to pay attention to the news why or why not? (yes/no)/ 4. How do you know if what you read/hear/listen to in the news is rustworthy? (pitanje otvorenog tipa)
4. What does the phrase 'fake news' mean? (pitanje otvorenog tipa)
5. How confident are you that you would know fake news if you saw it? (1- not confident 2 - Somewhat confident 3 - Very confident).

Nakon rješavanja upitnika, pokažite učenicima rezultate (pie charts) i zajedno ih prokomentirajte. Ako ima netočnih upisa na pitanjima otvorenog tipa, ispravite ih naglas. Prikažite učenicima screenshot bilo koja tri članka koja se bave nekom aktualnom temom. Jedan članak neka bude istinit, jedan lažan (npr. clikbait s naslovom ili komentar autora) a jedan neka bude sa stranice koja se bavi satirom. Raspravite s učenicima izgled tih članaka, i uvedite pojmove 'headline, byline, opinion, satire, section title, advertisment, sponsored content, comments'. Iskoristite screenshotove za vizualni prikaz ciljanog vokabulara (npr. screenshotovi, a vokabular se pojavljuje klikom na određeni dio slike). Objasnite učenicima kako je izgled članka prva linija prepoznavanja njegove valjanosti. Većina vjerodostojnih vijesti sadrži barem naslov, datum, ime autora. Na ploči napišite KWL tablicu s temom lažnih vijesti (što znam, što bih htio saznati i što sam naučio). Zajedno popunite prva dva stupca tablice, a za treći recite učenicima da ćete ga popuniti na kraju aktivnosti. Podijelite učenike u grupe i svakoj grupi zadajte zadatak: pogledajte video koji se nalazi na linku i napravite poster o najvažnijim dijelovima videa. Iako svaka grupa ima svoj video, svi se bave temom 'fake news' odnosno 'lažnih vijesti' i kako ih prepoznati (How false news can spread - Noah Tavlin, How to Choose your News, How To Spot Fake News, Social Media: Is Your Breaking News Broken?). Za izradu postera koristite Canvu, a nakon isteka vremena zadanog za zadatak svaka grupa pred razredom predstavlja svoj poster. Na kraju zajedno popunite treći stupac KWL tablice. Pitajte učenike mogu li prepoznati 'lažne vijesti' nakon svega što su na satu naučili. Dajte im poveznicu na kviz u kojem moraju odlučiti koja je vijest lažna, a koja nije. Nakon što svi riješe kviz, možete zajedno prokomentirati rezultate.

Postupci potpore

Vezano za anketu provjerite razumijevanje pitanja te ih po potrebi dodatno pojasnite. Pripremite primjer članka na kojem učenici rade te grafički oblikujte tekst (povećajte veličinu slova, odaberite primjeren font (Arial), veći razmak između riječi i redaka, istaknite bitno u tekstu i sl., što će biti podrška učenicima s teškoćama učenja. Osigurajte ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika u radu grupe, a po potrebi osigurajte rad u paru unutar grupe (učenik s oštećenjem vida). Pripremite podsjetnike s primjerima lažnih i istinitih vijesti. Primjere možete istaknuti različitim bojama, primjerice istinite plavom, a lažne vijesti crvenom bojom. Pri prikazu videozapisa, osigurajte učenicima s oštećenjem vida sjedenje u blizini izvora zvuka, a učenicima s oštećenjem sluha titlove. Stupce KWL tablice označite različitim bojama, kao orijentir u pisanju, što će biti važno učenicima s teškoćama pažnje. Pripremite primjer ispunjene tablice te kratke i precizne upute, za izradu postera. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više mogu dodatno istražiti temu 'deep fake' i svoja saznanja prezentirati uz pomoć alata Genially.

Prikažite učenicima sljedeći članak Evo zašto biste svi u svome dvorištu trebali ostaviti žlicu šećera. Zamolite ih da iz članka izdvoje temeljnu tezu i navedu argumente koji joj idu u prilog. Nakon toga porazgovarajte o tome što su napisali i upitajte ih što misle: mogu li ovakvi članci biti poticajni u smislu da nas potaknu na sugerirano djelovanje? Zatim ih pitajte je li netko od njih već vidio ovaj članak te je li postupio kako se u članku sugerira?
Nakon toga im prikažite i sljedeći članak Lijepa ljetna priča o hranjenju pčela je lažna i – opasna za pčele!.
Upitajte ih je li netko možda pomislio da je prva prikazana vijest lažna? Je li netko možda pomislio provjeriti navedenu vijest? Isto tako ih upitajte koje su implikacije ove lažne vijesti i provjeravaju li oni informacije koje im se prezentiraju putem različitih medija? Smatraju li to uopće važnim? Neka argumentiraju svoje odgovore.
Nakon toga im reciteda smo u vremenima u kojima živimo “preplavljeni” lažnim vijestima te da je jako važno znati prepoznati pravu i istinitu vijest. Recite im kako im u tome može pomoći i logika. Naglasite da je prilikom prepoznavanja prave (istinite) od lažne vijesti (informacije) dosta važno umijeće argumentacije.
Upoznajte učenike sa strukturom argumenata, njihovom jačinom (snagom), ali i dijagramiranjem argumenata. Također im pojasnite kako identificirati i analizirati argumente, razlikovati premise i konkluziju, prepoznati nepotpuni argument i otkriti implicitne premise te razumjeti pojam opravdanja premisa. Uputite ih kako prepoznati premise koje zajedno podržavaju konkluziju te kako prepoznati na koji način neke premise podržavaju konkluziju neovisno o drugim premisama argumenata. Pri dijagramiranja argumenata uputite ih u razlikovanje deduktivnih i induktivnih argumenata te razumijevanje pojma valjanog argumenta, pouzdanog argumenta i uvjerljivog argumenta.
Nakon što ih uputite u umijeće argumentacije, prikažite učenicima interaktivni multimedijski videozapis Lažne vijesti: razum i osjećaji koji objašnjava psihološku pozadinu ove pojave te sadrži uputu kako provjeriti lažnu vijest u samo pet koraka.
U sljedećem koraku podijelite učenike u nekoliko grupa (ovisno o veličini razreda) te im dajte unaprijed pripremljene vijesti (neke neka budu istinite, a neke lažne). Vijesti podijelite u kanalu koju ste unaprijed kreirali u MS Teamsu kao zasebne objave. Zadajte im za zadatak da izdvoje argumentacijsku strukturu vijesti (dijagramiraju je) te da na temelju izdvojenoga, ali i onoga što su naučili o prepoznavanju lažnih od istinitih vijesti izvedu zaključak o tome je li vijest koju su dobili istina ili laž. Svaka grupa neka podijeli rezultate svojih istraživanja u komentarima objave s ostatkom razreda u navedenom kanalu. Nakon toga zajedno s njima prokomentirajte njihove radove i provjerite jesu li uspjeli razlikovati istinite od lažnih vijesti.

Postupci potpore

Tekstove članaka na kojima učenici rade grafički prilagodite (veličinu slova, font (Arial), razmak između riječi, redaka, istaknite bitno u tekstu) što će biti podrška učenicima s teškoćama učenja (čitanja i pisanja). Pripremite pisane upute kako identificirati i analizirati argumente, razlikovati premise i konkluziju, prepoznati nepotpuni argument i otkriti implicitne premise te razumjeti pojam opravdanja premisa. Napišite kratke i precizne upute, razumljive učeniku, što će biti posebno podrška učenicima s teškoćama pažnje. Tijekom prikaza interaktivnog sadržaja osigurajte učenicima s oštećenjem vida sjedenje u blizini izvora zvuka, a učenicima s oštećenjem sluha titlove. Osigurajte aktivno i ravnopravno sudjelovanje učenika s teškoćama u radu grupe, a po potrebi omogućite rad u paru unutar grupe (pr. učenici s oštećenjem vida). Tijekom rada u grupi, učenicima s teškoćama pažnje pripremite podsjetnik koji sadrže primjere, argumentacijsku strukturu vijesti, lažne i istinite vijesti.

Za učenike koji žele znati više

Učenike koji žele znati više uputite da pronađu još primjera lažnih vijesti te da napišu demanti tih vijesti. Napomenite im da u demantiju posebno paze na argumentacijsku strukturu. Rezultate svojih istraživanja zajedno s kratkim zaključkom kako se boriti protiv lažnih vijesti neka podijele s ostatkom razreda u u MS Teamsu.

Pripremite dvadeset vijesti - deset istinitih i deset lažnih. U alatu Kahoot pripremite kviz od 10 pitanja tako da učenici između dvije vijesti biraju koja je točna. Nakon provedene aktivnosti prokomentirajte s učenicima rezultate. Pitajte ih zašto se stvaraju lažne vijesti? Kako su lažne vijesti povezane s predrasudama? Koja je razlika između lažne vijesti i dezinformacije? Utječu li lažne vijesti i mediji na proces socijalizacije? Pokažite učenicima multimedijski videozapis Lažne vijesti: razum i osjećaji koji objašnjava psihološku pozadinu ove pojave te sadrži uputu kako provjeriti lažnu vijest u samo pet koraka.

Podijelite učenike u pet grupa, neka svaka grupa analizira još jednom po dvije lažne vijesti iz kviza i pronađe u njima elemente koji ukazuju da je vijest lažna. Lažne vijesti koje su analizirali i karakteristike po kojima su prepoznali da je vijest lažna neka podijele s razredom u zajedničkom kanalu u MS Teamsu. Uputite učenike na sljedeći izvor: Popaj (O željezu u špinatu) — nutricionizam.hr. Pripremite učenicima kratku anketu u alatu MS Formsu u kojoj ih pitajte Volite li špinat? i jesu li vam ikad govorili da morate jesti špinat jer ima puno željeza? Rezultate ankete prokomentirajte s učenicima. Pitajte ih kako su dezinformacije oblikovale naše stavove? Novi je zadatak za vaših pet grupa učenika da pokušaju pronaći dezinformacije koje ne propitujemo nego ih ponavljamo kao točne, poput priče o špinatu. Svaka grupa treba dezinformaciju koju su otkrili prikazati kroz infografiku u Piktochartu tako da se vidi put koji je informacija prošla. Infografike neka učenici postave u kanalu u MS Teamsu, a zatim ih predstave i zajedno prokomentirajte u razredu.

Postupci potpore

Za učenike s teškoćama pažnje dozirajte broj vijesti u zadatku (manji broj zadataka). Provjerite razumijevanje upute prilikom rješavanja upitnika te po potrebi dodatno pojasnite. Pripremite podsjetnik s primjerima lažnih i istinitih vijesti, predrasudama, dezinformacijama te primjere navedenog povežite sa situacijama poznatima učenicima. Konkretnim primjerima situacija dodatno pojasnite pojam procesa socijalizacije. Za učenike s oštećenjem vida osigurajte mjesto sjedenja u blizini izvora zvuka, a učenicima s oštećenjem sluha titlove. U pisanom obliku pripremite kratke i razumljive upute za 5 koraka provjere lažnih vijesti te ih proslijedite učenicima (npr. s teškoćama pažnje i teškoćama učenja). Osigurajte aktivno i ravnopravno sudjelovanje učenika s teškoćama unutar grupe, a po potrebi osigurajte rad u paru unutar grupe (primjerice, učenik s oštećenjem vida). Pripremite i primjer infografike te uz pisane upute usmjeravajte učenike u izradi istih. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele više mogu istražiti pogrešno prenesene citate na internetu. Predložite im neka odaberu 10 citata koji su pogrešno preneseni te pripreme virtualnu izložbu sa 10 plakata napravljenih u Canvi u kojima navode krivi citat i njegov ispravak. Plakate neka podjele s razredom u razrednoj grupi u MS Teamsu.

Prikažite učenicima videozapis Ravna Zemlja (uključite postavke/titlovi/automatski prijevod/hrvatski). Podijelite ih u šest skupina i usmjerite svaku skupinu da uz pomoć interneta pronađe jedan dokaz koji govori da je Zemlja okrugla i pobija ideje intervjua iz prikazanog videozapisa. Potaknite učenike da iznesu svoje argumente pred ostalim učenicima iz razreda i demonstriraju uz pomoć karte ili globusa svoj dokaz o sfernosti Zemlje.

Nastavite raspravu o geografskoj karti kao dvodimenzionalnom prikazu trodimenzionalnosti planeta Zemlje te postavite učenicima pitanje je li možda prikaz Zemlje na ravnoj plohi utjecao na ideje ljudi koji zagovaraju teoriju o ravnoj Zemlji. Povedite s učenicima raspravu o realnosti prikaza zemalja na geografskoj karti i pitajte ih je li geografska karta do neke mjere lažna vijest i lažni prikaz Zemlje koji nam tijekom našeg života usađuje iskrivljenu percepciju svijeta.

Pitajte učenike je li Grenland veći od Australije i nakon nekoliko njihovih odgovora uputite ih na interaktivnu kartu na poveznicu Pravi omjeri zemalja te ih zamolite da provjere svoje odgovore. Povedite s učenicima raspravu o kartografskim projekcijama te svakoj od prije formiranih skupina dodijelite zadatak da ukratko istraži do koje mjere svaka od navedenih vrsta projekcija izobličuje izgled Zemlje i površine kontinenata i zemlja (konusna, cilindrična, kružna, azimutalna, pseudocilindrična, pseudokonusna). Nakon što učenici izlože svoje argumente, pitajte ih što je na geografskoj karti sjever, što je jug, što je „gore“, što je „dolje“, što je u centru geografske karte i kako se to odražava na izgled prikaza Zemlje. Potaknite raspravu o tome kakav je Zemljin položaj u Svemiru (geocentrični i heliocentrični sustav).

Da bi učenike dodatno motivirali i naveli na promišljanje o tim pitanjima, izrežite i dodijelite svakoj skupini jednu od kartografskih projekcija Zemlje s poveznice Kartografske projekcije. S obzirom na projekciju, motivirajte učenike da pokušaju zamisliti oblik Zemlje i argumentirati svoj odgovor ostalim učenicima. Na kraju aktivnosti pokažite im nekoliko karata koje su također nekonvencionalne iz našeg europskog kuta gledišta te raspravite o tome što oni misle koji su razlozi izrade karata takvog izgleda. Predložite im karte sa sljedećih ili sličnih poveznica: Australija, Kina, SAD, Tihi ocean. Zaključite raspravu s pitanjima: je li geografska karta uistinu lažna slika svijeta, je li to dokument koji je u službi moćnih država svijeta i utječe li izgled geografske karte na našu iskrivljenu percepciju prostora i Svemira u kojem živimo. Na kraju im prikažite video s poveznice Petersonova projekcija (uključite postavke/titlovi/automatski prijevod/hrvatski).

Postupci potpore

Osigurajte učenicima s oštećenjem vida sjedenje u blizini izvora zvuka tijekom prikaza videozapisa, a učenicima s oštećenjem sluha osigurajte titlove prikazanog sadržaja. Osigurajte ravnopravno i aktivno sudjelovanje učenika u radu skupine. Pri sastavljanju skupine vodite računa o senzibilnosti ostalih učenika za sposobnosti i teškoće učenika, kako bi ravnopravno doprinio radu skupine. Pripremite kratke i precizne, učeniku razumljive upute, za pretraživanje dokaza o zakrivljenosti Zemlje u internetskom pregledniku što će biti smjernica osobito učenicima s teškoćama pažnje. Za učenike s teškoćama pažnje pripremite natuknice o temi rasprave, u pisanom obliku, kao podsjetnik u raspravi. Pripremite i primjere dvodimenzionalnog i trodimenzionalnog prikaza, a za učenike s teškoćama vidne percepcije, bojama označite visinu, širinu i dubinu, radi lakšeg uočavanja razlike prikaza. Koristite zemljopisne karte za usporedbu veličine Grenlanda i Australije. Ako učenik ima teškoće vidne percepcije ili teškoće pažnje, moguće je da će zemljopisna karta biti predistraktibilna za njega, stoga pripremite slijepu kartu s označenim glavnim gradovima i reljefnim obilježjima. U obliku kognitivne mape prikažite vrste projekcija i njihove primjere, što će biti podsjetnik učenicima u daljem radu. Pojmove kartografske projekcije, heliocentričnog i geocentričnog prikaza, također, prikažite primjerima. Za korištenje digitalnih aplikacija smjernice možete naći na sljedećoj poveznici: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Motivirajte učenike da izrade vremenski raspored u kojem opisuju otkrića pojedinih planeta Sunčevog sustava i položaja Zemlje u Svemiru (geocentrični i heliocentrični sustav). Potaknite ih da dodatno istraže problem s Plutonom i njegovim izbacivanjem iz društva planeta. Uputite učenike da svoje radove izrade u digitalnom alatu Tiki toki te ih nakon izrade vremenskog rasporeda predstave ostatku razreda.

Prikažite učenicima sljedeći videozapis: Pig rescues baby goat. Upitajte učenike jesu li i sami već vidjeli ovaj ili neki sličan videozapis te jesu li ga podijelili putem neke društvene mreže, WhatsAppa, Vibera ili slično. Upitajte ih jesu li ikada provjeravali autentičnost ovakvih ili sličnih videozapisa. Nakon razgovora prikažite im sljedeći videozapis: Hero Pig Saves A Drowning Goat | Nathan For You te im pojasnite da je prvi videozapis stvoren 2012. godine i da ga je pogledalo više od 10 milijuna ljudi, a podijelile su ga i mnoge redakcije i novinari diljem svijeta. Recite učenicima da je videozapis spašavanja osmišljen s ciljem da demonstrira kako ljudi nepromišljeno dijele informacije, a da ne ispitaju njihovu autentičnost.
Nakon toga porazgovarajte s učenicima o tome jesu li i oni naišli na kakvu lažnu vijest i kako su znali da je vijest lažna. Upitajte ih znaju li kako prepoznati lažne vijesti te imaju li naviku provjeravati istinitost vijesti ili autentičnost videozapisa te dijele li takve sadržaje bez propitivanja njihove istinitosti?
Naglasite učenicima da je problem istine od davnine prisutan u filozofiji, prije svega u epistemologiji i filozofiji morala. Nakon toga upoznajte učenike s različitim teorijama istine (teorijom adekvacije, teorijom koherencije, pragmatičnom teorijom, teorijom evidencije i sl.). Upitajte ih što bi bilo zajedničko ovim teorijama istine te ih uputite neka to pokušaju primijeniti na uvriježenu percepciju istine (istinito je ono u vezi sa čim se većina slaže).
Porazgovarajte s učenicima bi li im koja od ovih teorija bila korisna za prepoznavanje autentičnosti videozapisa koji su pogledali na početku i na koji način. Pokažite učenicima multimedijski videozapis Lažne vijesti: razum i osjećaji koji objašnjava psihološku pozadinu ove pojave te sadrži uputu kako provjeriti lažnu vijest u samo pet koraka.
Podijelite učenike u 3-5 grupa i recite im kako će oni sada biti kreatori lažnih vijesti što će činiti putem igre kojoj mogu pristupiti putem sljedeće poveznice: Online igra u kojoj postajete majstor lažnih vijesti. Svakoj grupi zadajte neka kreiraju jednu lažnu vijest te neka korak po korak pokažu kako provjeriti je li vijest lažna. Uputite ih neka zadatak izrade u PowerPointu. Također ih zamolite da osmisle tekst koji će pratiti svaki slajd te neka osmisle zadatke za provjeru autentičnosti vijesti koje će nakon izrade prezentacije snimiti u PowerPointu. Nakon toga neka prezentaciju prebace u videozapis. U dogovoru s razrednicima organizirajte sate razrednika na kojima će učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost prikazivati svoje videozapise te održati predavanje o tome kako prepoznati lažne vijesti.