Potaknite učenike na razmišljanje pitanjem o posljedicama Prvoga svjetskog rata. Zadržite se na nestanku četiriju carstava i nastanku novih država. Neka učenici zaključe da su se tada promijenile državne granice. Pitajte ih u kojoj su državi bile hrvatske zemlje prije i tijekom Prvoga svjetskog rata, a u koju državnu zajednicu ulaze 1918. godine.

Podsjetite ih na način organizacije teritorija Kraljevstva SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije (oblasti, banovine, Banovina Hrvatska). Objasnite im da se često državne granice mijenjaju i tijekom rata. Tako je bilo i s hrvatskim područjem tijekom Drugoga svjetskog rata.

Najavite učenicima da će u ovoj aktivnosti uspoređivati hrvatske teritorije danas i u prvoj polovici 20. stoljeća. Podijelite ih u šest skupina. Svaka će skupina obraditi jedno povijesno razdoblje i usporediti ga s današnjim granicama Republike Hrvatske. Prva skupina istraživat će teritorij Kraljevstva SHS do 1920., druga skupina obrađuje Kraljevinu SHS do 1924., treća se bavi Banovinom Hrvatskom, četvrta skupina obrađuje teritorijalne promjene koje su se dogodile nastankom Nezavisne Države Hrvatske 1941., peta obrađuje NDH do 1943., a šesta skupina obrađuje završetak Nezavisne Države Hrvatske 1945. i nastanak Demokratske Federativne Jugoslavije.

Podijelite im pripremljene povijesne zemljovide iz udžbenika ili povijesnih atlasa. Zemljovide možete projicirati da ih svi učenici vide. Učenici uspoređuju zemljovide te bilježe koje je prostore Hrvatska dobila, a koje izgubila u prvoj polovici 20. stoljeća. Potaknite ih da se koriste i geografskom kartom Hrvatske.

Učenici otvaraju slijepi zemljovid Republike Hrvatske u digitalnom alatu Pixlr. Teritorije koji su bili u sastavu Hrvatske u određenom povijesnom razdoblju koje obrađuju označuju vodoravnim crtama, teritorije koji su nisu bili u sastavu Hrvatske okomitim crtama.

Učenici uratke prikazuju u razredu i imenuju područja koja su bila sastavni dijelovi hrvatskog teritorija u povijesti te se u raspravi ističe koji su dijelovi današnje Hrvatske često mijenjali „vlasnike” do sredine 20. stoljeća.

Povežite priču sa sadašnjim vremenom – kako granice utječu na obitelji; koje su prednosti, a koji nedostatci brisanja granica u Europi; njihovo mišljenje o ulasku Hrvatske u šengensko područje.

Organizirajte sastanak izrađujući poveznicu kojom učenici pristupaju digitalnom alatu MS Teams. U digitalnom alatu Mentimeter pripremite pitanja kojima će navoditi posljedice Prvoga svjetskog rata. Zaslon podijelite s učenicima zaslon kako biste zajednički pratili pojavljivanje odgovora i komentirali ih. Zadržite se na nestanku četiriju carstava i nastanku novih država. Učenici trebaju zaključiti da su se tada promijenile državne granice. Potaknite ih da se prisjete u kojim je državama bila Hrvatska prije i tijekom Prvoga svjetskog rata, a u koju državnu zajednicu ulazi 1918. godine. Podsjetite ih na način organizacije teritorija Kraljevstva SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije (oblasti, banovine, Banovina Hrvatska). Objasnite im da se često državne granice mijenjaju i tijekom rata. Tako je bilo i s hrvatskim prostorom u Drugome svjetskom ratu. Podijelite učenike u 6 grupa koristeći se funkcijom soba za suradnju (breakout rooms). Svaka će skupina obraditi jedno povijesno razdoblje i usporediti ga s današnjim granicama Republike Hrvatske. Prva skupina istraživat će teritorij Kraljevstva SHS do 1920., druga skupina obrađuje Kraljevinu SHS do 1924., treća se bavi Banovinom Hrvatskom, četvrta skupina obrađuje teritorijalne promjene koje su se dogodile nastankom Nezavisne Države Hrvatske 1941., peta obrađuje NDH do 1943., a šesta skupina obrađuje završetak Nezavisne Države Hrvatske 1945. i nastanak Demokratske Federativne Jugoslavije. Uputite učenike da se u radu koriste povijesnim zemljovidima iz udžbenika ili povijesnih atlasa. Zemljovide možete i projicirati da ih svi učenici vide dijeleći zaslon. Učenici otvaraju slijepi zemljovid Republike Hrvatske u digitalnom alatu Pixlr. Teritorije koji su bili u sastavu Hrvatske u određenom povijesnom razdoblju koje obrađuju označuju vodoravnim crtama, teritorije koji su nisu bili u sastavu Hrvatske okomitim crtama. Učenici uratke prikazuju u razredu i imenuju područja koja bila sastavni dijelovi hrvatskog teritorija u povijesti te se u raspravi ističe koji su dijelovi današnje Hrvatske često mijenjali „vlasnike” do sredine 20. stoljeća. Povežite priču sa sadašnjim vremenom – kako granice utječu na obitelji; koje su prednosti, a koji nedostatci brisanja granica u Europi; njihovo mišljenje o ulasku Hrvatske u šengensko područje.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa je tijekom pružanja potpore potrebno uzeti u obzir njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati uvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Motivirajte i zainteresirajte učenike za posljedice Prvoga svjetskog rata, važno je pridobiti pozornost svih učenika, a posebno učenika s teškoćama. Upotrijebite jasne i jednostavne primjere u objašnjavanju, pojednostavnite primjere i približite ih njima. Važno je provjeriti razumijevanje učenika s teškoćama i pružiti im dodatno objašnjenje ako je potrebno. Učenicima s oštećenjem vida opširno objasnite povijesne zemljovide Kraljevine Jugoslavije kako bi dobili sve važne informacije. Ako projicirate zemljovide, vodite računa o tome da učenici s oštećenjem vida sjede dovoljno blizu kako bi mogli vidjeti projicirano te opširno opišite pojedini zemljovid.
Pri podjeli učenika u grupe ravnomjerno raspodijelite poslove svim članovima grupe, da učenik s teškoćama bude u grupi u kojoj će moći doći do izražaja i aktivno sudjelovati. Neka zadaće budu u skladu s potrebama učenika s teškoćama kako bi svaki učenika dao doprinos grupi. Učeniku s oštećenjem vida omogućite potporu drugog učenika koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi. Učenicima s intelektualnim teškoćama unaprijed omogućite pregled povijesnih zemljovida Kraljevine Jugoslavije. Pripremite pojednostavnjene pisane upute i smjernice vezane za zadatak koji treba obaviti na slijepom zemljovidu Republike Hrvatske te za upotrebu digitalnog alata Pixlr u kojem će označavati teritorije.
Tijekom predstavljanja uradaka grupa i imenovanja teritorija neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim te mu omogućite dovoljno vremena za dobru pripremu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici će istražiti posljedice ugovora Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Nezavisne Države Hrvatske s Kraljevinom Italijom koje su spominjali na nastavi Povijesti. rezultate svog istraživanja predstaviti će razredu u obliku prezentacije izrađene u MS PowerPoint.

Potaknite znanje učenika pitanjem da nabroje totalitarne režime s kojima su se do sada susreli na nastavi Povijesti. Putem MS PowerPointa projicirajte fotografije njihovih vođa preuzete s alata Pixabay koji omogućuje upotrebu fotografija uz poštovanje autorskih prava. Neka učenici imenuju osobe prikazane na fotografijama.

Podijelite učenike u parove. Neka se u razgovoru prisjete obilježja prema kojima se totalitarni režimi razlikuju od liberalnih demokracija i zapišu ih u bilježnice. Zatim provjerite njihovo znanje. Potaknite ih na razmišljanje koji se režim razlikuje od ostalih – što komunizam razlikuje od nacizma i fašizma.

Učenicima najavite priču o rođenju Mussolinijeva i Hitlerova djeteta, tj. nastanku Nezavisne Države Hrvatske. Pokušajte od njih dobiti objašnjenje zašto je Nezavisna Država Hrvatska nazvana djetetom te dvojice vođa.

Učenici su i dalje u parovima i podijelite im unaprijed pripremljene usporedne tablice o fašističkome, nacističkom i ustaškom režimu. U tablicama ostavite i jedan prazan stupac. Učenici će se radom na udžbeničkom tekstu i upotrebom mrežnih izvora Hrvatske enciklopedije (ustaše, Nezavisna Država Hrvatska, fašizam, Benito Mussolini, nacizam, Adolf Hitler) te materijala pripremljenih na osnovi knjige Roberta O. Paxtona Anatomija fašizma prisjetiti načina upravljanja Njemačkom i Italijom, položaja žena i djece, razvoja gospodarstva i vojske. To će usporediti s načinom upravljanja Nezavisnom Državom Hrvatskom.

Nakon ispunjavanja usporedne tablice u kratkoj raspravi provjerite odgovore učenika te ih potaknite da usporede totalitarne režime s današnjom vlasti u Hrvatskoj. Zaključke koje iznose u raspravi o vlasti u Hrvatskoj danas učenici će upisati u prazan stupac usporedne tablice.

Tada samostalno pristupaju kvizu Kahoot, koji ste unaprijed pripremili. Učenici rješavaju zadatke vezane za Nezavisnu Državu Hrvatsku kao „dijete” Mussolinija i Hitlera. Provjerite s njima točne odgovore i komentirajte zašto su neki odgovori točni ili netočni.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa je tijekom pružanja potpore potrebno uzeti u obzir njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati uvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Uvodnim pitanjem motivirajte učenike na sudjelovanje i tako zadobijte njihovu pozornost. Učeniku s intelektualnim teškoćama obratite se koristeći se jasnim i jednostavnim uputama, provjerite razumijevanje pitanja i pojma totalitarnih režima. Pri projiciranju fotografija putem alata MS PowerPoint vodite računa o tome da svi učenici dobro vide fotografiju, da učenik s oštećenjem vida sjedi na prikladnome mjestu, da su detalji jasno prikazani i svjetlost u učionici prikladna. Učenicima s oštećenjem vida možete omogućiti pregled fotografija na tabletu.
Tijekom podjele u parove vodite računa o osobinama učenika s teškoćama, neka bude u paru s učenikom koji će mu moći pružiti potporu i motivirati ga u radu. Učenik s kojim je učenik s teškoćama u paru ne smije imati teškoće u svladavanju gradiva te češće provjerite kako par obavlja zadatak. Ako je riječ o učeniku s poremećajem iz autističnog spektra, potrebno je unaprijed najaviti rad u paru te organizirati rad uz vizualnu potporu u obliku vizualnog rasporeda, kao i različite zadatke koji će se provoditi. Ako je riječ o učeniku sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija), neka učenik s kojim je u paru čita ili zapisuje odgovore zadatka tako da mu smanjite potrebu za pisanjem ili čitanjem, a neka zajedno dogovaraju odgovore i uključe se u raspravu.
Pri ispunjavanja kviza Kahoot učeniku s intelektualnim teškoćama pri upotrebi digitalnog alata omogućite pomoć učenika s kojim je bio u paru, pojednostavnite upute i pitanja te provjerite razumijevanje i snalaženje u kvizu. Učenik s disleksijom zadatke može rješavati uz potporu drugog učenika tako što će mu čitati pojedino pitanje, a svaki samostalno upisivati odgovore.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici će istražiti koje su još države u Drugome svjetskom ratu imale status satelitskih ili marionetskih država te tko su bili njihovi vođe. Rezultate istraživanja predstavit će ostalim učenicima u razredu u obliku digitalnog plakata izrađenog u alatu Piktochart.

Učenici mogu izraditi slikovni prikaz Hitlerova i Mussolinijeva „djeteta” u nekom od digitalnih alata, npr. ToonDoo.

Podsjetite učenike na zločine koje su u ratu počinili fašisti i nacisti. S obzirom na to da su se ustaše ugledali na prije navedene režime, istaknite da su se slični nemili zločini događali i na tlu NDH.

Kao motivaciju za rad prikažite učenicima najavu filma Dnevnik Diane Budisavljević, koji će poslužiti kao savršen uvod u aktivnost. Pitajte ih jesu li dosad čuli za Dianu Budisavljević ili neku drugu osobu koja je pomagala ljudima u Drugome svjetskom ratu. Objasnite im pojam pravednik među narodima. Pitajte ih zašto je važno sjećati se poginulih i osoba koje su pomagale potlačenima.

Najavite učenicima novi zadatak u kojem će proučiti pripremljene povijesne izvore o vjerskim, nacionalnim i rasnim zločinima u NDH te da će rezultate svojih istraživanja predstaviti u razredu u obliku prezentacije koju će izraditi u digitalnom alatu Emaze. Prezentacija mora sadržavati fotografije koje učenici mogu preuzeti s pomoću alata Pixabay.

Učenike podijelite u skupine po četiri člana. Podijelite im pripremljene materijale – ulomak dnevnika Diane Budisavljević, Rasne zakone NDH, biografske podatke nekoliko hrvatskih pravednika među narodima, npr. Pavla Horvata – prvoga hrvatskog pravednika među narodima te neku osobu iz vašeg kraja, biografiju Lee Deutsch, izvještaj logora Jasenovac, pismo iz logora Jasenovac…

Učenici izrađuju prezentaciju u digitalnom alatu Emaze i uratke predstavljaju razredu. Svaka skupina predstavlja svoje uratke koje učitelj može vrednovati razrađenim kriterijima za sumativno ili formativno vrednovanje konceptualnog i/ili proceduralnog znanja.

Razgovor o prezentacijama zaključite kamenom spoticanja. Prikažite fotografiju te pitajte učenike jesu li čuli za taj projekt. Ukratko im ga opišite te zatražite njihovo mišljenje zašto se oni postavljaju i što simboliziraju.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa je tijekom pružanja potpore potrebno uzeti u obzir njihove jake i slabe strane te pojedinačne potrebe. Odabir metoda i postupaka prilagodbe treba se temeljiti na specifičnostima svakog učenika. Prije izvođenja aktivnosti za učenike s teškoćama važno je osigurati uvjete za uključivanje u rad i doživljaj uspjeha.
Učeniku s teškoćama unaprijed najavite isječak iz filma Dnevnik Diane Budisavljević te pripremite jasne i jednostavne upute te predložak za praćenje sadržaja koji će učenik pročitati prije gledanja videozapisa. Učenicima s intelektualnim teškoćama i poremećajem aktivnosti i pažnje važno je označiti i istaknuti ključne riječi s pomoću kojih će pratiti videozapis te apstraktne i manje poznate pojmove, razumijevanje kojih je važno provjeriti.
Objasnite zadatak izrade prezentacije, a učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pomoć u izradi prezentacije. Pripremite pisane i slikovne upute o upotrebi digitalnih alata Emaze, Pixabay ili Creative Commons licencija. Pojednostavnite zadatak i provjeravajte učenika te, prema potrebi, omogućite i potporu drugog učenika. Osigurajte im pregled pripremljenih materijala unaprijed. Provjeravajte rad učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje te usmjeravajte pozornost na zadatak.
Pri podjeli učenika u grupe pripremite točnu raspodjelu poslova članova grupe, neka učenik s teškoćama bude u grupi u kojoj će moći doći do izražaja i aktivno sudjelovati u izradi prezentacije u digitalnom alatu Emaze. Važno je da učenik s poremećajem aktivnosti i pažnje bude u skupini koja je motivirajuća kako bi mu drugi učenici pomogli da usmjeri pozornost na zadatak. Učeniku s intelektualnim teškoćama potrebno je pojednostavniti upute, zadatak objasniti na konkretnom primjeru koristeći se pisanim ili slikovnim prikazima te na primjeru i jednostavnim zadatcima objasniti upotrebu digitalnog alata. Tijekom predstavljanja uradaka grupa neka učenik s teškoćama sudjeluje ako se osjeća spremnim.
Pri projiciranju slike vodite računa o tome da je svi učenici dobro vide. Učenicima s intelektualnim teškoćama omogućite pregled unaprijed, pojednostavnite pitanje te ih unaprijed izvijestite o očekivanjima i ciljevima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici će istražiti postoji li u njihovu gradu ili mjestu kamen spoticanja, možda u susjednom gradu, gradu koji su posjetili i slično. Neka ga fotografiraju i istraže tko je bila osoba čiji su podatci upisani u pločicu. Rezultate istraživanja predstavit će u razredu u obliku prezentacije izrađene u alatu MS PowerPoint ili Prezi.