Elektroničkom poštom podijelite učenicima poveznicu za digitalni alat Coogle.

Prikažite im videozapis PHILOSOPHY - René Descartes do 5. minute (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski).

Zamolite učenike da u umnu mapu zapišu poznate teze, argumente i savjete navedene u videozapisu. Potaknite ih na to da pokušaju odgovoriti na sljedeća pitanja: Vjerujete li svojem razumu ili se pokoravate autoritetu? Jesu li tvrdnje koje iznosite, utemeljene na činjenicama ili samo na subjektivnom mišljenju? Možemo li reći da tvrdnje razvijaju svijest o vlastitom postojanju i identitetu? Stvara li osjećaj sigurnosti u vlastiti razum ujedno poticaj za izražavanje misli i osjećaja? Potiče li vas na kritičko razmišljanje? Potiču li vas teze na dublje razumijevanje i refleksiju o vlastitim uvjerenjima, vrijednostima i svijetu u kojem živite? Omogućava li samosvjesnost i introspekcija tolerantniji odnos prema drukčijem razmišljanju, tuđim potrebama i ciljevima?

Razgovarajte s učenicima o njihovim interpretacijama.

Pogledajte preostale tri minute navedenog videozapisa pa podijelite učenike u parove. Svaki par u zadanom vremenu treba navesti barem tri tvrdnje koje idu u korist tezi Filozofi za velika otkrića trebaju samo tihu sobu i racionalan um. Razmišljanja trebaju upisati u navedenu umnu mapu. Parovi će nakon završenog zadatka prezentirati svoje tvrdnje ostalim učenicima. Potaknite ih na razmišljanje, iznošenje osjećaja, propitivanje potreba i određivanje vlastitih ciljeva.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Učeniku s oštećenjem vida osigurajte podršku učenika mentora koji će mu opisati vizualne informacije vezane za videozapis.
Provjerite s učenikom razumije li uporabu zadanog alata Coogle. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Pisane upute trebaju biti prilagođene učenikovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Učenika s teškoćama stavite u par s učenikom s kojim se inače druži i koji će mu, prema potrebi, pružiti vršnjačku potporu.
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik tijekom izvršavanja zadataka.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenici koji iskazuju dodatni interes za sadržaje, uputite na povezivanje tema skepticizma i racionalizma gledanjem filma Inception iz 2010. godine (u hrvatskom prijevodu Početak, režija: C. Nolan).

Uputite ih na to da navedeni film gledaju iz filozofske perspektive te mu pritom dodijele neka nova filozofska značenja. Svoja razmišljanja mogu zabilježiti u umnu mapu u alatu Coogle. Potaknite ih na to da prikaz izrađene umne mape prezentiraju u razredu. Neka izlože dojmove o filmu i svojim filozofskim spoznajama.

Potaknite učenike na opisivanje svojih iskustava. Pokrenite raspravu o važnosti neposrednog doživljaja svijeta oko sebe i učenja putem izravnog iskustva. Istaknite važnost senzornih sposobnosti, opažanja, eksperimentiranja i kritičkog razmišljanja u procesu istraživanja. Raspravu možete voditi sljedećim pitanjima: Kakva je priroda iskustva koje su doživjeli? Koja su im osjetila trebala da dožive to iskustvo? Služe li se svojim osjetilima za doživljavanje svijeta i kako ta iskustva utječu na njihovo razumijevanje svijeta? Formiraju li stavove na temelju vlastitog iskustva ili iskustava drugih ljudi? Kako stječu znanje o svijetu i postoje li granice znanja? Kako jezik utječe na našu sposobnost da izražavamo i razumijemo iskustvo? Koliko je važno iskustvo u odnosu na razum u procesu stjecanja znanja? Postoji li univerzalno iskustvo ili je ono subjektivno i individualno? Mogu li reći da su tijekom godina razvijali svoje iskustvo i mijenjali svoju percepciju o sebi ili o svijetu u kojem žive?

Podijelite učenike u tri grupe. Svakoj grupi dodijelite zadatak.

Prva grupa analizira stjecanje znanja putem izravnog iskustva.

Pripremite mango i dajte ga prvoj grupi učenika. Zamolite ih da opišu svoj doživljaj manga. To je primjer stjecanja znanja putem osobnog iskustva.

Druga grupa analizira znanje iz iskustva promatranjem i indukcijom.

Jednom učeniku u grupi dajte kišobran, zamolite ga da ga otvori i prošeće se ispred prozora učionice. Učenici bi trebali zaključiti da pada kiša. Moguće je i da stvarno pada kiša. To znanje proizlazi iz iskustva promatranja situacije i povezivanja zaključaka na temelju prethodnog znanja o kiši i nošenju kišobrana.

Treća grupa analizira iskustvo na temelju učenja i stjecanja znanja.

Pripremite osnovne pojmove o empirizmu i zamolite svakog učenika da pročita jedan pojam. Učenici će u interakciji s drugima čuti nešto o empirizmu. Zatim pogledajte zanimljiv i kratak videozapis Epistemology: Introduction to Theory of Knowledge (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski).

Za svaku grupu u Wordu isprintajte odgovarajuća pitanja, ovisno o iskustvu koje ispituju.

Koje se činjenice i opažanja temelje na našem iskustvu? Postoje li granice našeg osjetilnog iskustva i kako to utječe na naše razumijevanje svijeta? Navedite primjere o tome kako različita osjetila pružaju informacije i kako to utječe na našu spoznaju. Opišite situaciju u kojoj ste zbog lošeg iskustva promijenili svoje djelovanje. Možemo li provjeriti ili potvrditi svoje tvrdnje putem eksperimenata i ponavljanja iskustava? Kako različita iskustva pojedinaca utječu na naše razumijevanje svijeta? Možete li navesti prednosti i ograničenja znanstvene metode u prikupljanju empirijskih podataka? Mijenja li se spoznaja i razumijevanje s vremenom, na temelju novih iskustava? Temelje li se naša vjerovanja na iskustvenim dokazima? Postoji li uvijek jasna veza između uzroka i posljedice?

Grupe će se koristiti alatom PowToon za izradu animiranih plakata koji prikazuju različite stupnjeve znanja. Stvorit će animirane scene s pomoću smjernica. Dodat će animirane tekstualne elemente i slike koje vizualno prikazuju svaki primjer iskustva. Prezentacije neka izlože u razredu.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Učenika s teškoćama smjestite u grupu koja mu može, prema potrebi, pružiti podršku. Razmislite o tome koji ćete zadatak dodijeliti grupi u kojoj je učenik s teškoćama vodeći pritom računa o učenikovim jakim stranama. Ako je potrebno, tijekom izvođenja zadatka učeniku s teškoćama pružite podršku postavljući mu potpitanja vezana za temu kako bi shvatio svrhu zadatka.
Svi pisani materijali koje dajete učeniku s teškoćama, trebaju biti prilagođeni njegovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
Osigurajte dovoljno vremena za rad i ozračje u kojem će učenik s teškoćama biti aktivan sudionik tijekom izvršavanja zadataka.
Provjerite s tim učenikom razumije li uporabu zadanog alata PowToon. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Učenicima možete podijeliti poveznicu za videozapis Locke, Berkeley & Empiricism: Crash Course Philosophy #6 (odaberite automatski prijevod na hrvatski jezik tako da u postavkama odaberete engleski – automatski generirano – i zatim hrvatski). Neka prezentiraju ostalima u razredu što su novo naučili gledajući videozapis.

Učenici su se u prethodnim aktivnostima imali priliku upoznati s osnovnim postavkama empirizma i racionalizma.

Kreirajte online debatu na interaktivnoj platformi Kialo. Postavite sljedeću tezu: Znanje ne ovisi o iskustvu, već je racionalna intuicija. Kreirajte timove ovisno o argumentacijskoj liniji koju svaki učenik samostalno odabere. Racionalistima ponudite smjernice s pomoću kojih mogu oblikovati svoje glavne teze, argumente i primjere: Kako racionalizam potiče na kritičko razmišljanje i kako to može poboljšati naše donošenje odluka i oblikovanje stavova? Zašto je objektivnost važna u racionalnom razmišljanju i kako možemo primijeniti racionalizam u cilju približavanja istini i znanju? Kako racionalizam potiče napredak i inovacije te na koji način racionalno razmišljanje može pridonijeti stvaranju boljeg društva? Empiristima ponudite sljedeće smjernice: Kako empirizam potiče iskustveno učenje i na koji način to može oblikovati naše razumijevanje svijeta i samih sebe? Zašto je verifikacija putem iskustva važna u empirijskom pristupu i kako nam to pomaže u izgradnji pouzdanog znanja? Kako empirizam potiče na razvoj znanosti i napredak te na koji način možemo primijeniti empirijski pristup kako bismo riješili probleme i unaprijedili društvo?

Potičite učenike na usustavljivanje svojeg znanja, kritičko razmišljanje, uvažavanje drugih mišljenja, suradnju i izgradnju vlastitog stava.

Omogućite postavke za glasanje, davanje povratne informacije ili komentara za svaki argument. Raspravu usmjeravajte i korigirajte kako bi ostala na filozofskoj razini poticajnim sugestijama i primjerima. Odredite završetak rasprave i pomozite u izvođenju zaključaka. Dakako, učenike valja nagraditi zasluženim ocjenama.

Tijekom rasprave o vječnom sporu vezanom za empirizam i racionalizam učenik uviđa vrijednost obaju načina u spoznavanju i razumijevanju sebe i svijeta u kojem živi.

S obzirom na to da je digitalna platforma Kialo osmišljena za online okruženje, učenici neće biti ograničeni vremenom u osmišljavanju i iznošenju argumenata. U bilo kojem trenutku mogu se uključiti u raspravu i navesti svoje razloge za zastupanje određene pozicije.

Učenici s teškoćama u razvoju heterogena su skupina, a odabir prilagodbi treba odgovarati potrebama i mogućnostima svakog učenika. Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole (psihologom, logopedom ili edukacijskim rehabilitatorom), ali i samim učenikom s teškoćama.

Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u debati. Pružite mu podršku pri oblikovanju misli i argumentiranom iznošenju mišljenja.
Provjerite s tim učenikom razumije li uporabu zadanog alata Kialo. Ako je potrebno, demonstrirajte mu korake u radu, odnosno pružite mu podršku dok samostalno ne ovlada uporabom spomenutog alata te pripremite pisane i/ili slikovne upute kao podsjetnik za rad u alatu. Sve pisane upute za učenika s teškoćama, trebaju biti prilagođene njegovim potrebama (uvećan font, Arial veličine najmanje 14 pt, prored između riječi i redaka, jasne slike dobrog kontrasta).
U aktivnosti koja se provodi u online okruženju, potrebno je učeniku s teškoćama osigurati dovoljno vremena za izvršavanje zadatka. Ako je potrebno, osigurajte mu vršnjačku podršku tijekom uporabe digitalnog alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručnicima Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Uputite učenike na uvodni dio doktorskog rada Problem znanja a priori u sporu između empirizma i racionalizma (Butković, A. 2014). Zatim ih zamolite da u tablicu upišu osnovne filozofske sporove i različitosti služeći se pročitanim tekstom. Učenici će u umnoj mapi u alatu Coogle izraditi svoje bilješke i prezentirati ostalima u razredu svoje spoznaje.