Na početku aktivnosti ponovite s učenicima psihičke poremećaje i poremećaje ličnosti koje ste obradili. Zajedno se prisjetite da postoje anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, somatoformni poremećaji, psihotični poremećaji, poremećaji hranjenja, poremećaji prouzročeni uzimanjem sredstava ovisnosti i poremećaji kontrole impulsa. Od poremećaja ličnosti, komentirajte antisocijalni, narcisoidan i granični poremećaj ličnosti. Analizirajte koji simptomi prate pojedine psihičke poremećaje, a koji poremećaje ličnosti. Pitajte učenike znaju li za neku poznatu osobu koja boluje od nekoga psihičkog poremećaja ili poremećaja ličnosti. Potaknite ih na raspravu o tome koja su njihova stajališta o psihičkim bolesnicima. Smatraju li da psihičke bolesnike treba izbjegavati? Smatraju li da svi psihički bolesnici trebaju biti smješteni u bolnicu? Imaju li prijatelja koji boluje od nekoga psihičkog poremećaja? Kako se odnose prema njemu?
Podijelite učenike u osam grupa. Prva grupa istražuje koja poznata osoba boluje od anksioznog poremećaja. Druga grupa istražuje koja poznata osoba boluje od poremećaja raspoloženja. Treća grupa može istraživati koja poznata osoba boluje od psihotičnog poremećaja. Četvrta grupa istražuje poznate osobe koje boluju od poremećaja hranjenja. Peta grupa može istražiti koja poznata osoba boluje ili je bolovala od poremećaja uzrokovanih uzimanjem sredstava ovisnosti, a šesta koja slavna osoba boluje od poremećaja kontrole impulsa. Sedmoj i osmoj grupi zadajte dva poremećaja ličnosti, npr. antisocijalni i granični, te da pokušaju pronaći neku poznatu osobu koja je javno progovorila o svojem poremećaju ličnosti. Za rad im možete ponuditi izvor Umjetnost i psihičke smetnje te ih uputiti na ostale mrežne izvore koje smatrate prihvatljivima.
Navedeni izvori neka budu samo polazište za opsežnije istraživanje učenika, nakon što odaberu slavnu osobu koja je bolovala od zadanog poremećaja.
Svaka će grupa iscrpno istražiti odabranu slavnu osobu te njezin prikaz vlastite bolesti (psihičkog poremećaja ili poremećaja ličnosti). Istražit će s kakvim se poteškoćama susretala tijekom života, kada i kako joj je postavljena dijagnoza, koje je simptome imala, kako se okolina ponašala prema njoj prije postavljene dijagnoze, a kako poslije. Dobivene spoznaje će svaka grupa prikazati u obliku plakata izrađenog u digitalnom alatu Canva, kojem će pristupiti putem e-laboratorija. Učenici će svoje uratke predstaviti u razredu te ih zajedno komentirajte. Kritički se osvrnite na različite pristupe okoline prema psihički oboljelim pojedincima te s učenicima komentirajte kako mi kao društvo možemo utjecati na destigmatizaciju psihičkih poremećaja.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i osobnim potrebama svakog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio prikladno objašnjenje ili potporu.

Prije zadavanja zadataka važno je zadobiti pozornost svih učenika, a pogotovo učenika s teškoćama. Najavite im aktivnosti i opširno objasnite upute te imajte na umu da je takvim učenicima potrebno više vremena za obavljanje zadataka ili shvaćanje uputa.

U uvodnom dijelu ponavljanja učenike s teškoćama potaknite na aktivnost, neka nabroje različite psihičke poremećaje o kojima ste razgovarali. Nemojte ustrajati na tome da usmeno izlažu učenici kojima je to izazov, osim ako se sami jave (učenici s izraženom anksioznošću ili učenici s jezičnim teškoćama). Potaknite učenika s teškoćama da kaže svoje mišljenje, neka se unaprijed pripremi za sudjelovanje u raspravi. Omogućite mu da izrazi svoje životno iskustvo te iznese mišljenje o tome kako bi se moglo promijeniti stajalište društva o osobama s različitim vrstama invaliditeta (teškoća).
Pri podjeli učenika u parove ili male grupe vodite računa o sastavu grupe. Važno je učeniku s poremećajem iz autističnog spektra prije najaviti rad u paru ili grupi s pomoću natuknica ili vizualne potpore. Učenika s poremećajem aktivnosti i pažnje smjestite u skupinu u kojoj su učenici uzorna ponašanja kako bi mu pomogli da usmjeri pozornost na zadatak. Učeniku oštećena vida omogućite učenika mentora koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi. Kako bi svaki učenik dao doprinos grupi, podijelite uloge unutar grupe i to u skladu s potrebama učenika s teškoćama. Obratite pozornost na to da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te mu unaprijed pripremite smjernice za zadatak. Neka mrežni izvori budu dostupni učeniku s teškoćama, osigurajte da postoji mogućnost vizualne i grafičke prilagodbe teksta (uvećanje, prilagodba kontrasta i svjetline). Tim učenicima omogućite potporu drugog učenika pri upotrebi digitalnog alata Canva u kojem će izrađivati plakat o zadanoj slavnoj osobi, tj. psihičkom poremećaju. Tijekom objašnjenja aktivnosti pazite na to da je svaki učenik razumio uputu, a prema potrebi je ponovite i dodatno objasnite na jednostavan i konkretan način. Bilo bi dobro da učenik s poremećajem aktivnosti i pozornosti zapisuje, provodi pripremu za izradu plakata ili ga izrađuje u digitalnom alatu kako bi bio što aktivniji i lakše usmjerio pozornost u aktivnosti.
Prilagodba scenarija treba biti u skladu s preporukama stručnog tima škole i teškoćama učenika te njegovim osobnim potrebama.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti postoji li povezanost između psihičkih poremećaja i somatizacije. Ponudite im sljedeće izvore znanja: Psihodermatologija i Povezanost traume iz djetinjstva sa somatizacijom u odrasloj dobi.
Spoznaje koje su dobili u istraživanju neka iznesu ostalim učenicima u razredu u obliku prezentacije u digitalnom alatu Prezi, kojem su pristupili putem e-laboratorija.

Na početku aktivnosti potaknite učenike da razmisle o tome kakav je danas odnos prema psihičkim bolesnicima. Ponudite im sljedeći izvor znanja: Destigmatizacija psihičkih poremećaja. Komentirajte s učenicima njihova stajališta o psihičkim bolesnicima, slažu li se s izjavama koje su pročitali te što misle, mogu li oni sami nekako pomoći u destigmatizaciji psihičkih bolesnika.
Nakon rasprave o odnosu društva prema psihičkim poremećajima i ljudima koji od njih boluju, potaknite učenike da istraže kakav je u povijesti bio odnos prema psihičkim bolesnicima. Za istraživanje im ponudite sljedeće izvore znanja: Stigmatizacija psihički oboljelih osoba i Povijest i budućnost psihijatrije.
Podijelite učenike u šesteročlane grupe. Budući da postoji šest etapa razvoja psihijatrije i odnosa prema psihičkim bolesnicima, svaki član grupe istraživat će jednu etapu. Ako se dogodi da neka grupa nema šest članova, jedan učenik može istražiti više etapa razvoja psihijatrije i odnosa prema psihičkim bolesnicima.
Jedan učenik u grupi istraživat će odnos prema psihičkim poremećajima i ljudima koji od njih boluju tijekom antike. Drugi će učenik istraživati odnos prema psihičkim bolesnicima tijekom srednjeg vijeka. Treći učenik istraživat će prvu psihijatrijsku revoluciju koja počinje djelovanjem psihijatra Pinela u doba francuske revolucije. Četvrti učenik istraživat će drugu psihijatrijsku revoluciju uvelike obilježenu djelovanjem Sigmunda Freuda. Peti će učenik istražiti treću psihijatrijsku revoluciju koja je počela između dvaju svjetskih ratova, a obilježena je otkrivanjem lijekova. Šesti učenik istražit će završnu, četvrtu psihijatrijsku revoluciju u kojoj se napokon počinju destigmatizirati psihički poremećaji te pristup psihičkim bolesnicima postaje sve humaniji. Mrežni izvori koje ste im ponudili neka budu samo polazište za daljnje istraživanje.
Nakon što su učenici istražili kako se u povijesti mijenjao odnos prema psihičkim bolesnicima, unutar grupe osmislit će strip kojim će dobivene informacije predstaviti ostatku razreda. Strip će izraditi u digitalnom alatu Pixton, kojem će pristupiti putem e-laboratorija. Učenici će svoje uratke pohraniti u razrednu mapu u alatu Teams, nakon što izradite razrednu grupu i podijelite im poveznice. Objasnite učenicima kako će pristupiti razrednoj mapi i kako će pohraniti svoje uratke. Svaki strip prikazat ćete u razredu te zajedno s učenicima komentirati. Najkreativniji strip objavite na mrežnim stranicama škole, da i ostali učenici saznaju o različitim odnosima prema psihičkim bolesnicima u različitim razdobljima te da promisle o tome kakav je njihov odnos prema psihičkim bolesnicima. Možete ga i nagraditi odličnom ocjenom.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i pojedinačnim potrebama svakog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio prikladno objašnjenje ili potporu.

Prije zadavanja zadataka važno je zadobiti pozornost svih učenika, a pogotovo učenika s teškoćama. Najavite aktivnosti i opširno objasnite upute te imajte na umu da je takvim učenicima potrebno više vremena za obavljanje zadataka ili shvaćanje uputa.

U uvodnom dijelu ponavljanja učenike s teškoćama potaknite na aktivnost, razgovarajte o odnosu društva prema psihičkim bolestima. Nemojte inzistirati na tome da usmeno izlažu učenici kojima je to izazovno, osim ako se sami jave (učenici s izraženom anksioznošću ili učenici s jezičnim teškoćama). Omogućite im da se pripreme za raspravu (pripremite im unaprijed pitanja koja ćete postavljati). Potaknite učenika s teškoćama da govori o vlastitom iskustvu, neka ispriča s kojim se stigmama susreo u životu te kako je to utjecalo na njega, ako to želi.
Izvori znanja trebaju biti u sladu s potrebama učenika. Omogućite učeniku pregled u elektroničkom obliku s mogućnošću prilagodbe svjetline, kontrasta, veličine ili upotrebu programa za čitanje naglas kako bi lakše pratio zadane tekstualne materijale. Tiskani materijal popratite vizualnim materijalom koji dodatno objašnjava sadržaj.
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe. Važno je učeniku s teškoćom prije najaviti rad u grupi s pomoću natuknica ili vizualne podrške. Učenika s poremećajem aktivnosti i pozornosti smjestite u skupinu u kojoj su učenici uzorna ponašanja kako bi mu pomogli da usmjeri pozornost na zadatak. Učeniku oštećena vida omogućite potporu drugog učenika koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi. Kako bi svaki učenik dao svoj doprinos grupi, podijelite uloge unutar grupe i to skladu s potrebama učenika s teškoćama. Obratite pozornost na to da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te mu unaprijed pripremite smjernice za zadatak, neka ima jasnu ulogu u grupi (primjerice neka istražuje završnu, četvrtu psihijatrijsku revoluciju). Omogućite potporu drugog učenika tijekom upotrebe digitalnog alata Pixton u kojem će izrađivati strip kojim će predstaviti rad grupe ostalim učenicima. Tijekom objašnjavanja aktivnosti pripazite na to da je svaki učenik razumio uputu, a prema potrebi je ponovite i dodatno objasnite na jednostavan i konkretan način. Bilo bi dobro da učenik s poremećajem aktivnosti i pozornosti zapisuje, obavlja pripremu za izradu plakata ili ga izrađuje u digitalnom alatu kako bi bio što aktivniji i lakše usmjerio pozornost u aktivnosti. Ako se učenik ne snalazi u digitalnom alatu, omogućite mu izradu stripa na papiru.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti različite psihičke poremećaje koji su karakteristični za pojedinu kulturu. Ponudite im sljedeći izvor znanja: Stanja disocijacije i opsjednutosti u različitim kulturama. Rezultate istraživanja mogu predstaviti u razredu s pomoću digitalnog alata Canva, kojem će pristupiti putem e-laboratorija.

Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicima o tome jesu li pogledali neki film u kojem se govori o psihičkim poremećajima, načinima njihova liječenja ili odnosu društva prema psihičkim bolesnicima. Potaknite ih da navedu filmove koje su gledali te o čemu je u njima riječ. Pitajte ih kako su se osjećali dok su gledali film te što su zaključili. Spomenite i neki film koji ste vi gledali te objasnite njegov sadržaj. Primjerice, možete navesti film Split u kojem glumi James McAvoy. On obrađuje temu disocijativnog poremećaja identiteta. U tom filmu oboljeli ima 23 podvojene ličnosti te otima tri mlade djevojke. Sljedeći film koji možete spomenuti je The Aviator, u kojem Leonardo De Caprio glumi Howarda Hugesa, velikoga poslovnog čovjeka, filmskog producenta te poslije važnog čovjeka u zrakoplovnoj industriji. On je bolovao od opsesivno kompulzivnog poremećaja koji ga je znatno ograničavao u njegovim poslovnim i životnim ostvarenjima. Film As Good as It Gets također obrađuje opsesivno kompulzivni poremećaj, ali na drukčiji, humorističan način. Film The Silence of The Lambs, u kojem Anthony Hopkins glumi Hannibala Lectera, brilijantnog psihijatra i serijskog ubojicu s kanibalskim preferencijama obrađuje antisocijalni poremećaj ličnosti. U njemu je vidljivo koliko su psihopati zapravo veoma inteligentni ljudi sa sposobnošću glume i prilagodbe svakidašnjim situacijama.
Spomenite i neke filmove koji se bave liječenjem psihičkih poremećaja. Najpoznatiji je film, za koji su najvjerojatnije i učenici čuli, Let iznad kukavičjega gnijezda. Jack Nicholson glumi kriminalca koji želi služiti kaznu u psihijatrijskoj ustanovi, a ne u zatvoru, te glumi neuračunljivost. Tijekom filma koriste se svi načini liječenja psihičkih poremećaja, od lijekova, preko elektrošokova, do lobotomije.
Film 55 koraka snimljen je prema istinitoj priči o Eleanor Riese, ženi oboljeloj od shizofrenije, koja je potaknula kolektivnu tužbu kako bi hospitalizirani, kompetentni psihički bolesnici imali pravo glasa i dali informirani pristanak na liječenje. U filmu se govori o bolničkom pristupu oboljelima od psihičkih bolesti, gdje na svaki, i najmanji znak neslaganja, liječnici i medicinske sestre prisilno injektiraju lijekove kako bi smirile pacijente.
Podijelite učenike u četveročlane grupe (ovisno o broju učenika u razredu, u jednoj ili nekoliko grupa može biti i pet učenika). Zadajte im da odaberu neki film koji obrađuje temu psihičkih poremećaja ili njihova liječenja. Zadatak im je pogledati film te tijekom gledanja ili nakon što završi napisati bilješke o simptomima poremećaja prikazanog u filmu (primjerice, u filmu As Good as It Gets Jack Nicholson uvijek mora sjediti za istim stolom u restoranu), o situacijama kada su psihički bolesnici bili podvrgnuti nekom liječničkom tretmanu (lijekovima, elektrošokovima ili lobotomiji) te odnosu drugih ljudi prema psihičkim bolesnicima. Nakon prikupljenih bilješki svih članova, svaka skupina u digitalnom alatu Sway (kojem će pristupiti putem e-laboratorija) izrađuje interaktivnu prezentaciju u kojoj će prikazati simptome, situacije u kojima su bolesnici bili liječeni te odnose drugih ljudi prema njima. Učenici će svoje uratke pohraniti u razrednu mapu u alatu Teams, nakon što izradite razrednu grupu i podijelite im poveznice. Objasnite im kako će pristupiti razrednoj mapi i kako će pohraniti svoje uratke. Izrađene prezentacije grupe će predstaviti ostalim učenicima u razredu te će zajedno komentirati pogledane filmove. Potaknite učenike da iznesu mišljenje o tome kakav je danas pristup psihičkim bolesnicima te se kritički na njih osvrnite.
Nakon što pogledate filmove, potaknite sve učenike u razredu da zajedno sastave popis triju najboljih filmova te napišu kratak osvrt o svakom od njih. Pomozite im u međusobnom dogovaranju o tome koji će filmovi biti navedeni na popisu i zašto. Kritički komentirajte sve osvrte te zajedno s učenicima odaberite koje ćete filmove uvrstiti na popis najboljih. Popis filmova s osvrtima napišite u MS Word dokumentu te objavite na mrežnoj stranici škole, kao poticaj ostalim učenicima da pogledaju filmove i upoznaju se s psihičkim poremećajima.

Kako bi se sadržaj aktivnosti prilagodio učenicima s teškoćama u razvoju trebate imati na umu heterogenost skupine i individualnost učenika s teškoćama. Postupke prilagodbe i metode važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće i individualnim potrebama pojedinog učenika. Učenika s teškoćama premjestite u prvu klupu ili prednji dio učionice kako bi brže dobio prikladno objašnjenje ili potporu.

Prije zadavanja zadataka važno je zadobiti pozornost svih učenika, a pogotovo učenika s teškoćama. Najavite im aktivnosti i detaljno objasnite upute te imajte na umu da je takvim učenicima potrebno više vremena za obavljanje zadataka ili shvaćanje uputa.

U uvodnom dijelu ponavljanja učenike s teškoćama potaknite na aktivnost, razgovarajte o filmovima koje su pogledali, a govore o psihičkim bolestima. Nemojte inzistirati na tome da usmeno izlažu učenici kojima je to izazovno, osim ako se sami jave (učenici s izraženom anksioznošću ili učenici s artikulacijskim teškoća). Omogućite im da se pripreme za raspravu (pripremite im unaprijed pitanja koja ćete postavljati, najavite temu razgovora, neka učenik s teškoćom pogleda film prema vašem prijedlogu).
Pri podjeli učenika u grupe vodite računa o sastavu grupe. Važno je učeniku s teškoćom prije najaviti rad u grupi s pomoću natuknica ili vizualne potpore. Učenika s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje smjestite u skupinu u kojoj su učenici uzorna ponašanja kako bi mu pomogli da usmjeri pozornost na zadatak. Učeniku oštećena vida omogućite učenika mentora koji će mu opisivati ključne vizualne informacije tijekom rada u grupi. Kako bi svaki učenik dao doprinos grupi, podijelite uloge unutar grupe i to skladu s potrebama učenika s teškoćama. Obratite pozornost na to da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te mu unaprijed pripremite smjernice za zadatak, neka ima jasnu ulogu u grupi.
Potrebno je učeniku s teškoćom pripremiti smjernice za gledanje filma. Istaknite ključne riječi te glavne pojmove na koje učenik treba obratiti pozornost tijekom gledanja filma. Pripremite učeniku predložak za zapisivanje bilježaka tijekom gledanja filma, neka dopuni rečenicu ili vizualno prikaže najvažnije. Također, omogućite potporu drugog učenika pri upotrebi digitalnog alata Sway u kojem će izrađivati interaktivnu prezentaciju te predstaviti rad grupe ostalim učenicima. Tijekom objašnjavanja aktivnosti vodite računa o tome da je svaki učenik razumio uputu, a prema potrebi je ponovite i dodatno objasnite na jednostavan i konkretan način. Bilo bi dobro da učenik s hiperaktivnim poremećajem ili deficitom pažnje zapisuje, obavlja pripremu za izradu prezentacije ili je izrađuje u digitalnom alatu kako bi bio što aktivniji i lakše usmjerio pozornost u aktivnosti.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Učenici koji žele znati više mogu istražiti kako su psihički poremećaji i poremećaji ličnosti prikazani u književnim djelima.
Za analizu poremećaja ličnosti možete im predložiti romane: Bret Easton Ellis: Američki psiho, Anthony Burgess: Paklena naranča, Susanna Kaysen: Prekinuta mladost, Margaret Mitchell: Prohujalo s vihorom.
Za analizu psihičkih poremećaja možete im predložiti romane: Mirta Maslać: Junak ili čudovište, Nicci French: Uhvati me kad padnem, Tajana Obradović: Akustika tišine, A. J. Finn: Žena na prozoru.
Analizu odabranog djela mogu prikazati u digitalnom alatu Sway kojem će pristupiti putem e-laboratorija te predstaviti ostalim učenicima u razredu.