Dogovorite s učenicima da za ovu aktivnost pripreme i donesu u školu svoj omiljeni časopis. Postoji mogućnost da će samo neki učenici donijeti časopise, a neki će uputiti na mrežne stranice na kojima čitaju o temama koje ih zanimaju. Posudite u knjižnici i pripremite nekoliko časopisa koji su izlazili prije desetak godina. Također, pripremite i nekoliko suvremenih časopisa za djecu i mlade. Neka to budu časopisi iz različitih područja (edukativno-zabavni, prirodoslovni, ekološki, časopisi za gejmere, časopisi o zdravlju…).
Učenici rade u grupama. Listaju i čitaju suvremene časopise i izdvajaju teme, stalne rubrike i opisuju njihovu grafičku opremu. Zatim listaju i čitaju neke članke iz starijih časopisa. Izdvajaju najčešće teme i opisuju kako grafička oprema članaka doprinosi zanimljivosti samog članka. U obliku Vennova dijagrama učenici uspoređuju jedan časopis iz prošlosti i njegovu suvremenu inačicu. Uspoređuju na koji su način časopisi iz prošlosti privlačili svoje čitatelje, a na koji način čitatelje privlače suvremeni časopisi.
Učenici u grupama oblikuju bilješke na zajednički plakat (papir A3 formata). Svaki učenik u grupi doprinosi izradi plakata. Grupe objavljuju rezultate svojega rada, predstavljaju i objašnjavaju što su napisali na svojim plakatima. Plakate mogu uslikati i učitati na zajedničko mrežno mjesto, primjerice u digitalnom alatu MS Teams kako bi učenicima bili dostupni i poslije.
Podijelite s učenicima poveznice na mrežne inačice časopisa za djecu i mlade. Možete im podijeliti i poveznice na popularne časopise za djecu i mlade na stranim jezicima (ovisno o stranom jeziku koji uče: engleski, njemački ili talijanski) i provesti ovu aktivnost u suradnji s učiteljima stranih jezika. Učenici neka u grupama istražuju koje su teme česte i popularne među mlađom publikom u Europi i svijetu. Neka usporede hrvatske i svjetske online časopise. Učenici sami trebaju odrediti na što će usmjeriti posebnu pozornost i što će uspoređivati. U svakoj grupi odabiru jedan članak na koji su naišli tijekom istraživanja (može to biti i članak iz časopisa na stranom jeziku) i čitaju ga ostalim učenicima. Dijele poveznicu na taj novinski članak s ostalim učenicima, a možete ga projicirati i na ploči. Izdvajaju dijelove članka koji promiče pozitivne ljudske vrijednosti. Objašnjavaju sastavne dijelove novinskoga članka i njegovu grafičku opremu. Objašnjavaju namjenu članka i pretpostavljaju o ciljanoj publici.
Nakon predstavljanja rezultata rada i čitanja članaka komentirajte rad svih grupa, neka učenici iznesu s kojim su se poteškoćama susretali tijekom istraživanja i rada, što im se svidjelo, što su novo otkrili i koje će časopise čitati i poslije.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Za izradu bilješki izradite predložak kako bi učenike usmjerili na bitno. Oni mogu pisati odgovore ili zaokruživati odgovore na postavljeno pitanje u vezi osobitosti časopisa. Ove bilješke bit će im korisne u daljnjem radu. Venov dijagram obojite različitim bojama, a zajednički dio bojom koja se dobije miješanjem boja (npr. žuto, crveno, sa zajedničkim narančastim dijelom).
Unaprijed planirajte i strukturirajte grupne aktivnosti. Definirajte ciljeve i očekivanja, i razmislite o načinima na koje učenik s teškoćama može doprinijeti grupi. Osigurajte da su zadatci jasni i prilagođeni sposobnostima učenika. Potičite inkluzivno i podržavajuće ozračje u grupi. Podignite svijest o važnosti uvažavanja različitosti među članovima grupe. Potaknite suradnju i međusobnu podršku te potičite sve učenike da sudjeluju i izraze svoje ideje. Prilagodbe za učenike s teškoćama mogu biti fizičke, prilagođeni materijali ili prilagođene komunikacijske strategije (npr. vizualna pomagala, upute u pisanom obliku). Omogućite svim učenicima da preuzmu različite uloge u grupnom radu. To može promicati osjećaj odgovornosti, samopouzdanja i razvijanje komunikacijskih vještina. Osigurajte da učenik s teškoćama ima priliku preuzeti odgovornost za zadatke koji su primjereni njegovim sposobnostima i interesima.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu osmisliti nacrt svojega časopisa. Mogu istražiti putem digitalnog alata Mentimeter koji su interesi učenika iz njihove škole i o kojim bi temama voljeli čitati. Na temelju dobivenih podataka učenici osmišljavaju naslovnu stranicu, ime i sadržaj svojega budućeg časopisa. Određuju tko bi bili novinari zaduženi za određene teme. Svoj plan predstavljaju ostalim učenicima i provode ga u djelo tijekom školske godine.
U digitalnom alatu Mentimeter provedite kratku anketu u kojoj će učenici odgovoriti na pitanje o omiljenim filmskim žanrovima. Nakon objave rezultata podijelite učenike u grupe. Grupe rasporedite tako da su svi učenici u grupi ljubitelji istoga filmskoga žanra. Učenici tijekom razgovora i rasprave o zajedničkim obilježjima njihova omiljenoga filmskoga žanra i omiljenih filmova dogovaraju koji će film predstaviti ostalim učenicima. Prije samoga predstavljanja učenici u grupama čitaju filmske kritike, novinske članke i sve dostupne tekstove o navedenom filmu kako bi film mogli predstaviti iz više različitih kutova.
Učenici vode bilješke o svim pročitanim tekstovima i zapisuju najvažnije informacije o filmu na zajedničkome mrežnome mjestu u digitalnom alatu Lino. Otvorite onoliko različitih virtualnih ploča koliko je grupa i podijelite s učenicima poveznice na te ploče. Tijekom rada grupa postavite im koje potpitanje i usmjerite ih u radu. Navedite učenike da na virtualnoj ploči organiziraju podatke tako da se kasnije lako mogu pretvoriti u scenarij za videonajavu. Osim bilježaka, učenici na ploči objavljuju i fotografije i videozapise o odabranome filmu.
Nakon čitanja tekstova i prikupljanja informacija, učenici snimaju videonajavu kojom će ostalim učenicima predstaviti svoj omiljeni film. U videonajavi trebaju privući gledatelje na gledanje filma, ali i dati neke osnovne informacije o filmu na temelju prikupljenih podataka. Videonajavu snimaju svojim tabletima ili mobilnim telefonima, a uređuju je s pomoću digitalnog alata Kizoa. U tom digitalnom alatu mogu dodati svoj snimljeni videomaterijal, fotografije, uklopiti prizore iz filma, napisan tekst u obliku prezentacije itd. Aktivnost se može provesti i u suradnji s učiteljem/učiteljicom Informatike. Nakon obrade i montaže učenici svoju videonajavu objavljuju na dogovorenom mrežnom mjestu. Gledaju videonajave ostalih učenika i komentiraju sve videonajave. Predlažu eventualna poboljšanja.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Omogućite učenicima s teškoćama da se za predstavljanje omiljenoga filma unaprijed pripreme. Dajte jasne i konkretne upute učenicima kako biste im pomogli da se usmjere i organiziraju tijekom rada. Prilagodite strukturu aktivnosti kako bi se odvijala korak po korak i olakšala razumijevanje procesa.
Prilikom rada u grupi učeniku s teškoćama jasno definirajte ulogu i zadatke u skladu s njegovim sposobnostima.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovo korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele mogu osmisliti scenarij za svoj kratki film i snimiti scenu iz toga filma koja će zainteresirati ostale učenike na njegovo gledanje. Videomaterijal mogu urediti i montirati u digitalnom alatu Kizoa.
Povedite kratku raspravu u razredu o poveznici između čitanja popularnih romana u nastavcima i gledanja TV serija. Učenici su vjerojatno čitali neke od popularnih romana u nastavcima, primjerice romane o čarobnjaku Harryju Potteru, Gregov dnevnik, Tom Gates i slične. Neka iznesu svoje mišljenje o čitanju romana u nastavcima i gledanju TV serija. Argumente mogu zapisati i na zajedničko mrežno mjesto u digitalnom alatu Stoodle. Nakon iznošenja svih argumenata za i protiv čitanja/gledanja učenici se dijele u grupe prema tome koje žanrove TV serija vole gledati. Učenici koji su tijekom rasprave pokazali veći interes za čitanje romana u nastavcima mogu se okupiti u jednoj grupi.
Zadatak svake grupe je prema zajedničkom interesu odabrati jednu TV seriju koju će dramatizirati. Učenici TV seriju dramatiziraju na način da odaberu koji će član grupe predstavljati koji lik iz TV serije, zajedno osmišljavaju dijaloge koji će najbolje predočiti glavnu radnju i likove odabrane TV serije. Prema zapisanim dijalozima uvježbavaju osmišljenu scenu. Učenici koji su odabrali roman u nastavcima dramatiziraju odabrani roman. Bitno je da je u svakoj grupi dovoljno članova da svaki predstavlja jedan lik iz odabrane TV serije (ili odabranog romana) i da svi sudjeluju u dramatizaciji. Učenici ne govore ostalim grupama koju TV seriju dramatiziraju.
Grupe prikazuju rezultate svoga rada. Predstavljaju svoje dramatizacije omiljenih TV serija i/ili romana. Ostali učenici nakon svake prikazane dramatizacije pokušavaju pogoditi koju su TV seriju učenici određene grupe dramatizirali. Odabiru najuspješnije dramatizacije i predlažu ideje za poboljšanje manje uspješnih.
U digitalnom alatu u kojem inače provodite nastavu na daljinu, primjerice alatu MS Teams, dogovorite s učenicima termin online sastanka. Tijekom videosastanka povedite kratku raspravu o poveznici između čitanja popularnih romana u nastavcima i gledanja TV serija. Učenici su vjerojatno čitali neke od popularnih romana u nastavcima, primjerice romane o čarobnjaku Harryju Potteru, Gregov dnevnik, Tom Gates i slične. Neka iznesu svoje mišljenje o čitanju romana u nastavcima i gledanju TV serija. Da ne govore svi u isto vrijeme, neki učenici mogu i u grupnom čavrljanju iznijeti svoje mišljenje. Nakon iznošenja svih argumenata za i protiv čitanja/gledanja učenici se dijele u grupe prema tome koje žanrove TV serija vole gledati. Učenici koji su tijekom rasprave pokazali veći interes za čitanje romana u nastavcima mogu se okupiti u jednoj grupi. Otvorite grupno čavrljanje za svaku grupu posebno.
Zadatak svake grupe je prema zajedničkom interesu odabrati jednu TV seriju koju će dramatizirati. Učenici TV seriju dramatiziraju na način da odaberu koji će član grupe predstavljati koji lik iz TV serije, zajedno osmišljavaju dijaloge koji će najbolje predočiti glavnu radnju i likove odabrane TV serije. Prema zapisanim dijalozima uvježbavaju osmišljenu scenu tijekom zajedničkog vidosastanka grupe. Učenici koji su odabrali roman u nastavcima dramatiziraju odabrani roman. Bitno je da je u svakoj grupi dovoljno članova da svaki predstavlja jedan lik iz odabrane TV serije (ili odabranog romana) i da svi sudjeluju u dramatizaciji. Učenici tekst dramatizacije pišu u zajednički dokument izrađen u digitalnom alatu Word koji dijele samo unutar svoje grupe.
Dogovorite s učenicima termin sljedećeg online sastanka. Grupe tijekom videopoziva prikazuju rezultate svoga rada. Predstavljaju svoje dramatizacije omiljenih TV serija i/ili romana. Čitaju osmišljene dijaloge. Pripazite na to da tijekom predstavljanja mikrofone imaju uključene samo učenici koji čitaju/glume. Ostali učenici nakon svake prikazane dramatizacije pokušavaju pogoditi koju su TV seriju učenici određene grupe dramatizirali. Odabiru najuspješnije dramatizacije i predlažu ideje za poboljšanje manje uspješnih.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prilagodite tekst koji će učenici dramatizirati. Smanjite duljinu rečenica i rabite manje složene izraze. Rabite vizualna pomagala poput ilustracija, fotografija ili crteža kako biste pomogli učenicima da bolje razumiju radnju i likove. Pokažite učenicima kako izvoditi pokrete i geste koji se koriste u dramskoj aktivnosti, što može pomoći učenicima da bolje razumiju i zapamte što trebaju raditi tijekom izvedbe. Prilagodite uloge i dijaloge sposobnostima učenika. Pažljivo birajte uloge prilagođene interesima i vještinama učenika s teškoćama. Omogućite dovoljno vremena za ponavljanje i vježbanje kako bi se učenici osjećali sigurno i samopouzdano u izvedbi. Pružite im podršku i ponovite dijelove teksta koji im predstavljaju teškoće. Prilagodite prostor kako bi bio siguran i pristupačan za sve učenike. Osigurajte dovoljno prostora za pokrete i komunikaciju, prilagodite svjetlo ili zvuk ako je potrebno.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici mogu karakterizirati omiljeni lik iz TV serije. Trebaju pogledati nekoliko epizoda te TV serije i pratiti i bilježiti izgled i ponašanje svog omiljenog lika. Zatim u digitalnom alatu Canva izrađuju profil omiljenoga lika iz TV serije. Svoje plakate objavljuju na dogovorenom mrežnome mjestu.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://pravopis.hr/pravila/
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. https://gramatika.hr/
Težak, S. i Babić, S. (2009). Gramatika hrvatskog jezika (Priručnik za osnovno jezično obrazovanje). Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga. rjecnik.hr
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.