Za uvodnu aktivnost prikažite učenicima interaktivni sadržaj U koju životinju se pretvoriš kada izbije sukob? o različitim strategijama rješavanja sukoba predstavljenih kroz osobine pet životinja (kornjača, morski pas, medvjedić, lisica i sova). Komentirajte svaku strategiju rješavanja sukoba i zatražite da navedu strategiju kojom se najčešće služe (u koju životinju se pretvore), a koju smatraju najboljom.
Nakon uvoda podijelite učenike u dvije grupe. Prva grupa bit će Atenjani, a druga Spartanci. S učenicima ponovite razloge izbijanja Peloponeskoga rata između sukobljenih polisa te kako se sukob razvijao i čijom je pobjedom završio.
Učenicima objasnite da će na današnjem satu različitim tehnikama rješavanja sukoba pokušati riješiti sukob između dvaju polisa i pomoći im sklopiti mir.
Neka se učenici grupama podijele u parove te svakom paru nasumično dodijelite jednu od pet životinja koje predstavljaju način rješavanja sukoba. U tu svrhu možete upotrijebiti digitalnu ploču s različitim alatima Classroomscreen, alat random name u koji unaprijed upišete imena životinja. Parove Atenjana i Spartanaca zatim povežite u zajedničku grupu. Učenicima objasnite da trebaju pokušati sklopiti mir tako da se užive u ulogu jedne od životinja, odnosno načina rješavanja sukoba. Kao pomoć učenicima možete prikazati različite odredbe mirovnih ugovora oko kojih se grupe mogu dogovarati (pr. plaćanje ratne odštete, raspuštanje saveza, puštanje ratnih zarobljenika, nametanje svojega oblika vlasti aristokracije/demokracije, mirno povlačenje vojske, potpuno pokoravanje grada, odvođenje vođa u zarobljeništvo i dr.).
Svaka grupa treba raspraviti oko odredbi mira koje bi htjeli provesti Spartanci, odnosno na koje bi Atenjani pristali. Neka se svaka strana ponaša u skladu s dodijeljenom životinjom. Svaka grupa izradit će digitalni zid u Padletu na kojem će označiti tip rješavanja sukoba i koje su odredbe mirovnoga ugovora dogovorili.
Nakon završenoga rada svaka grupa kratko će predstaviti odredbe mirovnoga ugovora koji su dogovorili, objasniti zašto su se odlučili baš za te odredbe i kako su ih povezali sa svojim ulogama rješavanja sukoba. Moguće je da se neke grupe nisu uspjele dogovoriti zbog uloga koje su dobili pa neka i to objasne.
Nakon izlaganja svih grupa učitelj može izložiti povijesne odredbe mira između Atene i Sparte na kraju Peloponeskoga rata. Pokušajte s učenicima odrediti koja je grupa, odnosno kombinacija stilova rješavanja sukoba bila najbliža povijesnom miru.
Učenik s PSA-om ili ADHD-om dobiva prije početka aktivnosti predložak s redoslijedom u aktivnosti, po mogućnosti popraćen slikovno. U scenariju koji zahtijeva primjenu strategija rješavanja sukoba potrebno je učenicima s teškoćama osigurati podršku vršnjaka u paru tijekom cijele aktivnosti. Ona će biti potrebna za razumijevanje korištenja strategije, uloge Spartanca i Atenjana u sukobu i njihova položaja pri sklapanju mira i sastavljanju mirovnoga ugovora.
Paru s učenikom koji ima ADHD-om ne dodjeljuje se životinja koja simbolizira borbu ili povlačenje. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenici mogu proučiti posljedice Peloponeskoga rata za Atenu i Spartu te cijelu grčku povijest. Neka nakon toga odaberu bilješke s jednoga od digitalnih zidova u Padletu na kojem su navedene odredbe mirovnoga ugovora između Atene i Sparte i neka osmisle kratku priču u kojoj bi objasnili kakve bi posljedice takav mir imao na daljnju sudbinu Grčke i njezinih polisa. Svoj rad mogu usporediti sa stvarnim povijesnim razvojem i procijeniti bi li drukčiji pristup rješavanju sukoba možda pomogao ili odmogao razvoju grčke civilizacije. Pozovite učenike da objave svoje priče na istome digitalnom zidu u Padletu.
Nakon što s učenicima pogledate videosadržaj, oblikujte krug. Stanite u sredinu kruga i izgovorite ime jedne od životinja koje su se pojavile u videu (morski pas, kornjača, sova, lisica i medvjedić). Učenici zauzimaju stajalište te životinje i kreću se prostorom tako da svojim pokretima pokažu kako zamišljaju i doživljavaju zadanu životinju. Dopustite učenicima da objasne koji im je lik najviše odgovarao. Neka svoj izbor zapišu flomasterom na naljepnicu i zalijepe je na svoju majicu. Podijelite učenike u grupe. Razgovarajte s učenicima o klasičnim bajkama koje su nekada slušali ili čitali. U razgovoru zaključite da bajke obiluju sukobima. Neke od bajki učenici mogu sažeto prepričati i zaključiti koji su to sukobi (pr. Matovilka, Pepeljuga, Snjeguljica i sedam patuljaka, Trnoružica, Ružno pače, Mala sirena, Tri praščića, Vuk i sedam kozlića, Kraljevna na zrnu graška, Šuma Striborova, Bajka o ribaru i ribici). Zadatak je grupa pomoći likovima da se njihovi sukobi riješe na zdrav način. Svakoj grupi dodijelite QR kod koji će ih povezati s pripremljenim digitalnim zidom u alatu Padlet na kojemu ste unaprijed postavili zadatak s pitanjima za svaku grupu. Za izradu QR kodova možete upotrijebiti alat QR Code Generator. Odaberite bajku koju ćete obraditi i odgovorite na sljedeća pitanja: 1. Koji je sukob u priči?; 2. Kako glavni likovi osjećaju sukob?; 3. U kakvom su odnosu likovi? 4. Što svaki od likova želi ili treba?; 5. Zamislite da uvjeravate likove da zajedno rade na rješavanju svojih problema. Navedite tri moguća rješenja koja bi poslužila svim likovima. Nakon rada neka učenici u grupama odglume sva tri rješenja tako da se međusobno dogovore koji će učenik glumiti koji lik iz bajke, a po želji mogu dodati lik pomagača (medijatora) koji će likovima pomoći u rješavanju sukoba. Naglasite im da je u redu u sukobima tražiti pomoć. Dozvolite da njihov način rješavanja sukoba bude i bajkovit pa tako u svoje rješenje mogu uvrstiti lik dobre vile, bolesnoga zmaja ili nekog drugog junaka, ali bez korištenja bilo kakve čarolije. Neka svaka grupa odigra sva tri rješenja pred ostalim grupama. Za to vrijeme ostale grupe mogu fotografirati mobilnim uređajima ili tabletima suigru grupe te im naknadno podijeliti materijal kako bi ih postavili na zid u Padletu. Ostali učenici mogu komentirati način rješavanja sukoba svih triju mogućnosti i odrediti koje su strategije primijenili likovi iz bajke (jesu li bili poput morskoga psa, kornjače, sove, medvjedića ili lisice; kakav je sada odnos između likova; jesu li se likovi promijenili; kako su se promijenili). Omogućite komentiranje otvaranjem zida u Padletu. Nakon što svaka grupa odigra dramsku igru, razgovarajte s učenicima jesu li zadržali ili promijenili svoje mišljenje o izboru životinje s početka aktivnosti. Ako su promijenili mišljenje, dozvolite im da objasne što ih je na to potaknulo, koju bi strategiju najradije zauzeli i u kojim prilikama. Završite dramsku radionicu pljeskom.
Podijelite učenike nasumično u pet grupa, a u kuvertama pripremite sličice životinja - morskoga psa, kornjače, lisice, sove i medvjeda. Predstavnici grupa izabrat će jednu kuvertu. Kada otkriju koju su životinju izvukli, objasnite im da je zadatak istražiti o načinu života dodijeljene životinje. Pripadaju li biljožderima, mesožderima ili svežderima? Čime se hrane? Kako su se prilagodile svojem životnom staništu? Kada ulaze u sukobe?
Uputite ih da istraže o vrstama dostupnima u našim područjima i pomozite im u odabiru provjerenih mrežnih stranica. Neka izrade umnu mapu o svojoj životinji.
Zatim im prikažite video. Nakon što su pogledali videozapis do kraja, raspravite o pitanjima poput Koliko je sličnosti između životinje o kojoj ste istraživali i životinje iz videa? Kada morski pas/kornjača/lisica/sova/medvjed ulazi u sukobe? Možete li način prehrane pojedinih životinja povezati s njihovim stereotipnim prikazima iz videa?
Potaknite učenike na razmišljanja o situacijama u kojima se katkada u sukobu ponašaju poput navedenih životinja. Neka situacije napišu u zajednički dokument koji možete pripremiti u Online Wordu (pripremite tablicu s pet ćelija koje ćete nasloviti “Ja sam poput morskoga psa kada…” i tako za svaku životinju). Učenici upisuju primjere situacija (pr. “Ja sam poput morskoga psa kada se s bratom posvađam oko zajedničkoga tableta.” / “Ja sam poput kornjače kada mi prijateljica ne vrati posuđenu majicu.” i sl.) koje zatim ispišete i stavite u kuverte sa sličicom životinja. Nakon popunjavanja kuverti različitim primjerima učeničkih iskustava ponašanja u sukobima, otvorite ih i zajednički predlažite strategije bi se mogle primijeniti, a da obje strane u sukobu budu zadovoljne. Učenici koji žele mogu odglumiti osmišljene primjere rješavanja sukoba.
Dok u grupama učenici istražuju načine života životinje koja im je dodijeljena i izrađuju umnu mapu, učenicima s teškoćama (intelektualne teškoće i PSA) trebat će podrška vršnjaka, najbolje je da rade u paru. Učenicima s PSA-om, ADHD-om i teškoćama učenja dobro će doći nakon gledanja videa predložak s pitanjima. Više u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Provjerite treba li im podrška pri dovršavanju rečenica u tablici Online Worda. Ako treba, neka nastave raditi s vršnjakom s kojim su već bili u paru. Potaknite učenike s teškoćama da i oni predlože strategije koje bi se mogle primijeniti za primjere učenika, a ako žele, mogu odglumiti primjere.
Učenici mogu istražiti o sukobima proučavanih životinja na globalnoj razini. Zbog čega životinje ulaze u sukob? Sukobljavaju li se kornjače? Što je s morskim psima, medvjedima, lisicama, sovama? O čemu to ovisi? Neka svoja saznanja predstave razredu u obliku plakata koji mogu izraditi u alatu Canva.
Podijelite učenike u peteročlane grupe. Dobar način podjele je dijeljenje kartica s bojama. U grupama su učenici s različitim bojama kartica. Na poleđini kartice je kratka uputa kako se moraju ponašati u rješavanju grupnoga zadatka.
Tijekom cijeloga sata imate ulogu usmjeravatelja, podupirajućega člana i pomoći u slučaju nejasnoća.
Osmislite problemske zadatke koje će rješavati koristeći kolo sreće izrađeno u alatu Wordwall ili nekom sličnom alatu. Grupa odabire zadatak. Zadatci su vezani uz sistematizaciju gradiva i ponavljanje sadržaja vezanih uz geometrijske likove, upotrebu naučenoga u svakodnevnome životu, primjenu i preračunavanje mjernih jedinica. Smisao je grupnoga rada da učenici prema uputama na kartici pokušaju riješiti zadatak. Broj zadataka prilagodite prilikama u razredu, brzini rješavanja, ulasku u sukob, načinu komunikacije, broju učenika…
Nakon što se zadatak riješi, razgovarajte s učenicima kako su se osjećali, tko je bio „fer“ igrač, tko je silom želio neke stvari, kako su se osjećali kad su rješavali i djelovali u grupi prema uputama na kartici, bi li reagirali isto i bez uputa itd.
Pustite učenicima video U koju životinju se pretvoriš kad izbije sukob?.
Komentirajte ulogu koju su imali prema uputi na kartici. Mogu li prepoznati sebe u tome sukobu? Otkrijte učenicima (ili možda već sami otkriju) koja boja predstavlja koju životinju. Komentirajte koja je životinja predstavljena pojedinom bojom kartice (plava - morski pas, zelena - kornjača, narančasta - lisica, žuta - medvjedić, crvena - sova). Otkrijte karakteristike svih pet životinja i povežite ih sa stilovima rješavanja sukoba u interaktivnom elementu Model dvostrukog interesa u situacijama sukoba. Pitajte učenike trebamo li uvijek težiti biti poput određene životinje, određuje li tip zadataka ili situacija na satu matematike potrebu da budemo poput određene životinje. Učenici navode svoje primjere. Potaknite ih da povežu određena ponašanja s odgovarajućim stilom rješavanja sukoba u interaktivnom elementu Strategija - Opis ponašanja. Istaknite da smo u svakodnevnome životu svi povremeno suočeni sa sukobima te se katkada u njima ponašamo kao životinje iz primjera. Nije loše ako smo katkada poput medvjedića koji se brine o očuvanju odnosa, no važno je osvijestiti da se ponašamo i trudimo birati one strategije koje vode k rješavanju problema uz obostrano zadovoljstvo.
Da bi učenici s intelektualnim teškoćama, teškoćama čitanja i PSA-om mogli ravnopravno sudjelovati, treba omogućiti da prije početka aktivnosti upoznaju upute kako se ponašati, odnosno koji je sadržaj kartice uz boju koju će im nastavnik dati. Najbolje da uz predložak o redoslijedu aktivnosti dobiju perceptivno prilagođenu uputu koju će učenik slijediti tijekom aktivnosti. Učenicima s PSA-om i intelektualnim teškoćama bit će potrebno istaknuti na početku grupne aktivnosti da je riječ o igri i pružiti im kontinuiranu podršku vršnjaka kako bi ostali u svojoj ulozi i razumjeli svrhu igre. Više u: Didaktičko- metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama. Na kraju ih se potiče da komentiraju jesu li im odgovarali oblici ponašanja koji su trebali slijediti.
Predložite učenicima da istraže mogućnosti prikaza svake pojedine životinje u odnosu na strategiju rješavanja sukoba u prvome kvadrantu koordinatnoga sustava (gdje se na osi x prikazuje intenzitet usmjerenosti prema čuvanju odnosa, a na osi y intenzitet usmjerenosti prema postizanju cilja). Pri tome intenzitet izražavamo kao nizak ili visok. Prikaz s dodatnim pojašnjenjima i ilustracijama učenici mogu izraditi u alatu Canva.
Prikažite učenicima interaktivni sadržaj Granice te ih pitajte znaju li za neke primjere gdje se Hrvatska našla u graničnim problemima. Nakon što raspravite s učenicima i uputite ih u primjere problema, učenicima prikažite video U koju životinju se pretvoriš kad nastane sukob? o različitim strategijama rješavanja sukoba kroz osobine pet životinja.
Izvlačenjem jedne fotografije spomenute životinje podijelite učenike u pet grupa (svaka grupa će predstavljati jednu životinju).
Neka učenici unutar grupa zamisle da su država koja rješava granični spor kao jedna od dodijeljenih životinja, a ostale grupe predstavljaju susjedne države koje se u sporu ponašaju u skladu sa strategijom preostalih dodijeljenih životinja. Pišući kratku priču, svaka grupa objašnjava kako bi riješila spor u skladu s obilježjima koja im pripadaju kao životinji. Izradite tablicu u Excelu tako da u redove i stupce upišete imena životinja. Redovi predstavljaju države koje vode spor, a stupci su države susjedi. Svaka će grupa će tako moći analizirati koliko je učinkovita njihova strategija rješavanja graničnoga spora ovisno o različitim susjedima. Možete uvesti jednostavan sustav bilježenja kojem učenici plusom označavaju ako se strategija zadane životinje pokazala učinkovitom, odnosno minusom ako se pokazala neučinkovitom.
Nakon što sve grupe pročitaju svoje kratke priče, započnite raspravu pitanjima: Čije bi ponašanje najprije riješilo problem? Zašto? Što je loše u ostalim pristupima? Ima li što dobro?
Ponudite učenicima da s pomoću interaktivnoga elementa, razvrstavajući životinju s pripadajućom strategijom rješavanja sukoba, provjere i utvrde svoje znanje. Neka za domaću zadaću napišu sastavak Kako riješiti probleme među susjedima? i neka pojasne koja je strategija rješavanja sukoba najpoželjnija i/ili najčešće upotrebljena u graničnim pitanjima.
Pri podjeli u grupe važno je da su učenici s intelektualnim teškoćama i PSA-om shvatili strategije rješavanja sukoba životinje prema kojima će se ponašati njihova grupa. Poželjno je da dobiju i slikovni podsjetnik na životinju i njezine strategije. Potreban je jednostavan i konkretan primjer graničnoga sukoba poput regulacije prometa na granici. Bez obzira na to u kojoj je grupi učenik s teškoćama, potrebna je podrška vršnjaka kako bi ostao u svojoj ulozi. Za učenika s ADHD-om preporuča se grupa sa strategijama sove ili lisice. Više u: Didaktičko- metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
U završnoj raspravi o načinima rješavanja sukoba potrebno je da i učenik s teškoćama iznese svoj zaključak o dobrim i lošim strategijama. Poželjno je dati i vlastiti primjer upotrebljene strategije, što će biti naročito korisno učeniku s ADHD-om ili izrazito povučenom učeniku. Nastavnik i učenici mogu im pružiti podršku za uporabu strategija kojima će se brinuti o odnosu i cilju.
Uputite učenike da istraže kronologiju rješavanja graničnoga problema sa Slovenijom oko Piranskoga zaljeva. Pojasnite im pojmove koje ne razumiju, a potrebni su im za razumijevanje problematike. Neka u digitalnome alatu Canva izrade crtu (lentu) vremena.
Arvaj, N., Kersten, S. i Herman Taslidžić, D. (2014), Nenasilje počinje sa mnom, (17. 1. 2021.)
Brkić, M. i Kožić, V. (2017), Zbirka radionica "Pokreni promjenu", Forum za slobodu odgoja, Zagreb (17. 1. 2021.)
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.