Pripremite kratke tekstove s turističkim informacijama o nekoliko europskih zemalja (odaberite one zemlje iz čijeg su jezika posuđene riječi koje danas postoje u hrvatskom jeziku). Tekst možete objaviti u aplikaciji Teams ili ih ispisati i dati učenicima. Podijelite učenike u pet grupa. Svaka grupa treba čitati tekst o jednoj zemlji.
Na temelju pročitanih informacija učenici nastavljaju istraživati koristeći se mrežnim izvorima; trebaju navesti primjere riječi koje su posuđene iz jezika zemlje o kojoj su čitali i danas su dio hrvatskog jezika. Upozorite učenike na kritički pristup tijekom preuzimanja informacija s mrežnih izvora. Neka procijene njihovu pouzdanost usporedbom s informacijama iz drugih izvora. Zadatak je objasniti razloge i načine jezičnog posuđivanja u prošlosti i danas.
Neka učenici navedu načine prilagodbe (promjene u pisanju i glasovnom sastavu riječi, promjene u oblicima riječi), a zatim neka navedu i primjere riječi u kojima je vidljivo strano podrijetlo te primjere internacionalizama za koje postoji i odgovarajuća zamjena u hrvatskom jeziku. Potaknite učenike neka usporede kako se pojedini internacionalizmi pišu i izgovaraju u različitim jezicima. Dajte učenicima mali jezični izazov: neka pokušaju osmisliti hrvatske zamjene za neke internacionalizme koje možete navesti. Neka razmisle o tome kojim bi načinom tvorili novu riječ, s pomoću kojih tvorbenih elemenata, kojim bi se morfemima koristili i kako bi tu novotvorenu riječ podijelili na morfeme (trebaju se prisjetiti sadržaja iz tvorbe riječi i morfologije). Neka učenici napišu svoje prijedloge. Možete im reći da ih objave u aplikaciji Teams, kako bi ih svi mogli pročitati i komentirati. Nakon tih aktivnosti predstavnici grupa objavljuju rezultate rada.
Slijedi rasprava. Postavite pitanje o tome treba li danas štititi hrvatski jezik od stranih utjecaja i kako to učiniti. Pitajte učenike mogu li nas takve situacije (utjecaji stranih jezika na hrvatski) potaknuti na stvaranje novih hrvatskih riječi i na snalaženje u novoj jezičnoj situaciji. Neka učenici razmisle o tome i kažu kako nam učenje drugog jezika i svijest o jezičnoj raznolikosti može pomoći u razvijanju tolerancije prema drugim narodima i kulturama, kako nas upoznavanje drukčijeg načina razmišljanja i pogleda na svijet obogaćuje i širi naše horizonte.
Nakon tog dijela aktivnosti učenici trebaju oblikovati digitalni plakat u alatu Padlet; svaka grupa treba odabrati tri boje koje će uporabiti na plakatu i tako prikazati temu jezičnog posuđivanja, a uz plakat trebaju napisati i dva kratka članka (150 riječi) s podatcima ili zanimljivostima o jezičnom posuđivanju i posuđenicama; neka dodaju ključne riječi, fotografije i grafičke prikaze. Nakon izrade plakata dogovorite s učenicima da ih objave u aplikaciji Teams, a zatim možete vrednovati njihov rad i napisati povratnu informaciju.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Prilagodite tekst koji će učenici čitati. Koristite se jasnim i jednostavnim jezikom, izbjegavajte složene rečenice. Rasporedite tekst u kratke odlomke kako biste olakšali čitanje i razumijevanje. Povećajte veličinu i tip fonta (najmanje 14pt Arial, Comic Sans) kako bi tekst bio lakše čitljiv. Povećajte razmak između redova i odlomaka. Istaknite ključne riječi, pojmove ili rečenice kako bi učenici mogli lakše prepoznati bitne dijelove teksta. Isto učinite i za pretraživanje mrežnih stranica. Suzite izbor i učenike uputite na točno određene izvore. Koristite se različitim bojama za označavanje različitih kategorija ili ključnih pojmova.
Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Padlet. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dajte učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje prilikom pisanja članka. Ponudite učenicima korake koje mogu pratiti kako bi imali strukturu i smjer za vrijeme pisanja. Upotrijebite grafičke organizatore za vizualizaciju i organizaciju ideja prije nego što počnu pisati sastavak. Ponudite učenicima predloške i okvire za pisanje sastavka. Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju omogućite usmeno izražavanje ideja, razgovor o temi ili snimanje.
Osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama, kako bi mogli dovršiti svoje sastavke.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu pronaći primjere novih posuđenih riječi koje su se pojavile u hrvatskome jeziku zahvaljujući tehnologiji i istražiti kako se te riječi koriste u nekim drugim jezicima (imaju li zamjene, kako se pišu, jesu li prilagođene). Za primjere prevedenih/prilagođenih stranih riječi u hrvatskome jeziku mogu istražiti mrežnu stranicu "Bolje je hrvatski" Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i o sadržaju stranice izvijestiti ostale učenike u razredu.
Organizirajte rad metodom obrnute učionice. Prije početka aktivnosti učenici trebaju proučiti i opisati razloge i proces jezičnoga posuđivanja, vrste posuđenica prema jeziku iz kojeg potječu; vrste posuđenica u čijem je izrazu vidljivo strano podrijetlo; objasniti prilagodbu posuđenica. U alatu Word napišite smjernice za pisanje raspravljačkog eseja o tome koliko anglizmi utječu na suvremeni hrvatski jezik; treba li dopustiti jezično posuđivanje ili čuvati jezičnu čistoću. Upute objavite u aplikaciji Teams. Učenici se mogu služiti različitim izvorima za pisanje eseja. Pritom neka provjere je li izvor pouzdan i relevantan. Zadajte rok za pisanje eseja; učenici ga trebaju objaviti u mapi koju možete otvoriti u aplikaciji Teams.
Nakon što napišu esej podijelite učenike u parove. Zatim neka međusobno pročitaju esej i napišu povratnu informaciju (za tu vrstu vrednovanja možete pripremiti digitalnu tablicu u alatu Tables generator). Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o esejima koje su napisali. Neka komentiraju i postavljaju pitanja. Potaknite učenike neka kažu što misle o utjecaju anglizama na suvremeni hrvatski jezik, može li to značajno promijeniti hrvatsku kulturu. Neka učenici kažu što misle o jezičnom purizmu. Pitajte ih kako svaki pojedinac može djelovati na njegovanje jezične pismenosti, koja je uloga jezika u očuvanju nacionalnog identiteta. Neka se učenici osvrnu i na povijesne i političke okolnosti koje su utjecale na jezično posuđivanje, a isto tako neka navedu zemlje koje su nam geografski bliže i čiji je jezik utjecao na hrvatski.
Razgovarajte s učenicima i o tome kako razvijanje svijesti o brizi za vlastiti jezik i kulturu može utjecati na stav i odnos prema drugim kulturama i jezicima. Nakon toga organizira se rad u grupama. Učenici sastavljaju pitanja za kviz o jezičnom posuđivanju i posuđenicama. Podijelite zadatke tako da svaka grupa sastavi određen broj pitanja koja trebaju biti različito strukturirana. Kviz oblikuju u programu PowerPoint; prezentacija se dijeli na disku OneDrive, učenici je zajednički uređuju (na stranici Pixabay mogu pronaći i dodati fotografije), a zatim se može oblikovati i objaviti i u aplikaciji Kahoot.
Potaknite učenike neka organiziraju kviz u školskoj knjižnici ili učionici, pozovite veći broj učenika koji će sudjelovati. Na kviz se prijavljuju učenički timovi (pet članova iz svakog razreda), a može se održati tijekom obilježavanja Mjeseca hrvatskoga jezika. Najuspješnijim timovima mogu se dodijeliti i prigodne nagrade.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Dajte učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje u eseju. Razmislite o koracima koje mogu pratiti kako bi imali strukturu i smjer pri pisanju. Upotrijebite grafičke organizatore kao alat za vizualizaciju i organizaciju ideja prije nego što počnu pisati esej. Ponudite učenicima predloške i okvire za pisanje eseja. Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju omogućite usmeno izražavanje njihovih ideja, razgovor o temi ili snimanje. Osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama kako bi mogao dovršiti svoj esej. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Tables generator, Kahoot). Izradite pisane ili slikovne upute za upotrebu. Prilikom rada u grupi učeniku s teškoćama dajte jasne zadatke i ulogu u grupi.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu istražiti medijske naslove na hrvatskim portalima i analizirati uporabu posuđenica u njima. O tome mogu pripremiti prezentaciju u programu PowerPoint i održati kratko izlaganje za druge učenike.
Za početak aktivnosti pripremite kratak tekst koji sadrži turcizme i dajte učenicima neka ga pročitaju. Možete ga objaviti u aplikaciji Teams ili ispisati i podijeliti učenicima. Postavite im pitanje o podrijetlu tih riječi i potaknite ih na otkrivanje. U nastavku učenici raspravljaju o tome zašto se posuđuju riječi iz drugih jezika. Nakon toga rade u pet grupa; svaka dobiva jednu riječ za istraživanje (odaberite riječi iz različitih jezika); učenici trebaju objasniti njezino značenje riječi, a onda i podrijetlo te riječi i na temelju toga odlučiti u koju bi zemlju putovali radi istraživanja.
Zadatak je pronaći još pet riječi posuđenih iz jezika te zemlje i navesti njihov naziv prema podrijetlu, prikazati proces posuđivanja i način prilagodbe hrvatskom jeziku. U alatu Canva svaka grupa treba oblikovati jezičnu putovnicu (digitalni plakat) one zemlje u koju bi putovali. Tako će prikazati što su otkrili o jeziku i posuđenicama o kojima su istraživali. Nakon tog dijela aktivnosti razgovarajte s učenicima o povijesnim okolnostima koje su utjecale na doticaj hrvatskoga jezika s drugim jezicima.
Pitajte učenike što još može biti razlog za doticaj hrvatskoga jezika s drugim jezikom, potaknite učenike na promišljanje o suradnji s drugim zemljama, o tome na kojim se sve područjima može ostvariti ta suradnja i kako to utječe na jezik. Neka učenici kažu i kako učenje drugih jezika može utjecati na naše poimanje drugih kultura i naroda. Potaknite ih neka razmisle i odgovore kako raznolikost jezika i kultura može obogatiti svakodnevni život i doprinijeti razumijevanju drugih ljudi i njihova svjetonazora.
Zatim svaka grupa dobiva drugi zadatak. Pronaći će i navesti strane riječi: izvorni naslov jedne poznate pjesme iz te zemlje (folklor ili neki glazbeni žanr), a trebaju navesti i naziv nekog jela ili običaja, odjevnog predmeta (dio kulturnog nasljeđa te zemlje) a da se ta riječ koristi i u hrvatskom jeziku.
Na kraju aktivnosti u alatu Lino svaki učenik (na temelju vlasitog iskustva) treba napisati kratku recenziju o nečemu što je povezano s jednom od zemalja (jelo ili piće koje je kušao, pjesmu koju je slušao, dojam o plesu, odjevnom predmetu, nekoj biljci, životinji…), a mogu objaviti i fotografiju. Nakon aktivnosti možete na školskoj mrežnoj stranici objaviti učeničke plakate i recenzije.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.
Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).
Tekst u uvodnoj aktivnosti grafički prilagodite za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju. Povećajte font Arial, Verdana, Comic Sans (14pt i veći), kao i prored između rečenica. Poravnanje treba biti lijevo. Koristite se pozadinom i bojom teksta koje ga čine lako čitljivim i stvaraju jasan kontrast. Višestruko složene rečenice razlomite na više jednostavnih rečenica. Svaku rečenicu pišite u novi red. Odvojite naputke i pitanja od tijela teksta. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u grupi te odredite pravila ponašanja tijekom grupnog rada. Odredite i kriterije i postupke vrednovanja i samovrednovanja ponašanja tijekom rada u grupi.
Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima:Canva i Lino. Pripremite slikovne ili napisane upute za upotrebu digitalnih alata. Dajte učenicima jasne i sažete upute o tome što se od njih očekuje prilikom pisanja recenzije. Razmislite o koracima koje mogu pratiti kako bi imali strukturu i smjer pri pisanju. Upotrijebite grafičke organizatore kao alat za vizualizaciju i organizaciju ideja prije nego što počnu pisati recenziju. Za učenike sa specifičnim teškoćama u učenju omogućite usmeno izražavanje njihovih recenzija, razgovor o temi ili snimanje.
Osigurajte dodatno vrijeme za učenike s teškoćama, kako bi mogli dovršiti svoje pisane recenzije.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu osmisliti kratku anketu i snimiti video među vršnjacima u školi. U anketi mogu ispitati stavove o utjecaju anglizama na hrvatski jezik, o novotvorenicama koje ih zamjenjuju te o njihovu prihvaćanju u hrvatski jezik. Svoj video mogu objaviti na školskoj stranici društvene mreže.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatski standardni jezik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Klaić, Bratoljub (2002). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Rječnik hrvatskoga jezika (2000). Zagreb: Školska knjiga i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Samardžija, Marko (1995). Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Silić, J. i Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Turk, Marija (2013). Jezično kalkiranje u teoriji i praksi: prilog lingvistici jezičnih dodira. Zagreb - Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada - Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.