Na početku aktivnosti podsjetite učenike na pojam antonima, odnosno suprotnih pojmova. Neka razgovaraju sa suučenikom i nađu bilo koju suprotnost među sobom – vrstu glazbe koju slušaju, odjeću koju vole nositi, filmove koje vole gledati, izbor jela koje vole i tome slično. Time se potiče aktivnost slušanja koja će biti potrebna jer će svaki učenik izvijestiti o svom suučeniku, a ne o sebi. Prilika je to i za razvoj tolerancije među učenicima. Potom s učenicima odigrajte kratak kviz u alatu Mentimeter u kojem će trebati dati odgovore na pitanja koja se temelje na antonimiji. Primjerice, trebaju odrediti antonime leksemima složen, zavisan, sličan, zaključni, rastavni itd. Tako ćete postupno doći do naziva svih vrsta nezavisnih rečenica, odnosno podsjetiti učenike na njih.
Nakon toga učenike potaknite na samostalno istraživanje informacija o nezavisnosloženim rečenicama i njihovim specifičnim veznicima uz pomoć udžbenika iz jezika, mrežne ili tiskane gramatike.
Podijelite učenike na pet grupa (četiri do pet učenika) i svakoj grupi dodijelite jednu vrstu nezavisnosloženih rečenica. Neka u zajedničkoj bilježnici u alatu One Note usustave bilješke u kojima će sažeti bitne informacije iz različitih izvora kako bi svi učenici imali pristup informacijama i iste podatke o svim vrstama rečenica.
Pitanjima vodite učenike u analizi informacija u grupnom radu. Važno je da uoče da nezavisnosložene rečenice mogu biti i asindetske i sindetske, dakle bezvezničke i vezničke, te da se vrsta rečenice određuje analizom odnosa surečenica, a ne nužno veznicima. Sada usmjerite pozornost učenika na najčešće pogreške u pisanju zareza, odnosno izboru veznika u nezavisnosloženim rečenicama. To ćete učiniti tako da u alatu Mentimeter pripremite primjere rečenica zasićene pogreškama u uporabi zareza, odnosno izboru veznika. Primjerice, to mogu biti zaključne rečenice napisane bez zareza ili sastavne rečenice s pogrešnom uporabom veznika ni i niti. Kviz mogu igrati u grupama ili pojedinačno, a alat će im automatski označiti točne odgovore. Projicirajte rezultate i uputite učenike na samostalno ispravljanje netočnih odgovora uz pomoć pouzdanih mrežnih ili tiskanih izvora. Na kraju razgovarajte s učenicima o njihovim propustima i razlozima ispravljanja odgovora u skladu s pravopisnom i gramatičkom normom.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenicima s teškoćama na konkretnim primjerima objasnite pojam antonima. Ne inzistirajte na tome da izlaže o suprotnostima suučenika ispred razreda ako on to sam ne želi. Učeniku s teškoćama dajte jasne smjernice o tome gdje tražiti informacije o rečenicima i na što treba obratiti pozornost tijekom traženja. Tijekom podjele učenika u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima koji su motivirajući, s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak vodeći se njegovim jakim stranama i interesima. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Ovisno vrsti teškoće koju učenik ima, grafički prilagodite rečenice koje ćete pripremiti u digitalnom alatu Mentimeter. Provjerite zna li se učenik s teškoćama koristiti digitalnim alatima One Note, Mentimeter. Ako je potrebno, pripremite mu pisane upute.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu oblikovati plakat u alatu Canva na kojem će se nalaziti sva odstupanja od pravopisnih pravila uz pojedine vrste nezavisnosloženih rečenica.
Putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) na početku aktivnosti podsjetite učenike na pojam antonima, odnosno suprotnih pojmova. U grupnom čavrljanju u paru mogu razgovarati sa suučenikom i naći bilo koju suprotnost među sobom – vrstu glazbe koju slušaju, odjeću koju vole nositi, filmove koje vole gledati, izbor jela koje vole i tome slično. Time se potiče aktivnost slušanja koja će biti potrebna jer će svaki učenik izvijestiti o svom suučeniku, a ne o sebi. Prilika je to i za razvoj tolerancije među učenicima. Potom s učenicima odigrajte kratak kviz u alatu Mentimeter u kojem će trebati dati odgovore na pitanja koja se temelje na antonimiji. Primjerice, trebaju odrediti antonime leksemima složen, zavisan, sličan, zaključni, rastavni itd. Tako ćete postupno doći do naziva svih vrsta nezavisnih rečenica, odnosno podsjetiti učenike na njih.
Nakon toga učenike potaknite na samostalno istraživanje informacija o nezavisnosloženim rečenicama i njihovim specifičnim veznicima uz pomoć udžbenika iz jezika, mrežne ili tiskane gramatike.
U grupnom čavrljanju podijelite učenike na pet grupa (četiri do pet učenika) i svakoj grupi dodijelite jednu vrstu nezavisnosloženih rečenica. Neka u zajedničkoj bilježnici u alatu One Note usustave bilješke u kojima će sažeti bitne informacije iz različitih izvora kako bi svi učenici imali pristup informacijama i iste podatke o svim vrstama rečenica.
Pitanjima vodite učenike u analizi informacija u grupnom radu. Važno je da shvate da nezavisnosložene rečenice mogu biti i asindetske i sindetske, dakle bezvezničke i vezničke, te da se vrsta rečenice određuje analizom odnosa surečenica, a ne nužno veznicima. Usmjerite pozornost učenika na najčešće pogreške u pisanju zareza, odnosno izboru veznika u nezavisnosloženim rečenicama. To ćete učiniti tako da u alatu Mentimeter pripremite primjere rečenica zasićene pogreškama u uporabi zareza, odnosno izboru veznika. Primjerice, to mogu biti zaključne rečenice napisane bez zareza ili sastavne rečenice s pogrešnom uporabom veznika ni i niti. Kviz mogu igrati u grupama ili pojedinačno, a alat će im automatski označiti točne odgovore. Pokažite im rezultate i uputite učenike na samostalno ispravljanje netočnih odgovora uz pomoć pouzdanih mrežnih ili tiskanih izvora. Na kraju razgovarajte s učenicima o njihovim propustima i razlozima ispravljanja odgovora u skladu s pravopisnom i gramatičkom normom.
Na početku aktivnosti učenike podijelite u pet grupa (četiri do čet članova). Pripremite učenicima uručke u alatu Word u kojima se nalazi vezani tekst zasićen složenim rečenicama. Tekstovi bi trebali imati obilježja svih pet funkcionalnih stilova, dakle svaki bi od njih trebao biti napisan drugačijim funkcionalnim stilom. Zadatak je učenika da iz teksta izdvoje one složene rečenice čije surečenice mogu stajati samostalno, odnosno nezavisnosložene rečenice. Učenici trebaju zapisati primjere svih nezavisnosloženih rečenica u umne mape u digitalnom alatu Popplet, a potom istražiti specifičnosti vezane uz svaku vrstu rečenica uz pomoć udžbenika ili pouzdanih mrežnih izvora poput Hrvatskog pravopisa i Hrvatske školske gramatike. Važno je da pritom zamijete da nezavisnosložene rečenice mogu biti bezvezničke i vezničke, odnosno da se vrsta rečenice određuje analizom odnosa surečenica.
Projicirajte njihove umne mape kako biste zajedno s učenicima komentirali različitosti u uporabi nezavisnih rečenica u različitim funkcionalnim stilovima. Primjerice, veznik te u administrativnom se stilu često zamjenjuje veznikom kao i iako za to nema gramatičke potrebe. Veznik niti u razgovornom se stilu koristi i kad je predikat niječan, što je također gramatički nekorektno i slično. Na taj ćete način zapravo induktivnom metodom uputiti učenike na pravilnu uporabu veznika u nezavisnosloženim rečenicama, ali ih također podsjetiti na jezične različitosti funkcionalnih stilova.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Tijekom podjele učenika u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima koji su motivirani, s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak vodeći se njegovim jakim stranama i interesima. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima Popplet, Word.
Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje. Učeniku s teškoćama dajte točne informacije o tome gdje će istražiti specifičnosti vezane uz rečenice. Provjerite s učenikom je li razumio zadatak. Ako nije, pripremite mu pisane/slikovne smjernice. Omogućite mu dodatno vrijeme za rad ako je to potrebno.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenicima koji žele znati više možete zadati da objedine sve informacije o uporabi nezavisnosloženih rečenica u različitim funckionalnim stilovima te o tome pripreme plakat u nekome od digitalnih alata. Plakat možete otisnuti te ga objesiti na zid učionice.
Na početku aktivnosti u alatu Learning Apps pripremite križaljku s pomoću koje će se učenici prisjetiti naziva nezavisnosloženih rečenica. Projicirajte rezultate njihova rada kako bi svi imali pristup cjelovitim informacijama. Razgovarajte s učenicima o značajkama nezavisnosloženih rečenica o kojima su već učili u osnovnoj školi. Na ploču ili pametnu ploču zabilježite njihove komentare i spoznaje o značajkama svake vrste nezavisnosloženih rečenica. Dopustite im da ispravljaju jedni druge ako se jave neki propusti.
Sljedeća se aktivnost temelji na istraživačkom radu učenika koji radeći u grupama koje imaju četiri do pet članova pristupaju mrežnim portalima dnevnih novina u potrazi za vijestima. Podsjetite na važnost suradnje i ravnopravno sudjelovanje svih članova grupe, uvažavanje tuđega mišljenja i ravnopravnu podjelu poslova tijekom rješavanja zadatka. Vijest je kratak novinski tekst u kojem će učenici lako pronaći jednostavne rečenice. Vijest koju su odabrali trebaju preoblikovati tako da od jednostavnih rečenica oblikuju različite vrste nezavisnosloženih rečenice gdje god je to moguće, a da pritom informacija koju vijest prenosi ostane vjerodostojna originalu. Pritom se trebaju služiti svojim bilješkama, ali i pouzdanim mrežnim izvorima poput Hrvatskog pravopisa ili Hrvatske školske gramatike te se prisjetiti obilježja publicističkog stila.
Originalnu vijest i svoje preoblikovane vijesti fotografirat će i podijeliti u razrednoj ploči u alatu Padlet, kako bi i ostale grupe mogle uočiti razlike u oblikovanju vijesti.
U alatu omogućite učenicima vršnjačko vrednovanje njihove nove vijesti brojem zvjezdica, komentarima ili sviđalicama.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujte se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama grafički prilagodite križaljku. Omogućite mu dodatno vrijeme za rješavanje križaljke. Provjerite snalazi li se u rješavanju križaljke te mu, ako je potrebno, pružite podršku. Tijekom podjele učenika u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima koji su motivirani, s kojima dobro surađuje i koji mu mogu pružiti podršku u radu. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu i zadatak vodeći se njegovim jakim stranama i interesima. Potaknite vršnjačku podršku i omogućite da učenik s teškoćama bude aktivan član grupe. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Learning Apps i Padlet. Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenike koji žele znati više uputite na to da istraže uporabu nezavisnosloženih rečenica u složenijim informativnim publicističkim vrstama poput intervjua, izvješća ili reportaže te o tome pripreme izlaganje pred razrednom u nekome od prezentacijskih alata.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Hrvatski institut za jezikoslovlje.
Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica (2023). Hrvatska školska gramatika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Silić, Josip (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika. Zagreb: Disput.
Silić, Josip i Pranjković, Ivo (2007). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.
Malović, Stjepan i Ricchiardi, Sherry (1996). Uvod u novinarstvo. Zagreb. Biblioteka Press.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.