Koristeći aplikaciju Cloze Test (Nadopuni prazninu) s mrežnog središta LearningApps, pripremite rečenice u kontekstu za pojmove autokracija, posredno, većina, anarhija i diskriminacija. Primjerice: Na zadnjem Aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru svi su pričali u isti glas. Zavladala je potpuna _________ (anarhija). Raspravite s učenicima odgovore te im recite da za pet pojmova iz vježbe navedu antonime (demokracija, izravno, manjina, diktatura, inkluzija). Zapišite ih na ploču, svaki pojam u svoj stupac. Nakon toga, neka u parovima smisle pet rečenica u kontekstu za te antonime. Svaku rečenicu neka napišu na jedan papir u boji s prazninom na mjestu antonima. Sve osmišljene rečenice izmješajte pa ravnomjerno podijelite parovima koji ih trebaju smjestiti u odgovarajući stupac na ploči.
Nakon što rasporede rečenice s antonimima u kontekstu i zajedno ih komentiraju, pitajte ih: Koja je razlika između demokratskih i autokratskih društava? Kakve vrste demokracije poznaju? Zašto postoji demokracija? Kako se regulira i provodi demokracija? Zašto je uopće potrebno regulirati demokraciju? Poznajete li neke dokumente koji ju reguliraju?
Ako ne spomenu Konvenciju o ljudskim pravima, uputite ih u važnost spomenutog dokumenta.
Nakon toga, recite učenicima kako će gledati film Harryja Hooka Gospodar muha iz 1990. Kako film nije preveden na hrvatski jezik, ovu izvannastavnu aktivnost moguće je provesti s učenicima koji uče engleski kao prvi strani jezik. Nastavnik može odabrati neki drugi film u provođenju ove aktivnosti, primjerice Do the Right Thing (Učini pravu stvar), Spike Lee (1989.), gdje rasne i etničke razlike u Brooklynu kulminiraju u otvorenom sukobu, kad najgore ljudske osobine i frustracije ne mogu učinkovito kontrolirati i obuzdati niti represivni državni aparati ili I, Daniel Blake, (Ja, Daniel Blake), Ken Loach (2016), koji naglašava besmislenost i bešćutnost birokratskog aparata u razvijenoj demokraciji kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, kada pojedinac ne može ostvariti osnovna prava koja bi mu trebala osigurati socijalna država.
Recite im dalje kako je film Gospodar muha snimljen prema istoimenoj knjizi britanskog pisca Williama Goldinga objavljenoj 1954. Prije gledanja podijelite učenike u grupe te svakoj grupi dajte po jedno poglavlje iz prije spomenute Konvencije o ljudskim pravima, primjerice Pravo na život, Zabrana mučenja, Sloboda okupljanja i udruživanja, Pravo na slobodu i sigurnost i/ili Sloboda izražavanja. Recite učenicima da je zadatak svake grupe pratiti u kojim se scenama filma narušava odnosno poštuje pravo „njihove“ grupe. Nakon gledanja filma proširite raspravu o filmu izvan zadanih okvira iz Konvencije o ljudskih pravima i postavite učenicima pitanja, primjerice: Što u filmu predstavlja pokušaj stvaranja izravne demokracije? Mislite li da u svima nama prevladava dobro odnosno zlo? Je li borba za vlast u svima nama ili samo nekima? Koliko grupa pojedinaca može biti jaka i kako se u ovom filmu pretvara u „rulju“? Mislite li da bi život izvan civilizacijskih normi utjecao na promjenu svih nas? te svakako aktualizirajte raspravu pitanjem U kojoj mjeri u ekstremnim društvenim okolnostima (pandemije, potresi, ratovi…) do izražaja dolaze humane/okrutne crte ljudske prirode? Nakon diskusije, potaknite učenike da proaktivno pristupe problemima koji se spominju u filmu. Polovica grupa neka napišu u čemu su dječaci pogriješili u organizaciji života na pustom otoku. Druga polovica grupa neka daju prijedloge rješenja kako su dječaci iz Gospodara muha mogli uspjeti ili barem ostvariti suživot na pustom otoku bez kobnih posljedica ili barem manje tragičnih posljedica. Svaka grupa navodi barem tri prijedloga nakon čega razmjenjuju mišljenja.
Nakon analize filma, svaka grupa neka za prethodno dobiveno poglavlje iz Konvencije o ljudskim pravima, primjerice Pravo na slobodu i sigurnost napiše situaciju iz svoje okoline gdje je navedeno pravo narušeno te postoji li rješenje za taj problem, odnosno, jesu li zakoni, konvencije i povelje sveobuhvatne u zaštiti ljudskih prava.

Učenici će istražiti razlike u pravima stanovnika dvaju antičkih gradova: Sparte i Atene. To će učiniti istražujući državno uređenje navedenih polisa, pri čemu će osmisliti dijalog stanovnika jednog od polisa o izabranoj temi. Uvodno razgovarajte s učenicima o tome koja su im politička uređenja poznata (demokracija, republika, monarhija, diktatura, neka druga) te za koja od njih znaju da su postojala u antičkoj Grčkoj.

Podijelite učenike u četveročlane grupe i podijelite im ispisanu KWL tablicu. Za početak učenici unutar grupe trebaju odlučiti žele li proučavati slučaj Atene ili Sparte. Ovisno o tome trebaju pročitati tekstove o sustavu vlasti u Ateni (str. 7-11, 16-17) ili Sparti. Svaka grupa izabire jednu od tema u tekstu vezanu uz funkcioniranje vlasti i prava stanovnika polisa, primjerice izbor ždrijebom za državne funkcije u Ateni ili položaj helota u Sparti te osmišljava dijalog o odabranoj temi između zamišljenih članova polisa. Na primjer, grupa može osmisliti dijalog stanovnika Atene o tome koliko je uputno birati državne službenike ždrijebom, a ne procesima kandidiranja i izbora. Svaki od učenika u grupi treba nastupati iz različite pozicije, primjerice netko može biti filozof koji želi da vladaju ‘’najbolji’’, drugi političar koji izbjegava kontrolu nad svojim radom, treći seljak koji nije previše zainteresiran za to pitanje i slično. Dijalog treba trajati dvije minute tijekom kojeg učenici trebaju iznijeti činjenice o proučavanoj temi, ali i kritički ju preispitati. Učenici trebaju zapisati dijalog u nekom digitalnom alatu, primjerice Wordu. Svaka grupa izvodi dijalog pred razredom. Komentirajte dijaloge s učenicima. Jesu li učenici izbjegli pogrešku upisivanja suvremenih vrijednosti u antičko doba? Jesu li primjereno prikazali komentirane institucije? Koje predodžbe o antičkoj demokraciji su im bile pogrešne? Koja prava su imali građani Atene, a nisu postojala u Sparti? Koja je razlika u položaju stanovnika Atene u odnosu na položaj građanina Atene? Neka učenici komentiraju imajući Atenu kao primjer. Koja su ograničenja neposredne demokracije? Može li antička demokracija biti uzor suvremenim demokratskim državama ili ne? Kada usporedimo državno uređenje Sparte i Atene s državnim uređenjem suvremene Hrvatske, kojem je Hrvatska sličnija? Neka učenici argumentiraju svoj odgovor. Organizirajte debatu s tezom: Atenska demokracija je bolji sustav vlasti od spartanske monarhije.

Postupci potpore

Za istraživanje, potrebno je s učenikom s teškoćama dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka. Važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama). Za učenike s oštećenjima vida poželjno je da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText. Također je uputno za učenika s teškoćom pripremiti predložak na kojem može biti rečenica za nadopunjavanje, pitanje i alternativni zadatak/ci. Također, pisano i/ili vizualno mogu biti prikazane ključne odrednice sadržaja, na temelju kojih učenik može sadržaj prepričati, označiti nešto tijekom istraživanja i odgovoriti na pitanja. Tekst mora biti sažet, s označenim ključnim dijelovima, posebice za učenika s disleksijom. Potrebno je smanjiti broj novih pojmova i činjenica, kao i provjeriti je li učenik razumio sadržaj i pojmove te ponuditi dodatna objašnjenja. Učenicima s teškoćama više odgovaraju kraće etape rada uz dovoljno vremena za ponavljanje i spoznaju teme, a korisno je povezati učenika s vršnjakom u paru kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika. U dijaloga je potrebno da učenici s teškoćama sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutnu teškoću, primjerice da učenik s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije ne treba govoriti ili da učenik sa specifičnim teškoćama učenja ne mora puno pisati, već može, primjerice unutar ponuđenog izvora odabirati slike koje bi mogle doći u obzir.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Organizirajte aktivnost vrući stolac. Učenik na stolcu preuzet će ulogu stanovnika Atene ili Sparte i odabrati društvenu skupinu kojoj pripada (primjerice rob, građanin ili žena u Ateni ili Spartijat ili helot u Sparti). Ostali ga učenici ispituju o njegovom svakodnevnom životu (svaki po jedno pitanje), a učenik na stolcu će odgovarati sukladno društvenom položaju lika kojeg predstavlja. Učenik koji je postavio pitanje ima pravo pogađati kojem društvenom sloju pripada. Možete uvesti i sustav bodovanja za točne odgovore.

Pogledajte s učenicima video Diskriminacija i demokracija. Potaknite ih da analiziraju video i neka navedu razlike koje su uočili između građanskih i političkih prava u demokratskim društvima i diktaturama. Događa li se diskriminacija samo u diktaturama ili se može pronaći i u demokracijama? Potaknite ih da navedu primjere diskriminacije za koje znaju da se u našem društvu događaju. Mogu li oni pomoći da se ona suzbije kako bi se slobodno provodila ljudska prava? Neka argumentiraju svoje odgovore.

Potom ih podijelite u parove sa zadatkom da osmisle govor od dvije minute u kojem promiču neko od ljudskih prava, ukazuju na postojanje diskriminacije za provedbu tog prava te predlažu izmjene. Na primjer, problem s kojim se susreću žene prilikom zapošljavanja ili problem očeva koji često gube pravo na skrbništvo jer su očevi, a ne majke.

Govor osmišljavaju zajedno, a trebaju dogovoriti koji će učenik iz para biti govornik. Skrenite im pozornost da za pripremanje govora moraju jako dobro poznavati problem na koji će upozoriti. Potrebne informacije neka potraže pretražujući internet. Osim sadržaja govora, vrednovat će se i način izlaganja. Svaki par treba izraditi plan govora tako da u uvodu pobudi zanimanje slušatelja i najavi temu, odnosno svoj demokratski program. U središnjem dijelu govora, trebaju izložiti tvrdnje/ideje potkrijepljene primjerima ili zanimljivostima dok u zaključku iznose sažetak glavnih misli i dojmljivu rečenicu s porukom.

Podsjetite ih na osobine dobroga govornika: tečno, razgovjetno i dovoljno glasno govoriti, gledati u publiku, biti opušten, riječi isticati bojom glasa, izrazom lica i pokretima ruku. Budući da će učenici vrednovati govore i komentirati ih, usmjerite ih da govornik mora dobro vladati temom, misli mu moraju biti potkrijepljene, a govor dobro ustrojen.
Snimljene govore neka postave u alat Flipgrid u kojem svi učenici mogu ostavljati komentare i glasati za svaki govor. Sustav bodovanja osmislite tako da se boduje sadržaj i način izlaganja. Zajedno pregledajte snimljene videe i analizirajte. Neka zaključe koji od njih najbolje opisuje problem diskriminacije i nudi rješenja za poboljšanje provedbe demokracije. Kako bi ponovili i razlikovali primjere diskriminacije te ih razvrstali prema ljudskim pravima koja se pri tome krše, uputite ih na zadatak Vrste diskriminacije.

Potom se vratite na govore i ponovno povežite učenike u parove. Spojite ih tako da učenika iz para s najviše bodova spojite s jednim iz para s najmanje bodova, drugoga i predzadnjega i tako dok ih sve ponovno ne spojite u parove. Neka dorade, izmijene i poboljšaju govore pa ih ponovno postave na Flipgrid i vrednuju. Nakon drugoga kruga raspravite tko je najviše napredovao.

Postupci potpore

Prije gledanja videozapisa uputno je učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis kako bi ga mogli pogledati i biti spremniji na aktivnosti tijekom nastave te je dobro pripremiti pisani predložak s kojega učenik može pročitati sadržaj uz provjeru razumije li sve pojmove. Tijekom aktivnosti učenika je potrebno usmjeravati na ključne odrednice sadržaja, posebno učenike s oštećenjima vida, sluha i teškoćama pažnje i koncentracije. Za učenike s oštećenjima vida poželjno je da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana, a za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText. Važno je da svi učenici uoče i prepoznaju ključne elemente na videozapisu. U navođenju svojih primjera i argumentacija, svaki novi pojam treba biti popraćen slikovnim materijalom i/ili opisom i jasnom definicijom da bi se vidjelo razumije li učenik pojmove o kojima se govori i argumentira. Prilikom osmišljavanja govora u paru, potrebno je voditi računa o tome da ga nikako ne izgovara onaj “lošiji” govornik u paru, ako se radi o učeniku koji muca ili ima artikulacijske poremećaje ili oštećenje sluha te ga prilikom govora općenito ne treba ispravljati. Također, ne treba zahtijevati da ti učenici govore pred razredom ako to sami ne žele te treba voditi računa o tome da se spriječi oponašanje i ruganje. Prilikom vrednovanja govora i rada u digitalnom alatu, potrebno je da učenici s teškoćama sudjeluju u onom dijelu aktivnosti koji za njih ima najmanje prepreka u odnosu na prisutnu teškoću te je pri formiranju para uputno voditi računa o tome da učenici s teškoćama imaju prilike uspješno ostvariti za njih planirani zadatak.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka izrade strip o etimologiji riječi demokracija i mijenjanju značenja toga pojma tijekom povijesti. Za izradu stipa mogu se služiti alatom ToonDoo. Stripove zatim povežite u knjižicu i objavite na mrežnoj stranici škole.

Započnite aktivnost olujom ideja. S učenicima raspravite Živi li danas više ljudi u demokratskim ili u nedemokratskim društvima? Koje su karakteristike jednih i drugih društava? Na koji način se u tim društvima mogu kršiti ljudska prava? Uz pomoć interaktivnog sadržaja, upoznajte učenike s generacijama ljudskih prava.

Zatim učenike podijelite u grupe u kojima će metodom World Cafea iznositi svoja mišljenja, proučavati i uspoređivati primjere demokratskih i nedemokratskih društava.

Grupama pripremite materijale za proučavanje koji karakteriziraju demokratska društva, npr. pozitivne propise o ljudskim pravima, fotografije koje predstavljaju biračko pravo, pravo na vjeroispovijest, ekonomsku i socijalnu stabilnost i sl. te materijale koji simboliziraju nedemokratska društva, npr. propise koji diskriminiraju i ograničavaju nečija prava, izvještaje o kršenjima ljudskih prava u pojedinim državama (npr. na Bliskom istoku), fotografije koje prikazuju težak život i sl. Imajte na umu da primjeri trebaju biti primjereni dobi i uzrastu učenika koji to proučavaju i pripazite da ne diskriminirate određene dijelove svijeta izborom primjera.
Uputite učenike da se usredotoče na glavne odrednice pojedinog društva te da slušaju i uvažavaju jedni druge i tuđa mišljenja, a raspravi pridonesu svojim iskustvom i mišljenjem.
Neka svaka grupa analizira materijale koje je dobila i na primjerima iz svakodnevice tih ljudi saznaju kakav je njihov život. Neka provedu raspravu o društvu koje su dobili i istraže: Koji razlozi mogu ljude u pojedinim društvima navesti na odlazak ili ostanak? Jesu li migracije potrebne? Zašto ljudi bježe? Odakle najčešće bježe i kamo?

Zatim neka svaka grupa pošalje po jednog ili dvoje učenika ‘’migranata’’ u drugu grupu u kojoj će razmijeniti iskustva o životu u svom društvu. Migrant neka opiše: Zašto je otišao iz svog društva i zašto je došao u ovo? Što mu se loše u njegovom društvu događalo? Koja kršenja prava je doživio? Kakav život tu očekuje? Zašto misli da je ovo društvo bolje? Kako se novo društvo odnosi prema njemu? i sl., Domaćini neka opišu: Kako je njegovo društvo uređeno? Što bi se u društvu u koje je došao moglo poboljšati i promijeniti? Bi li otišao iz takvog društva da mora tamo živjeti? i sl. Neka nastave raspravu o dobrim i lošim stranama obaju društava vođeni pitanjima: Koje je društvo bolje i zašto? Gdje bi radije živjeli? i sl.

Na kraju neka zajednički utvrde glavne sociološke, kulturološke, političke i druge razlike za koje su saznali jedni od drugih, a zbog kojih dolazi do diskriminacije ljudi u društvima te da usporede s hrvatskim vrijednostima i rasprave kako bi se prema takvom ponašanaju odnosili kod nas. Neka zajednički, kao novo društvo, odluče kako bi se trebali ponašati prema migrantima te na koji bi način razvijali demokraciju i sprečavali diskriminaciju ljudi koji su bili prisiljeni na migracije. Svoje zaključke i ideje mogu pretočiti u promotivni film koji će snimiti i prikazati drugim učenicima. Film mogu snimiti svojim pametnim telefonim pa montirati koristeći Adobe Spark.

Postupci potpore

Na početku aktivnosti potrebno je potaknuti i ohrabriti učenike s teškoćama da iznesu svoje pretpostavke i navedu primjere iz vlastitog života te im postavljati kratka i jasna pitanja koja zahtijevaju kratke odgovore. Potrebno je provjeriti razumiju li sve ključne pojmove te im je značenje potrebno ponoviti. Materijale za proučavanje za učenike s teškoćama potrebno je osmisliti s jasnim i kratkim uputama, jednostavnim i kraćim rečenicama, ako je potrebno za određenog učenika s uvećanim fontom i pojačanim tiskom, ovisno o teškoći. Upute za rad na tekstu je potrebno razlomiti i tako u koracima ponuditi postupnost. Također, i u dijelu aktivnosti s fotografijama, ovisno o osobitostima svakog učenika s teškoćama, fotografije je potrebno povećati, pridružiti im tekst i prostorno ih organizirati kako ne bi dolazilo do perceptivnog ometanja. Pritom je za učenike s oštećenjima vida poželjno da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana te za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText. Prilikom rasprave i postavljanja pitanja uputno je pripremiti pisani predložak s kojega učenik može pročitati pitanja uz provjeru razumije li o čemu se raspravlja, posebno učenici s oštećenjima vida, sluha i teškoćama pažnje i koncentracije. Nije potrebno ustrajati na tome da učenici, koji mucaju i koji imaju artikulacijske teškoće, govore pred razredom ako to sami ne žele. Tijekom zajedničkog rada u grupi uputno je voditi računa o tome da učenici s teškoćama imaju prilike u svojoj grupi biti aktivni sudionici, a ne pasivni promatrači te da uspješno, uz pomoć vršnjaka, ostvare planirane zadatke.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele znati više neka prouče službene stranice Europske komisije Zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost te analiziraju statističke podatke o migrantima i azilantima u Europi kako bi se upoznali s brojem migranata i tražitelja azila te državama iz kojih dolaze i državama u koje najčešće odlaze. Nakon analize informacija neka učenici izrade prezentaciju s prikazom karte Europe i podataka koje su istražili u alatu kao što je Thinglink te predstave ostalim učenicima.

Aktivnost počinje podjelom učenika na grupe. Grupa pod nazivom Tužitelji dijeli se na 5 podgrupa i istražuje pet rimskih vladara, npr. Cezara, Augusta, Tiberija, Kaligulu, Klaudija, Nerona ili nekoga od kasnijih rimskih careva. Za istraživanje koriste materijale koje je nastavnik unaprijed pripremio, a radi se o ulomcima iz djela rimskih pisaca poput Tacitovih Anala, Svetonijevih Života i običaja XII careva i dokumentarna serija Ludi rimski carevi. Zaključke istraživanja pohranjuju u obliku prezentacije koristeći PowerPoint Online.
Druga grupa, koju možete nazvati Narodna skupština, istražuje etimološko i sadržajno značenje pojmova demokracija, ostrakizam, res publica, imperium, seccesio plebis, senatus consulta, tribunus plebis i sl. s posebnim naglaskom na primjenu ostrakizma u atenskoj demokraciji o čemu mogu napraviti i kratku PowerPoint prezentaciju. Na osnovu jezične analize i istraživanja zaključuju o društvenim implikacijama tih pojmova.

Nakon što su istražili pojmove, aktivnost nastavljate pripremom suđenja. Tužitelji, služeći se prezentacijom, iznose optužnice protiv vladara koje predstavljaju, a ostali kao narodna skupština ostrakizmom odlučuju koji je vladar najpogubniji i najopasniji za društvo i protjeruju ga na deset godina iz države. Konačnu odluku donose glasovanjem koje možete provesti koristeći Mentimeter (Multiple Choice tip pitanja).
Nakon ostrakizma, nekoliko članova narodne skupštine bez obzira za koga su glasovali, obrazlaže svoju odluku. Slijedi analiza ostrakizma kao tada demokratskog sredstva rješavanja problema zajednice s današnjom situacijom. Neka od pitanja koja se mogu postaviti: Biste li vi danas i koje situacije rješavali ostrakizmom? Je li ostrakizam danas moralno i etički moguće opravdati? Što se od današnjih demokratskih i sudbenih postupaka može usporediti s ostrakizmom? Provode li ostrakizam danas institucije ili mediji i društvene mreže?
U drugom dijelu aktivnosti analiziraju se društvene pojave koje prema mišljenju razreda zaslužuju ostrakizam, npr. neofašizam ili neokomunizam, nacionalizam ili apatridstvo, vjerski uvjetovano nasilje ili obiteljsko nasilje, ksenofobija, gospodarski kriminal, korupcija i sl., a zatim se pokušavaju identificirati suvremene demokratske procedure kojima se takve pojave mogu ublažiti i riješiti s pozicije vlasti, oporbe, sudstva, nevladinih udruga, medija i društvenih mreža.

Postupci potpore

Prilikom istraživanja uputno je voditi brigu o interesima učenika i mogućnosti prikupljanja podataka, npr. kod učenika s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Stoga je za učenika s određenim oštećenjem potrebno dogovoriti prikupljanje podataka jedne vrste ili točno određenih podataka. Pri planiranju aktivnosti može se predvidjeti na što će učenik posebno obraćati pažnju,čime je učenika unaprijed potrebno upoznati kako bi se na dogovoreni način mogao pripremiti. Za učenike s teškoćama potrebno je provjeriti razumiju li sve ključne pojmove te im je značenje potrebno ponoviti i/ili prevesti. Upute za rad potrebno je razlomiti i tako u koracima ponuditi postupnost. Za rad u digitalnom alatu, kao i kod izrade PowerPoint prezentacije dobro je da učenici s teškoćama rade u paru s najbližim suučenikom te im je uputno dati kratka i jasna pitanja na koja mogu odgovoriti i koja će im poslužiti u objedinjavnju podataka. Kod aktivnosti govora i rasprave, uputno je da učenici s teškoćama dobiju predložak s pitanjima i prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje raspravljaju (učenik s poremećajem glasovno-jezično-govorne komunikacije u ne treba govoriti i raspravljati ako to sam ne želi). Predložak s pitanjima za učenike s teškoćama čitanja može biti prilagođen primjerice, veličinom slova, podebljanim tiskom, povećanim razmakom te jasnim i kratkim pitanjima.
Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.

Za učenike koji žele znati više

Učenici koji žele više mogu istražiti kako bi se provelo suđenje nad pojedinim povijesnim likovima iz razdoblja apsolutnih monarhija i republika, odnosno kako bi se provelo suđenje i postupak ostrakizma u pojedinim nedemokratskim i demokratskim društvima. Analizu različitih ishoda suđenja mogu prikazati interaktivnom infografikom koristeći alat Visme.