Za uvod učenicima ponudite rečenice poput:
Slikar Masaccio prvi je put na fresci Sveto trojstvo primijenio linearnu perspektivu.
Pokušaj taj problem sagledati iz perspektive glavnog lika.
Taj mladi stručnjak ima sjajnu perspektivu.
Potaknite ih da opišu različita značenja pojma perspektiva u tim rečenicama te osvijeste povezanost doslovnog i prenesenog značenja.
Uputite učenike da svojim mobitelima sa svog mjesta sjedenja fotografiraju učionicu prema ploči. Napravite parove učenika iz različitih dijelova učionice koji zajedno komentiraju i opisuju razlike u izgledu prostora, veličine likova u odnosu na fotografiju koju su sami slikali (parove možete formirati svjesnim i ciljanim odabirom, po mogućnošću vodeći se kriterijem sociometrijskog statusa učenika). Od svojih fotografija slažu zajednički mozaik na Lino ploči te izvode zaključak kako je prikaz objektivno istog prostora drugačiji ovisno s koje točke ga promatramo.
U drugom dijelu zadatka učenici fotografiraju jedni druge iz različitih kuteva (prvo iz ptičje pa iz žablje perspektive). Uspoređuju dvije fotografije i opisuju kako se mijenja naša percepcija prikazanog lika i psihološke efekte odabranog kuta snimanja. Postavite im pitanja: Imaš li dojam da te nekada gledaju s visoka? Koje osobe? Jesi li ti nekada nekog gledao s visoka? Što je tome doprinijelo? Osvještavaju kako ova iskustva mogu primijeniti i na apstraktne pojave te kako viđenje bilo koje stvari ili problema ovisi s kojeg ga gledišta i iz kojeg kuta promatramo.
Prije sljedećeg zadatka usporedbe prostora na primjeru iz egipatskog slikarstva s vertikalnom perspektivom i iz renesansnog slikarstva s linearnom perspektivom, učenici rješavaju zadatak razvrstavanja pojmova i slikovnih primjera u dvije skupine - vertikalna perspektiva/geometrijska perspektiva (npr. u alatu Learning apps) tako se prisjećaju stručne terminologije iz Likovne umjetnosti iz prvog razreda (registri, zakon plohe, točka nedogleda, linija horizonta, konvergentne linije, točka nedogleda).
Vođeni radnim listićima rade komparativnu analizu prikaza prostora na dva primjera - jedan iz starog Egipta, a drugi iz renesanse.
(Prijedlozi: Egipatska slika na zidu iz grobnice u Dolini kraljeva, Teba. Oko 1500. pr. Kr., Poljoprivredni prizori, Nakhtova grobnica, 18. Dinastija, Teba, Nebamunova grobica, oko 1350. Pr. Kr, 18. Dinastija, Teba, Pietro Perugino, Predaja ključeva, Sikstinska kapela, 1481. - 1482., Rafael, Vjenčanje Djevice, Brera, 1504., ili Rafael, Atenska škola, Vatikanski muzeji, 1509.-1511.)
Nakon komparativne analize odabranog egipatskog i renesansnog slikarstva, učenicima se projicira odabrani primjer egipatskog slikarstva. Kroz vođeni razgovor prisjećaju se gradiva iz Povijesti i opisuju kakav je svjetonazor bio u starom Egiptu. Učenike možete potaknuti pitanjima: Kakav je bio utjecaj religije na pojedinca u razdoblju starog Egipta/renesanse? Kakav je odnos društva prema pojedincu? Po čemu to zaključujemo? U razgovoru je korisno usmjeriti učenike da se reflektiraju na dominaciju faraona/poluboga, orijentiranost na zagrobni, vječni život zbog kojeg Egipćani grade velebne piramide i grobnice, opremajući ih za zagrobni život, zbog čega nisu zainteresirani za promatranje i prikazivanje ovog svijeta u svojim prikazima prostora.
Projicira se odabrani primjer renesansnog slikarstva. Kroz vođeni razgovor prisjećaju se iz Povijesti kakav je svjetonazor bio u renesansnoj Italiji. Usmjerite ih da se osvrnu na posvjetovljenje i okretanje ovozemaljskom i prolaznom, interes za znanstvenim (Leonardovim) pristupom i promatranjem svijeta, geografska otkrića, znanstvene spoznaje u fizici, koji utječu na prikaz stvarnosti iz gledišta pojedinca u renesansi. Na temelju razgovora učenici samostalno povezuju geometrijsku perspektivu sa znanstvenim pristupom i promatranjem svijeta. U tom kontekstu usmjerite raspravu kako bi učenici došli do zaključka kako je prikaz prostora u nekoj kulturi ujedno i odraz svjetonazora te kulture iz kojeg možemo iščitati što im je bilo važno i što ih je okupiralo. U minuti za kraj učenici zapisuju što sve utječe na našu subjektivnost u promatranju svijeta i pojava koje nas okružuju.
Prije početka aktivnosti, učenici s poremećajem iz spektra autizma dobivaju pregled aktivnosti u obliku tablice s grafički prilagođenim tekstom, prema redoslijedu kako će se odvijati u aktivnosti. Učenicima s teškoćama pažnje, teškoćama u kratkotrajnom pamćenju ili poremećajem iz spektra autizma (PSA) daje se predložak s jasnim uputama za raspravu i zaključak. Potražite više u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Prilikom podjele u parove voditi računa sa je učenik s teškoćama u paru s učenikom koji je spreman pružiti vršnjačku podršku. Od učenika oštećena vida traži se da iz svoje perspektive opiše radni prostor, svoju perspektivu iz različitih kutova. Slijepi učenik koristi sluh, ranija iskustva stečena dodirom i kretanjem u prostoru, a slabovidni učenik uključuje još perspektivu na osnovu preostalog vida.
Učenici provode samostalno istraživanje ikonografske i atmosferske perspektive u kontekstu razdoblja u kojima su se upotrebljavale te objašnjavaju utjecaj vjerskog ili znanstvenog pristupa. Pronalaze likovne primjere s tim perspektivama i postavljaju ih u povijesno-geografski kontekst. Dolaze do zaključka kako je atmosferska perspektiva rezultat promatranja stvarnog svijeta i odraz je novovjekovnih promjena (nova fizikalna otkrića, društvene promjene, pojava tržišta), a ikonografska perspektiva ističe statusnu važnost prikazanog lika i uobičajena je u kulturama u kojima je religija dominantna.
U likovnoj umjetnosti perspektiva označava način prikazivanja trodimenzionalnih objekata na dvodimenzionalnoj plohi slike. Postoji više vrsta perspektiva, od kojih je svaka nastala u određenome povijesnom trenutku, a tek se u renesansi razvila linearna perspektiva koja prikazuje objekte onako kako ih oko vidi. Otkriće linearne perspektive pripisuje se arhitektu Filippeu Bruneleschiju, a Leone Baptista Alberti je prvi dao matematičko pojašnjenje i definirao osnovna pravila perspektive koja se i danas koriste. Razni su umjetnici prije njih pokušavali prikazati prostor tako da izgleda realno, ali nije svima to uspijevalo. Ispričajte učenicima o povijesnom razvoju i vrstama perspektive i pripremite bilježnicu u programu dinamične geometrije GeoGebra u kojoj će se nalaziti različite slike umjetnika, razvrstane u četiri zadatka.
Kako biste potvrdili da su učenici shvatili zakonitosti perspektive, dajte im projektni zadatak. Neka svaki učenik odabere jednu građevinu i fotografira ju u perspektivi s jednim, dva i tri nedogleda, ovisno o kutu gledišta. Svoje fotografije mogu prikazati u bilježnici u programu dinamične geometrije GeoGebra i crtanjem pravaca paralelnih s koordinatnim osima potvrditi pravila perspektive.
Nastavnik priprema predložak za učenike koji će lakše pratiti cjelokupnu aktivnost ako unaprijed znaju redoslijed aktivnosti (učenici s poremećajem spektra autizma). Na predlošku svaka aktivnost ima svoj redni broj. Isto tako će olakšati nekim učenicima s teškoćama praćenje teme, kada imaju pripremljen predložak s jasno definiranim pojmovima koji se koriste. Učenicima s teškoćama pažnje, teškoćama u kratkotrajnom pamćenju ili poremećajem spektra autizma, daje se predložak s jasnim uputama za raspravu i zaključke. Učenike s poremećajem pažnje važno je poticati tijekom provedbe zadatka te usmjeravati na ključne odrednice sadržaja. Potaknite učenike na povezivanje pojma perspektive s gledišta likovne umjetnosti i matematike s perspektivom u prenesenom, socijalnom smislu. Raspraviti o primjerima iz svakodnevnog života. Primjerice, perspektiva roditelja i perspektiva djece za “kasne učeničke izlaske”. Učenicima s oštećenjem vida neophodna je zvučna podrška u aktivnosti. Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str.19).
Motiviraniji učenici mogu konstruirati na papiru ili u GeoGebri jedan interijer u perspektivi s jednim nedogledom i eksterijer u perspektivi s dva nedogleda, poštujući sva pravila perspektive do kojih su došli analizom slika umjetnika.
Postavite učenicima dva pitanja te prikupite njihove odgovore digitalnim alatom za poticanje diskusije, primjerice Tricider: Tko sam ja? Tko su meni stranci? Učenici odgovaraju jednom rečenicom. Nakon što učenici odgovore na postavljena pitanja, potaknite ih na međusobno komentiranje i usporedbu odgovora te uočavanje sličnosti i razlika u razmišljanju o zadanoj temi osobnoga identiteta i njegovih granica. Nakon toga, učenicima najavite samostalno čitanje dvaju romana: "Stranac" Alberta Camusa i "Mersault, protuistraga" Kamela Daouda. Objasnite im da će na satu lektire trebati zauzeti perspektivu nekog od likova iz djela te da je važno da se za tu aktivnosti pripreme vodeći samostalne bilješke o likovima i njihovim mogućim perspektivama opisanih događaja.
U sljedećoj aktivnosti učenike zamolite da se rasporede u prostoru (koji trebate osloboditi od klupa). To može biti kružna formacija ili učenici mogu stajati u vrsti. Podijelite ih u dvije skupine. Objasnite im da će se izjašnjavati o ponuđenim tvrdnjama iz pozicije dodijeljenog lika tako što će stati korak unaprijed ako se s tvrdnjom slažu, korak unatrag ako se s tvrdnjom ne slažu ili ostati stajati na mjestu ako imaju neutralno mišljenje o tvrdnji. Zatim učenicima podijelite na papirićima ili im prišapnite na uho njihove uloge koje drugi učenici ne smiju znati dok traje aktivnost (npr. Marie, Mersault, Raymond, sudac, tužitelj, katolički svećenik, brat ubijenog Arapina Harun, ubijeni Arapin Musa, novinar koji je pratio suđenje, Mersaultova majka, majka ubijenog Arapina, starac iz ubožnice i dr.).
Na kraju aktivnosti, svaki učenik objavljuje u kojoj se ulozi nalazio, komentira svoje odabire odgovora na osnovi poznavanja radnje obiju zadanih romana (pri tomu se može služiti svojim bilješkama ili samim djelom), osvrće se na svoje osjećaje i razmišljanja tijekom aktivnosti te promišlja je li mu bilo teško sagledati događaje iz perspektive koja mu je bila zadana. Svojim usmjerenim pitanjima i potpitanjima potičite raspravu tijekom koje će učenici osvijestiti da u čitanje svakoga književnog teksta ulazimo sa svojim prethodnim stavovima, uvjerenjima, možda i predrasudama i stereotipima stečenima na osnovi osobnih iskustava ili iskustava čitanja drugih književnih tekstova, a koji proizlaze iz doživljaja osobnog identiteta te društvenog i nacionalnog kulturnog kruga kojemu pripadamo. Isto tako usmjerite učenike i svojim pitanjima na razmišljanje o europocentrističkoj i kolonijalističkoj percepciji Drugih (pripadnika manjinskih ili neeuropskih kultura i običaja). Zatvorite raspravu zaključcima o tomu kako rodna, vjerska, nacionalna, ideološka pripadnost utječu na usvajanje vrijednosti i zauzimanje stava o ljudima i događajima. Potaknite učenike na uočavanje opasnosti i zamka stereotipnog i kolonijalističkoga gledanja na događaje i iznošenje kritičkog stava na osnovi razlikovanja vrednovanja osobe od vrednovanja njezina ponašanja, postavljajući na kraju zaključno pitanje: Kako vrednovanje ponašanja lika utječe na vrednovanje osobnosti lika?
Učenicima s teškoćama (poteškoće pažnje, teškoće učenja, PSA) nastavnik daje za samostalno čitanje lektire napisane smjernice (navedene stranice ili podnaslove s pitanjima na koje učenik treba odgovoriti).
Učenicima s oštećenjima vida potrebno je ponuditi lektirne tekstove napisane na brajici ili na zvučnoj razini. Ovim učenicima, kao i učenicima s većim teškoćama čitanja, možete ponuditi pripremljene i grafički sređene sažetke ili dijelove teksta koje će pročitati ili poslušati sa svrhom upoznavanja određenog lika ili likova. Unaprijed se dogovara s učenikom, vodeći računa o njegovim specifičnostima, na koji će lik usmjeriti posebnu pozornost i raditi bilješke o njemu u cilju predstavljanja stavova tog lika. Posebnu pažnju posvetiti pripremi učenika s PSA.
Prilikom rasprave učenik ima podsjetnik. Tijekom igre poželjno je da još jedan učenik predstavlja isti lik kao učenik s teškoćama te će mu on biti na taj način podrška i tijekom kasnije rasprave. Poželjno je opis likova iz romana i njihove stavove povezati sa stavovima učenika jednih prema drugima u povezanosti s njihovim ponašanjem, izgledom, znanjem i slično.
Učenici mogu pametnim telefonom snimiti radioigru u kojoj će svaki od predstavljenih likova govoriti o događajima iz obaju romana iz svoje perspektive. Mogu se služiti digitalnim alatom za snimanje pojedinih dijelova teksta, a audiosnimke ujediniti u digitalnom alatu za uređivanje fotografija (Office 365).
Učenicima zadajte zadatak da metodom učenja otkrivanje istraže dvije izbjegličke krize koje su se dogodile od 1990. godine do danas, a utjecale su na Hrvatsku. Podijelite učenike u dvije skupine. Dio učenika treba napraviti samostalno istraživanje o izbjeglicama u Domovinskom ratu. Naglasak u istraživanju treba biti na istraživanju odnosa hrvatskog društva prema izbjeglicama. Gdje su izbjeglice smještene? Kako su tretirane? Je li stav društva prema njima bio dominantno pozitivan ili negativan? Drugi dio učenika treba istražiti isto o izbjeglicama koje su došle u Hrvatsku u 2010. godini s područja Bliskog istoka i drugih kriznih žarišta. Pitanja koja si trebaju postaviti su ista kao i u prvoj skupini. Učenici mogu koristi dostupne online izvore, no uputite ih da koriste metodu usmene povijesti i da intervjuiraju osobu koja je sama bila izbjeglica ili je samo svjedok vremena. Učenici mogu intervjuirati nekog od članova obitelji ili poznanika. Za izbjeglice strance učenici mogu koristiti i dostupne snimke intervjua. Metodu usmene povijesti učenici koriste kako bi uočili perspektivu iz koje sugovornici govore. Pri tome ih uputite da imaju u vidu ograničenja metode i da se pitaju što su sugovornici znali, što su mogli znati, jesi li bili u kontaktu s nekim od izbjeglica ili ne, imaju li i oni neke predrasude, ako da – koje? Uputite ih da obrate pozornost na predrasude izbjeglica prema društvu u kojem su se našle i predrasude društva prema izbjeglicama. Neka usporede obje krize i uoče koje su predrasude slične, a koje se razlikuju? Učenici svoje zabilješke trebaju napisati u Word dokumentu. Učenici sami konstruiraju način na koji će obraditi rezultate do kojih su došli istraživanjem, a primjenjujući otprije poznate načine analize povijesnih izvora.
Na satu raspravite s učenicima o njihovim istraživanjima. Neka usporede dvije krize, komentiraju sličnosti i razlike. Zadajte im da napišu “pismo prijatelju” iz perspektive izbjeglice tinejdžerke/tinejdžera iz vremena kojeg su istraživali. Npr. prognanik iz Vukovara piše pismo svom prijatelju ili tinejdžer iz Sirije svom. U pismu izbjeglica treba opisati svoj put, susrete s policijom, humanitarnim djelatnicima i običnim ljudima, govoriti o svojim nadama, strahovima, dojmovima o novom gradu i ljudima. Osjeća li se prihvaćeno ili ne? Skriva li svoj vjerski i nacionalni identitet ili ne? Učenik u obzir mora uzeti podatke koje je prikupio istraživanjem. Nakon što završe pisanje pisma, podijelite ih u grupe po četiri učenika i zadajte im da čitaju svoja pisma (dva učenika trebaju biti iz redova onih koji su pisali pismo iz perspektive izbjeglice iz 90-ih, a dva učenika iz perspektive izbjeglice iz 2010. godine). Učenici nakon kratke međusobne diskusije izrađuju mentalnu mapu koristeći se digitalnim alatom Coggle u kojoj uočavaju predrasude s kojima se suočavaju izbjeglice. Cilj aktivnosti je detektirati koje predrasude učenici prepoznaju i što vide kao uzroke njihova javljanja. Kako naša perspektiva utječe na naš stav o izbjeglicama? Nakon završetka svaka od grupa izlaže mentalnu mapu. U raspravi se uočavaju sličnosti i razlike predrasuda iz 90-ih s današnjima. Materijali se pohranjuju i služe za ponavljanje.
Učenicima s teškoćama, posebno učenicima s teškoćama pažnje i PSA, je u provođenju samostalnog istraživanja o izbjeglištvu potrebno dati plan svih aktivnosti (u obliku tablice). Pripremite smjernice za svaku pojedinačnu aktivnost, primjerice određene poveznice na kojima će dobiti informacije o pitanjima izbjeglištva u Hrvatskoj. Prije samostalnog rada poželjno je da se na satu demonstrira kako se vodi intervju i njegov način bilježenja (snimanja). Učenicima s PSA predložite izbor teme Domovinskog rata i izbjeglištva, kako bi učenik mogao intervjuirati neku od osoba iz bližeg obiteljskog kruga, svjedoka Domovinskog rata. Učenik ima podsjetnik s pitanjima i pripremljen način bilježenja kao i podsjetnik za razmišljanje o predrasudama sugovornika. Učenici oštećena vida ili učenici s motoričkim poremećajima slobodno mogu odabrati temu izbjeglica s Bliskog Istoka i baviti se predrasudama okoline. Slijepi učenici će prilikom korištenja snimljenog intervjua imati zvučnu podršku. Poželjno je da učenici s teškoćama usporede predrasude o izbjeglicama i predrasude o osobama s invaliditetom. Jesu li sami osjetili negativan utjecaj predrasuda okoline prema njima osobno. Ako da, kako su se osjećali. Na satu treba poticati učenike s teškoćama na aktivno sudjelovanje u raspravi i u pisanju pisma, koristeći pripremljene podsjetnike.
Učenik može stupiti u kontakt putem udruga civilnoga društva s izbjeglicom tinejdžerom i napraviti video intervju ili snimiti prilog o njemu ili njoj. Snimljeni materijal učenik prikazuje na satu.
Podijelite učenike u skupine. U motivacijskom dijelu aktivnosti dajte svakoj skupini jednu boju/neboju, a učenici pišu asocijacije koje povezuju s tom bojom. Njihove odgovore prikupite koristeći alat za prikupljanje odgovora Mentimeter, opcija "oblak riječi."
Učenici nalaze primjer u vlastitoj zemlji/kulturi gdje se “stereotipno“ koristi određena boja/neboja te istovremeno nalaze na internetskim stranicama primjere drugačijeg shvaćanja i interpretiranja iste boje u drugoj zemlji ili kulturi (npr. mladenke su u Indiji na vjenčanju odjevene u crveno).
Nakon što su učenici dali primjere različitog tumačenja boja/neboja u drugim kulturama, u aplikaciji pripremite igru spajanja parova – idiome s različitim bojama i opisna značenja navedenih idioma (npr. Black sheep is an odd or disreputable member of a group, White lie is a harmless lie that is told to avoid hurting someone’s feelings). Učenici govore zašto se pojedine boje/neboje koriste u danom kontekstu te pokušaju utvrditi postoje li u jeziku stereotipi na temelju kojih su nastale neke riječi/ sintagme (npr. pink-collar, blue-collar i slično).
Nakon toga učenici ponovno rade u skupinama. Svakoj skupini dajte određenu boju/neboju za koju na internetskim stranicama nalaze nove idiome i objašnjenja te ih dodaju onima u prethodnom zadatku (npr. na black sheep dodaju i blacklist, black market i black eye itd.).
Za boju koja je dodijeljena njihovoj skupini, učenici rade umnu mapu u alatu te ju stavljaju u aplikaciju u svoj razred.
Nakon toga učenici za idiome s bojom/bojama svoje skupine traže ekvivalentne izraze na hrvatskom jeziku. Raspravljaju postoje li isti idiomi s bojama u hrvatskom i engleskom jeziku, za koje primjere ne postoji ekvivalent u hrvatskom te postoji li neki idiom na hrvatskom za određenu boju, a da ne postoji na engleskom.
Svakoj skupini dajte jednu tematsku situaciju iz svakodnevnog života (na primjer, razgovor za posao, prijava za stipendiju, motivacijsko pismo, kupovina u dućanu, razgovor na društvenim mrežama, izlazak s prijateljima u kino ili na koncert i slično). Skupina priprema dijalog ili pisani zadatak u kojem koristi što više različitih idioma s različitim bojama. Učenici procjenjuju u kojoj mjeri neispravno korištenje idioma s bojama može u određenim komunikacijskim situacijama stvoriti pogrešnu sliku o ponašanju i osobnosti pojedinca te njihovim društvenim i kulturološkim odrednicama koje uključuju obrazovanje, poznavanje stranog jezika te stranih kultura i običaja, društveni status i slično. Na primjer, kandidat na razgovoru za posao želi istaknuti kako je kreativan i uvijek ima drugačije ideje od svojih suradnika pa koristi idiom black sheep, što može stvoriti sasvim krivu sliku o njegovim profesionalnim i osobnim kvalitetama. Potaknite učenike na promišljanje koji idiomi su pogodniji za korištenje u formalnim, a koji u neformalnim situacijama.
S učenicima provedite vršnjačko vrednovanje tako da na listi za procjenu učenici prate koliko je koja skupina koristila idioma, jesu li korišteni u ispravnom kontekstu, je li dijalog ili pisani uradak bio zabavan i je li svaki član skupine sudjelovao u zadatku.
Učenicima s teškoćama bit će potrebna podrška putem podsjetnika da bi se mogli uključiti u raspravu o idiomima. Učenici s oštećenjem vida (sljepoća) sudjeluju u raspravi temeljem svojih asocijacija na riječi koje se odnose na boju. Provjerite zna li se učenik koristiti aplikacijom LearningApps. Pokažite mu ako treba kako se koristi u zadatku spajanja idioma s bojama. Moguće je da radi i u paru s vještijim učenikom tijekom cijele aktivnosti. Učeniku s PSA će trebati dati uputu s primjerima, koji će mu biti bliži (primjerice: blue blood – plava krv, za osobu iz “visokog društva“, black day - crni dan, za dan u kojem se samo loše stvari događaju). Pripremite učeniku grafički primjereno uređen tekst u kojem će trebati prepoznati pogrešno korištenje idioma, primjerice na neuspjelom intervjuu za posao.
Podijelite učenike u parove te svakom paru dajte pitanje s određenom bojom/nebojom (primjerice, Je li ružičasto uvijek ružičasto? - Is pink always pink?; Je li plavo uvijek plavo? - Is blue always blue? i slično). Učenici u paru traže idiome na engleskom za zadanu boju i odlučuju kada se zadana boja koristi u drugačijem kontekstu od onog prije navedenog. Parovi učenika koji su dobili ovaj dodatni zadatak formiraju zajedničku grupu koja u alatu Crossword Labs radi križaljku (COLOUR CROSSWORD). Pitanja za križaljku su rečenice sa situacijama iz svakodnevnog života u kojima se koriste idiomi s bojama u drugačijem kontekstu od očekivanoga (npr. My mum was given a ____ (pink) slip last week, so I'll have to find a part-time job to improve our family's budget.), a rješenja u križaljci su odgovarajuće boje. Ostatak razreda, uz pomoć učenika koji su je sastavljali, rješavaju križaljku.
Hrvatski jezik:
Camus, A. (2018), "Stranac", Znanje, Zagreb.
Daoud, K. (2013), "Mersault, protuistraga", Fraktura, Zaprešić.
Likovna umjetnost:
Ivančević, R. (2012), "Likovni govor: uvod u svijet likovnih umjetnosti: udžbenik za 1. razred gimnazije", Profil international, Zagreb.
Ivančević, R. (1996) "Perspektive", Školska knjiga, Zagreb.
Turković, H. (1997) "Perspektive - Ivančevićev pristup", Časopis Matice hrvatske, VI (1997), 4; 162.-177.
Primjeri egipatskog slikarstva:
Wikipedia, Egipatska slika na zidu iz grobnice u Dolini kraljeva, Teba. Oko 1500. pr. Kr. (5. 3. 2020.)
Wikipedia, Poljoprivredni prizori, Nakhtova grobnica, 18. Dinastija, Teba, (5. 3. 2020.)
Khan Academy, Paintings from the Tomb - chapel of Nebamum, oko 1350. Pr. Kr, 18. Dinastija, Teba (5. 3. 2020.)
Primjeri renesansnog slikarstva:
Wikipedia, Pietro Perugino, Predaja ključeva, Sikstinska kapela, 1481. - 1482. (5. 3. 2020.)
Wikipedia, Rafael, Vjenčanje Djevice, Brera, 1504. (5. 3. 2020.)
Wikipedia, Rafael, Atenska škola, Vatikanski muzeji, 1509. - 1511. (5. 3. 2020.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.