Prikažite učenicima videozapis o neokolonijalizmu. Zamolite ih da pažljivo pogledaju video te da po završetku videa napišu svoju definiciju neokolonijalizma kao odgovor na Open Ended pitanje interaktivne prezentacije izrađene koristeći Mentimeter. Pročitajte odgovore učenika te s učenicima komentirajte odgovore koji su najbliži opisu neokolonijalizma kao obliku gospodarske prevlasti industrijski razvijenih država nad nekadašnjim kolonijama, zavisnim teritorijima i drugim posjedima.

Podijelite učenike u šest skupina u kojima svaka skupina predstavlja jedan kontinent. Uputite učenike da u izborniku na poveznici Interaktivna karta obradivih površina po kontinentima prouče podatke vezane uz tri točke (item): obradivo tlo (arable land), poljoprivreda (agriculture) i površina pod šumama (forest land) na 1 000 hektara. Zamolite učenike da u trećem prozoru odaberu kontinent koji su zadužili kao skupina (Africa + total, Europe + total, Northern America + total, Southern America + total, Asia + total, Oceania + total). Nakon odabranih podataka program automatski generira kartu koja se može uvećati za pojedini kontinent te generira i graf za razdoblje 1961. - 2018. godine. Zamolite učenike da naprave snimku zaslona dobivenih grafova za pojedini kontinent. Učenici rezultate pretraživanja dijele s ostatkom razreda na unaprijed pripremljenom Padlet (Canvas) zidu te uspoređuju grafove prema kontinentima. Motivirajte učenike da povežu pojam neokolonijalizma sa smanjenjem ili povećanjem određenih poljoprivrednih površina na kontinentima te poduprite učenike na kritičko razmišljanje o ovom procesu. Potaknite raspravu o tome koliko se kolonijalizam razlikuje od neokolonijalizma. Usmjerite učenike na raspravu o prirodnim resursima zemalja u razvoju koji su trenutno najinteresantniji razvijenim zemljama te iz njih pokušavaju izvući profit.

Povežite raspravu o neravnopravnosti među državama i kontinentima s procesom nastajanja sve većeg jaza između bogatih i siromašnih na nacionalnom i lokalnom prostornom obuhvatu. Pitajte učenike znaju li za Forbesovu listu najbogatijih ljudi na svijetu. Prikažite učenicima tekst s poveznice Forbesova lista te usporedite bogatstvo najbogatijih ljudi s BDP-om ili godišnjim proračunom Hrvatske. Prikažite učenicima listu najbogatijih Hrvata s poveznice 50 najbogatijih Hrvata čije se ukupno bogatstvo procjenjuje na otprilike 4.5 milijarde eura te potaknite raspravu s učenicima o nejednakosti u društvu te kako nejednakost i siromaštvo utječu na dobrobit. Pokažite im dijagram o udjelima prihoda po društvenim slojevima u Hrvatskoj i porazgovarajte o posljedicama nejednakosti u društvu. Zaključite aktivnost na način da učenici po skupinama predlože nekoliko mjera u kojima bi bogatije države ili pojedinci kroz pravedno ulaganje novaca u gospodarstva slabije razvijenih država ili poticanje razvoja poduzetništva kod manje imućnog sloja smanjili jaz između bogatih i siromašnih koji je svakim danom sve dublji. Zamolite učenike da prijedloge upišu na Padlet zid te povedite raspravu o predloženim mjerama.

Postupci potpore

Učenicima s oštećenjem vida tijekom gledanja videozapisa o neokolonijalizmu opišite bitne dijelove vizualnog sadržaja. Nije potrebno opisivati svaki dio videa u detalje, već je bitno da učenik dobije što jasniju sliku ključnih dijelova. Učenici s oštećenjima sluha neka budu pozicionirani dovoljno blizu ekranu kako bi mogli čitati titlove. Učenike s teškoćama pažnje i koncentracije, učenike sa specifičnim teškoćama učenja i učenike s poremećajem iz spektra autizma tijekom gledanja usmjeravajte na pažljivije praćenje informacija koje će im biti važne u narednim aktivnostima.

Provjerite mogu li učenici oštećenog vida uz pomoć čitača ekrana istraživati i koristiti podatke na Interaktivnoj karti obradivih površina po kontinentima te im, ukoliko ne mogu, osigurajte te podatke u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati ili omogućite rad s vršnjakom. Učeniku s oštećenjem vida pri tome je potrebno detaljno opisati što je na ekranu kako bi mogao dati uputu koju će vršnjak izvršiti. Vršnjačku podršku prema potrebi osigurajte i za učenike s većim motoričkim i drugim teškoćama koje onemogućavaju samostalan rad na interaktivnoj karti i u drugim predviđenim digitalnima alatima (Mentimeter, Padlet).

Učenicima s teškoćama pažnje, oštećenjem sluha, specifičnim teškoćama učenja i poremećajem iz spektra autizma dajte i pisanu uputu koja će im olakšati snalaženje na interaktivnoj karti i voditi ih kroz korake aktivnosti, a gdje je moguće, uputu poduprite i grafičkim prikazima. Provjerite razumijevanje zadatka i prema potrebi pružajte podršku tijekom provedbe aktivnosti.

Učenike s teškoćama aktivno potičite na uključivanje u raspravu o neravnopravnosti i dijeljenje mišljenja, iskustava i ideja. Pružite im podršku postavljanjem potpitanja i usmjeravanjem prema željenim zaključcima. Pitanja neka budu kratka, jasna i zahtijevaju kratke odgovore. Ovo je osobito važno za učenike s intelektualnim teškoćama, poremećajem iz spektra autizma, oštećenjem sluha ili poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije.

Za učenike koji žele znati više

Prikažite učenicima članak s poveznice Pripadam li srednjem sloju?, zamolite ih da istraže tko je autor originalnog članka i u kojoj se mjeri razlikuje navedeni članak od originala. Podijelite s učenicima nekoliko članaka s poveznice: Srednji sloj 1, Srednji sloj 2, Srednji sloj 3, Srednji sloj 4, Srednji sloj 5, Srednji sloj 6 kako bi se dodatno educirali o srednjem sloju. Motivirajte učenike da naprave svoj kalkulator srednjeg sloja koristeći u kalkulatoru predmete koji se najčešće mogu naći u srednje staleškom kućanstvu jedne hrvatske obitelji. Potaknite učenike da objave kalkulator na društvenim mrežama škole te na sljedećem satu potaknite raspravu među učenicima vezanu uz problematiku nestajanja srednjeg sloja i njegove važnosti za društvo.

Na početku aktivnosti učenicima podijelite tekst objavljen u sklopu humorističke kolumne dr. Ostojića, literoterapeuta, pod naslovom Šišqo Menčetić. Tekst razdijelite na dva radna listića koja možete pripremiti koristeći Microsoft Word. Najprije učenicima dajte na čitanje prvi dio teksta: pitanje Biserke alias B.I.B.I. upućeno dr. Ostojiću. Polazni tekst opremite smjernicama za čitanje i tumačenje teksta na sadržajnoj i izraznoj razini. To mogu biti pitanja kao što su: Zašto se učenica Bibi obratila dr. Ostojiću? Tko su njezini uzori? Na koji se oni način očituju u izražavanju i odabranim jezičnim strukturama? Zašto smatra da se ne može povezati s idejama i jezikom starije hrvatske književnosti? Svaki učenik najprije čita tekst samostalno. Metodom označivanja teksta INSERT obilježavaju na radnome listiću razumljive i nerazumljive dijelove, podcrtavaju dijelove teksta na hrvatskome i dijelove na engleskome, zapisuju pitanja koja su im se postavila tijekom čitanja i ideje o kojima bi htjeli razgovarati. Zatim u paru razmjenjuju mišljenje i uspoređuju bilješke. Na kraju povežite parove u četvorke koje će iznijeti drugim učenicima svoj konačan zaključak o Biserkinu pismu.

Na isti način učenici čitaju drugi dio teksta u kojem dr. Ostojić daje odgovor Bibi i upućuje je na premošćivanje međukulturnih razlika. U odgovoru na humorističan način tumači vrijednost hrvatske kulturne i književne baštine u globalnome kontekstu. Nakon što svaka četvorka iznese svoje razumijevanje drugoga dijela teksta, učenike pozovite da sjednu u veliki krug. Postavite zaključno problemsko pitanje na koje učenici trebaju odgovoriti i donijeti zajednički zaključak: Kako se u Biserkinu pismu očituje američki jezični i kulturni kolonijalizam? Potaknite učenike na raspravu u kojoj će sagledati argumente dr. Ostojića, ali će i razmotriti koliko prisutnost američkoga engleskog jezika utječe na našu sklonost da prihvatimo društvene, kulturne i ekonomske obrasce Sjedinjenih Američkih Država kao normalne i poželjne. Za poticanje rasprave možete se poslužiti i potpitanjima: Koliko ti obrasci doprinose pravednom društvu? Koliko smo svjesni da preuzimamo/uvozimo američke kulturne obrasce?

Svaki učenik nakon rasprave objavljuje svoj zaključak na digitalnom papiriću na digitalnoj bijeloj ploči Microsoft Whiteboard koja je dio Office365 paketa. Kad svi učenici objave svoje zaključke, sažmite prikupljene argumente i održite kraće predavanje o utjecaju američkoga engleskog jezika na hrvatski jezik. Pojasnite na primjerima kako se u jezičnoj praksi širi jezični bastard: hrengleski, hrengliš te kako utječe na jezičnu kulturu hrvatskih govornika. Na kraju aktivnosti potaknite učenike da napišu svoje pitanje o odabranom jezičnom problemu na koje žele dobiti vaš odgovor na istoj digitalnoj ploči.

Postupci potpore

Radne listiće prilagodite učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija), koristite veličinu fonta najmanje 14 pt, sanserifni font, povećan razmak i podebljan tisak. Tekst neka bude jednostavnog izgleda, poravnat s lijeve strane i jasno prostorno organiziran. Ove prilagodbe mogu olakšati čitanje teksta i učenicima oštećenog sluha, učenicima s poremećajem pažnje i učenicima s poremećajem iz spektra autizma.

U dogovoru s učenicima oštećenog vida prilagodite listiće na način koji će im osigurati samostalno izvršavanje zadataka uz pomoć asistivne tehnologije koju koriste. Slabovidnim učenicima odaberite veličinu fonta i prored koji im najbolje odgovaraju (najčešće 16 pt i više, preporučeni font je Verdana, a mogu se koristiti i Arial i Tahoma). Dajte dodatno vrijeme za rješavanje, a prema potrebi učenicima listiće možete dati i unaprijed.

Provjerite jesu li učenici razumjeli što se od njih traži i što sve i na koji način trebaju označiti u tekstu. Omogućite dovoljno vremena za čitanje i rad na tekstu te smišljanje zaključaka nakon završne rasprave.

Raspravu i rad u digitalnim alatima prilagodite na način opisan u prethodnoj aktivnosti.

Dodatne informacije možete potražiti u Didaktičko-metodičkim uputama za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici mogu pripremiti mali razlikovni rječnik hrengleskih novotvorenica i standardnojezičnih zamjena. Učenici mogu i sami predložiti prevedenice za učestale anglizme koji nemaju svoje standardnojezične zamjene te ih poslati na natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ koji svake godine organizira časopis Jezik.

Razgovarajte uvodno s učenicima: Je li Hrvatska nečija kolonija? Ima li Hrvatska kolonije? Što uopće u suvremenom svijetu znači biti nečija kolonija? Učenicima predložite tekst kojim će se upoznati s pojmom neokolonijalizma i s rangiranjem država svijeta po njihovom bogatstvu. Pitanje na koje će u aktivnosti odgovarati je: Jesmo li mi žrtve neokolonijalizma, neokolonizatori ili oboje?

Učenike podijelite u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak pronaći primjer u kojem smo žrtve neokolonijalnih procesa u svjetskoj ekonomiji i izučiti ga. Primjerice, svi telekomunikacijski operateri u Hrvatskoj u stranom su vlasništvu i upitno je stavljaju li interes svojih podružnica u Hrvatskoj ispred interesa matičnih kompanija Ili sve slabiji položaj domaće poljoprivrede pod pritiskom strane konkurencije. Kakve su posljedice takvog eventualnog ponašanja na proračun Republike Hrvatske, investicije, kvalitetu usluga, izvoz i uvoz? Učenici u istraživanju trebaju obuhvatiti širu perspektivu, a primjeri su tu samo da je ilustriraju. Druga grupa istražuje primjer u kojemu mi kao potrošači podržavamo neokolonijalne procese u svijetu. Primjerice, potpomažemo li koristeći i kupujući uređaj nekog telekomunikacijskog giganta iskorištavanje djece kroz dječji i potplaćeni rad? Gdje započinje naša osobna odgovornost u poticanju neokolonijalizma? Neka učenici rezultate istraživanja zapišu u zajednički dokument koji ste za svaku grupu pripremili koristeći Word Online. Svi učenici unutar grupe popunjavaju istu tablicu od dva stupca u kojoj će u jednom stupcu bilježiti činjenice, a u drugom svoja promišljanja. Ta promišljanja neka budu u obliku oluje ideja – sva se zapisuju.

Nakon obavljenog istraživanja učenici trebaju izraditi videoprilog o istraženoj temi s naslovom (istraživačkim pitanjem): Jesmo li žrtve neokolonijalizma ili neokolonizatori?, pri čemu najprije organizirajte zajednički sastanak obiju grupa. Svaka grupa izlaže svoj dio istraživanja nakon čega se vodi rasprava i komentiraju mišljenja koja su učenici zapisali u drugom stupcu svoje tablice. Učenici u prilogu trebaju prikazati rezultate svojeg istraživanja i ponuditi odgovor na istraživačko pitanje. Podijelite posao prema interesima učenika. Učenici se prvo moraju informirati o načinu izrade scenarija za prilog. Sam prilog mogu napraviti u nekom screencast alatu, primjerice Screencast-O-Matic, kako bi naracijom popratili pripremljene materijale (grafove, članke, fotografije, videoisječke, prezentaciju…). Završeni prilog učenici mogu prikazati na satu razrednika, a može poslužiti i kao uvod za neki od sati politike i gospodarstva koji se bave temom svjetske ekonomije.

Razred podsjetite na fizičku definiciju brzine (promjena položaja u vremenskom razdoblju). S cijelim razredom raspravite o tome kada je u redu predviđati položaj tijela modelom gibanja stalnom brzinom ( $s=vt+s_0$ ). Podijelite učenike u grupe od četvero. Svaka grupa na unaprijed pripremljenu Padlet ploču (Canvas) unosi primjere koji su dobri (npr. automobil vozi po ravnoj autocesti) i za koje misle da ne odgovaraju (npr. avion polijeće sa piste), a razvrstajte ih zajedno.

Učenici će navoditi primjere iz fizike, a na osnovu tog treba im predstaviti ideju da se isti takav model može napraviti i za neke pojave koje nisu fizičke. Fizičari svoje vještine modeliranja koriste i u drugim područjima poput ekonomije. Prikažite im graf koji prikazuje promjenu prihoda kućanstava po decilima - počnite sa primjerom Slovenije tako da u poglavlju Incomes across the distribution in 27 countries kliknete na change country i odaberete Slovenia. Raspravite s cijelim razredom što predstavlja taj graf i kako se iz njega uspoređuje prihode između skupina ljudi u društvu na primjeru najvišeg i najnižeg decila. Postavite im pitanje hoće li osobe iz najnižeg decila ikad doseći one iz najvišeg decila, ili barem one iz prvog višeg decila. Učenici će na bazi ovog grafa vrlo vjerojatno reći da neće, a kako biste proširili raspravu, pokažite im grafove za druge zemlje (npr. Austrija, Njemačka i Mađarska). Zamolite učenike da predlože uzroke i obrazlože zašto se razlike između prihoda ne smanjuju.

Usporedite ove grafove sa s-t grafom koji koristimo za prikaz brzine. U grafičkom kalkulatoru Desmos pripremite graf koji ćete podijeliti učenicima. Svaki učenik samostalno treba prebaciti podatke iz tablice za jednu zemlju koja je priložena grafu prihoda kućanstava u svoj Desmos graf. Nakon toga učenici pomoću jednadžbe pravca trebaju pronaći pravce koji nagibom najbolje odgovaraju onima u grafu. Pri tom mogu koristiti parametre. Pokažite im analogiju te jednadžbe s onom za gibanje jednolikom brzinom i raspravite koliko je opravdano korištenja jednadžbe pravca za ove podatke.

Pitajte učenike što misle u kojem se decilu nalazi prihod njihove obitelji? Podijelite s njima podatke za Hrvatsku (Rezultati ankete o dohotku stanovništva u 2016. godini, str. 27, Gornja granica ekvivalentnog dohotka prema decilima). Učenici u Desmos trebaju prebaciti podatke za decil koji su predložili ranije i onaj za jedan više. Opet trebaju namjestiti grafove linearnih funkcija koje odgovaraju tim podacima, tražite ih da predvide koje godine očekuju da bi prihod njihove obitelji trebao prijeći u viši decil (i hoće li). Raspravite s učenicima koji učinak ovo ima na njihov život i što bi se za njih promijenilo da njihova obitelj već jest u višem rangu. Raspravite s njima što misle da oni osobno mogu napraviti da bi se to dogodilo u njihovom životu, a što se može napraviti na razini društva.

Postupci potpore

Učenicima s poremećajem iz spektra autizma, učenicima s teškoćama pažnje i hiperaktivnosti, učenicima s oštećenjem sluha i specifičnim teškoćama učenja olakšajte sudjelovanje u uvodnoj raspravi izradom podsjetnika o modelima gibanja. Gdje je moguće, koristite i slikovnu podršku i primjere koji će učenicima olakšati razvrstavanje primjera koje ćete koristiti u sljedećem dijelu aktivnosti.

Osigurajte smještanje učenika s teškoćama u grupe u kojima će moći aktivno sudjelovati i dobiti potrebnu podršku drugih učenika te potičite suradnju i uvažavanje unutar skupine.

Podatke koje pokazujete na grafu koji prikazuje promjenu prihoda kućanstava po decilima i Rezultate ankete o dohotku stanovništva u 2016. godini pripremite učenicima oštećenog vida u obliku koji će moći samostalno čitati i obrađivati, a prema potrebi strukturirajte ih i prilagodite i za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija), učenike s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti i učenike s poremećajem iz spektra autizma koji bi mogli imati poteškoća s očitavanjem grafičkih prikaza na mrežnoj stranici, zbog zasićenosti podacima, sitnog fonta i slabog kontrasta između slova i pozadine. Grafove i tablice možete i ispisati i uvećati, jasno ih prostorno organizirati i odijeliti te bitne podatke dodatno naglasiti podebljavanjem tiska.

Učenicima oštećena vida grafove i pravce opisujte kako ih vidite, a slijepim učenicima se preporuča omogućiti i taktilnu prilagodbu. Možete na deblju plastičnu foliju pomoću šila izdubiti pravce ili dijagrame tako da učenik ima taktilni doživljaj onog što mu se opisuje.

Ukoliko njihova asistivna tehnologija ne podržava samostalan rad u grafičkom kalkulatoru Desmos, omogućite učenicima s većim motoričkim teškoćama i učenicima oštećenog vida rad u paru kako bi suučenik mogao raditi prema njihovoj uputi. Učeniku s oštećenjem vida je pri tome potrebno opisati što se događa na ekranu kako bi mogao dati uputu, a zatim mu opisati i dobiveni rezultat.

Učenicima s poremećajem iz spektra autizma, učenicima s teškoćama pažnje i koncentracije te učenicima sa specifičnim teškoćama učenja i oštećenjem sluha za zadatke koje će samostalno raditi u grafičkom kalkulatoru pripremite pisanu uputu koju mogu slijediti, a možete izvući i podatke koje trebaju prikazati na grafu. Omogućite im uporabu podsjetnika s formulama ili rješavanje prema ponuđenom modelu. Možete predvidjeti i manji broj zadataka te produljeno vrijeme za rješavanje.

Za učenike koji žele znati više

Učenike koje zanima više upoznajte s GINI indeksom koji uspoređuje kolike su razlike u jednakostima između populacija. Pomoću podataka iz grafova koji su prikazani u aktivnosti može se računati GINI indeks (upute). Učenici trebaju napraviti usporedbu GINI indeksa za nekoliko zemalja i Hrvatsku, neka samostalno konstruiraju graf promjene GINI indeksa kroz godine.

Na početku aktivnosti učenicima prikažite nekoliko tipičnih božićnih i novogodišnjih reklama multinacionalne kompanije Coca-Cola s likom Djeda Mraza. Pripremite za praćenje reklama radni listić u koji će učenici upisati odgovore na postavljena pitanja: S kojom je svrhom snimljena reklama? Koje su njezine otvorene, a koje skrivene poruke? Koje se vrijednosti promiču reklamom? Kako je poruka oblikovana? Kako odabrana vizualna i auditivna sredstva djeluju na prihvaćanje skrivenih poruka reklame? Što simbolizira lik Djeda Mraza u Coca-Colinim reklamama? i sl. Interaktivni radni listić pripremite koristeći alat Wizer. Prokomentirajte s učenicima prikupljene odgovore.

Nakon orijentacijskog razgovora učenike podijelite u grupe koje će istražiti kakve su se reklame objavljivale u mjesecu prosincu u novinama krajem 19. i početkom 20. st. na portalu Stare hrvatske novine (npr. u Ženskom listu koji je uređivala Marija Jurić Zagorka ili u Novom listu T. Tomljenovića ), a kakve se reklame objavljuju u današnjim novinama i na internetskim portalima. Zadajte učenicima da usporede učestalost reklama s likom Djeda Mraza (Djedice) nekad i danas. Nakon što steknu potreban uvid o promjenama koje su se dogodile u stotinu godina u području oglašivanja u božićnome razdoblju, učenici pripremaju anketna pitanja za učenike i sugrađane kojima će istražiti utjecaj američkih reklama na njihovu interpretaciju Božića kao blagdana. Učenike vodite pri oblikovanju pitanja kako bi njima obuhvatili sve važne aspekte kulturnoga imperijalizma i kolonijalizma, odnosno da učenici dobiju odgovore na pitanje zašto su popularna i masovna kultura pogodni mediji za širenje globalisitčkih ideja i interesa multinacionalnih kompanija te kapitala bez granica.

Na kraju istraživanja učenici objedinjuju prikupljene informacije u problemski članak koji pišu u zajedničkom dokumentu koristeći Word Online. Dogovoreni članak objavljuju na mrežnim stranicama školskoga lista. Za izradu mrežne stranice lista pogodan je Word Press. U članak mogu uključiti audiozapise (primjerice u alatu Audacity) i videozapise (primjerice u alatu Animoto) odgovora sudionika i njihovih komentara uključenih u problematizacijski okvir početnoga pitanja: Kako je Coca-Cola stvorila današnjeg Djedicu, kako to utječe na dobrobit pojedinca, a tko od toga ima materijalnu korist?