Učenicima na satu dajte zadatak da kod kuće ispune KWL tablicu o borbi za ljudska prava u SAD-u u drugoj polovici 20. st. U prvoj koloni neka napišu tko su diskriminirane skupine, koja ljudska prava se krše, te tko su borci za ljudska prava. Nakon što napišu što znaju, u drugu kolonu pišu što još žele znati. Napisano prokomentirajte s njima na sljedećem satu. Uz to, neka prouče američki pokret za zaštitu ljudskih prava Rainbow coalition (Koalicija duge) i nešto kasniji pokret Rainbow/PUSH. Za početak istraživanja predložite im neki tekst, primjerice ovaj. Neka učenici koristeći dostupne online izvore ispišu kratku povijest koalicije u svoje bilježnice. Mogu koristiti i neki alat za obradu teksta, primjerice Word online.
Potom učenici identificiraju glavne aktere koalicije, njene političke ciljeve i otkriju kakve metode borbe je koristila. Važno je da učenici uoče političku heterogenost članova koalicije i da o ljudskim pravima razmišljaju kao o važnom cilju političke borbe. Koristeći saznanja koja su stekli istraživanjem neka odgovore na pitanja iz treće kolone KWL tablice, Što sam naučio? te nadopune drugu kolonu s novim pitanjima, za koja žele saznati odgovor.
Na satu učenici izlažu rezultate i raspravljaju među sobom uz vaše moderiranje. Neka učenici aktualiziraju rezultate i navedu primjere diskriminacije s kojima su se suočili ili netko njima poznat. Potaknite ih da prepoznaju situacije kada su sami diskriminirali nekoga. Nakon rasprave dijele se u skupine. Svaka skupina neka izabere jedan problem kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj koji smatra važnim i neka osmisli aktivistički pokret koji će se boriti za njegovo rješavanje. Svaki učenik unutar grupe neka bude zadužen za različit segment rada. Primjerice, jedan može biti glasnogovornik pokreta, drugi može osmišljavati poruke za javnost, treći može biti voditelj operativnih poslova i sl. Učenici trebaju opisati koje aktivnosti će poduzeti kako bi ostvarili ciljeve, koje poruke će upućivati, kojim institucijama će se obraćati i sl. Na temelju toga učenici izrađuju poster (preporuča se korištenje digitalnog alata Canva zamišljenog pokreta za ljudska prava u Hrvatskoj danas – učenici moraju odlučiti koje simbole će odabrati, koja prava će navesti, koje primjere diskriminacije istaknuti i odlučiti kome će se plakat obraćati: društvu, institucijama, diskriminiranima ili diskriminatorima? Na kraju aktivnosti glasnogovornik grupe predstavlja pokret i plakat. Poželjno je da učenici identificiraju najčešća kršenja ljudskih prava i identificiraju institucije koje su zadužene za njihovu zaštitu. Moderirajte raspravu o rezultatima. Izrađene plakate neka učenici poslože u izložbu u prostoru škole.
Kod zadavanja domaće zadaće koje se temelje na pisanju osvrta, učenicima s teškoćama bilo bi dobro napisati nekoliko važnih pitanja na temelju kojih će napisati o borbi za ljudska prava. Na taj način im se pomaže strukturirati pisani iskaz uz kratka i jasna pitanja koja će učenici dobiti, a na koja trebaju odgovoriti. Učenicima s poremećajima glasovno-jezične govorne komunikacije, deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, učenicima s disleksijom i disgrafijom potrebno je definirati strukturu kako bi im pisano izražavanje bilo lakše i preglednije, primjerice kod rada u kolonama u tablici. Ako je učeniku lakše, potrebno je napraviti sažetke sadržaja, iz kojih je važno izdvojiti pitanja povezana s ključnim odrednicama sadržaja ili točno određenim događajem koji će moći povezati sa zadatkom. Za učenike s teškoćama dobro je da imaju plan rada u koracima, kada se radi o traženju podataka na internetu koristeći dostupne online izvore. Pri izradi postera za svakog učenika s teškoćama važno je predvidjeti ulogu koju će imati u toj aktivnosti (u skladu s onim što nastavnik procijeni da učenik može). Primjerice, zadatci s/na slikovnim prikazima i/ili njihovo pronalaženje olakšavaju rješavanje zadatka gotovo svim učenicima. Na taj način će se u ovoj aktivnosti osigurati aktivno sudjelovanje učenika s teškoćama u skupini. Uz to, pri radu na zadatcima u skupini, važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama), zbog čega je dobro organizirati za tog učenika unutar skupine i rad u paru. Za raspravu, ne inzistirajte na tome da taj učenik govori pred razredom ako to sam ne želi te kod brzopletosti pružite učeniku strukturu i određeni redoslijed obavljanja zadatka. Učenika je potrebno unaprijed upoznati sa sadržajem, a količinu i način davanja potrebnih informacija prilagoditi teškoći učenika. Za učenike s oštećenjem vida preporuča se korištenje čitača ekrana, tj. softvera koji sadržaj ekrana računala ili mobilnog telefona pretvara u tekstualne informacije. Tako dobivene informacije učenik pretvara u govor ili se za slijepog učenika prikazuju u obliku brajevog pisma na brajevom retku. Slijepi učenici na nastavu najčešće nose laptop koji ima instaliran čitač ekrana radi zapisivanja bilješki na nastavi ili brajevu bilježnicu.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenik dodatno istražuje jedan oblik diskriminacije koji su isticali članovi Dugine koalicije, npr. kršenja prava i diskriminacija crnačkog stanovništva SAD-a. Učenik izrađuje strip, za to preporučamo digitalni alat Make Beliefs Comics u kojem treba prikazati neki primjer diskriminacije i borbu žrtve diskriminacije za svoja prava. Učenici svoje stripove mogu mjesečno objavljivati na mrežnoj stranici škole gdje ih mogu komentirati. A svaki mjesec mogu odabrati drugu temu vezanu za diskriminaciju o kojoj će izrađivati strip.
Kako bi motivirali učenike, u uvodnom dijelu pripremite video koji govori o diskriminaciji u Hrvatskoj. Kao prijedlog, može poslužiti video prilog RTL televizije u trajanju od 2:13 min. Ako odaberete ovaj prilog, tijekom prikazivanja pauzirajte video na određenim mjestima te metodom razgovora potaknite raspravu postavljajući učenicima pitanja o prepoznavanju diskriminacije u Hrvatskoj, te pitanja o mogućnostima prijave diskriminacije, kao na primjer: Što građani misle o diskriminaciji u Republici Hrvatskoj? Što ili tko se najčešće diskriminira? Kome se treba žaliti? Koja se četiri glavna problema vezana uz diskriminaciju u Republici Hrvatskoj? Koji postotak građana prijavljuje problem? Postoje li u vašoj okolini, mjestu ili gradu u kojem živite skupine ljudi koji doživljavaju diskriminaciju? Dovodi li globalizacija do povećanja diskriminacije? U navedeni video možete i ubaciti navedena pitanja koristeći alat EDpuzzle - besplatni digitalni alat namijenjen izradi interaktivnih video materijala na način da se u postojeće video materijale dodaju pitanja, komentari i objašnjenja.
U nastavku podijelite učenike u manje skupine od tri do pet učenika. Svaka skupina učenika dobiva jednu temu za istraživanje vezanu uz diskriminaciju i ljudska prava te učenici pronalaze nekoliko različitih članaka na internet portalima kako bi ih mogli usporediti. Teme, odnosno problemi koje skupine biraju mogu biti: Romi u Međimurju, radnici iz Nepala u Varaždinu, napadnuti tamnoputi muškarci u Splitu, napad na vojnike u Zadru, gay parovi mogu udomljavati djecu, žene u hrvatskoj politici, pravo na materinji jezik u Puli ili Vukovaru, život u prihvatilištu za tražitelje azila u Kutini, i slično. Kao ključne pojmove na koje učenici trebaju obratiti pažnju tijekom istraživanja navedite globalizaciju, multikulturalnost, diskriminaciju i ljudska prava. Broj tema koje će učenici istraživati ovisi o broju učenika u razredu. Učenike možete uputiti da se prisjete temeljnih ljudskih prava koristeći interaktivnu infografiku Pregled (deklaracije) ljudskih prava. Podijelite navedenu infografiku sa učenicima putem ove poveznice. Svaka skupina rezultate svog istraživanja zapisuje na hamer papiru.
Ujedinjeni narodi proglasili su Opću deklaraciju o ljudskim pravima 1948. godine, kao instrument zaštite čovjeka, ljudskih prava i sloboda koje mu pripadaju.
Koristeći interaktivni element, prouči koja su to prava i na što se odnose. Što misliš, zašto su važna? Zašto ih je bilo važno definirati i zapisati, kada se neka od njih čine tako očita? Istraži i promisli.
Nakon što učenici dovrše svoje istraživanje, za predstavljanje rezultata ostatku razreda koristite metodu world cafe-a. World cafe je metoda pogodna za dijalog unutar velike skupine učenika. Nakon što se učenici grupiraju u skupine, svaka skupina diskutira na temelju pitanja ili problema kojega postavlja učitelj (u vašem slučaju teme vezane uz diskriminaciju) te izrađuje kratko izvješće. Nakon dogovorenoga vremena učenici mijenjaju skupine, a na mjestu ostaje “učenik-domaćin“ koji će novim članovima prepričati rad prethodnika. Ovaj se postupak može ponoviti više puta, ovisno o broju tema i skupina. U posljednjoj etapi se svi vraćaju u svoju skupinu. Na temelju rada u drugim skupinama sastavljaju konačno izvješće i ukratko ga prezentiraju ostalim učenicima.
Povedite raspravu o rezultatima istraživanja, neka učenici usporede ostvarivanje ljudskih prava na primjerima iz Hrvatske s ostalim skupinama. U raspravi osim pitanja vezanih uz istraživanje studija slučaja potaknite raspravu na temu diskriminacije u njihovoj okolini pitanjima poput: Postoje li slični slučajevi diskriminacije u vašoj okolini? Što bi vi učinili kako bi spriječili neki oblik diskriminacije? Jeste li se vi ikad našli u situaciji da vas netko diskriminira po nekoj osnovi? Dobivene i nadograđene rezultate zapisane na hamer papiru od strane ostalih učenika tijekom rasprave, prezentirajte kroz izložbu u razredu ili na školskom hodniku.
Nakon rasprave i predstavljanja rezultata istraživanja, motivirajte učenike da samostalno predlože jednu mjeru za rješenje nekog od problema kršenja ljudskih prava koji su istraživali i to rješenje upisuju u neki od alata za dijeljenje podataka, kao na primjer oblak riječi u alatu Mentimeter.
Za učenike s teškoćama potrebno je svaki zadatak planirati i izvoditi s predviđenim dužim vremenom trajanja, uz uvođenje stanki ako je to učeniku potrebno zbog otklonjive pažnje, bržeg zamaranja i sl. (posebno za učenike s motoričkim teškoćama i deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem). Učenicima s motoričkim poremećajem potrebno je predvidjeti produljeno vrijeme za zapisivanje i uporabu digitalnih alata. Učenicima s jezičnim teškoćama, ali i učenicima s oštećenjem sluha nije preporučljivo u isto vrijeme dati aktivnost koja podrazumijeva pisanje i slušanje. Za aktivnosti gledanja videa preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis kako bi ga mogli unaprijed pogledati i biti spremniji na zadatak, a može im se unaprijed ispričati ili pročitati tekst povezan sa sadržajem te provjeriti njegovo razumijevanje. Uputno je učeniku dati tekstualni predložak u kojem može stajati rečenica za nadopunjavanje i/ili pitanje. Uputno je da tekst sadrži ključne odrednice sadržaja video prikaza, s označenim ključnim dijelovima i pojmovima na temelju kojih učenik može sadržaj prepričati, označiti nešto tijekom gledanja, odgovoriti na pitanja itd. Tijekom gledanja, dobro je učeniku dati dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima, kojim se usmjeravaju na pozornije gledanje sadržaja i ključnih odrednica (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu). Korisno je učenika s teškoćom povezati s drugim vršnjacima u paru ili grupi kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika, a on može prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje, u ime skupine prezentirati napravljeno ili može prezentirati samo dogovoreni dio (npr. uvod, razradu, zaključak), tj. onaj dio na kojem je učenik bio najviše angažiran. Pri tom, kod prikupljanja podataka, uputno je voditi brigu o interesima učenika te se s učenikom može dogovoriti prikupljanje podataka određene vrste ili točno određenih podataka. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je uz iste postupke osigurati primjereno mjesto za sjedenje kako bi mogli dobro čuti sadržaj. Važni dijelovi vizualnog sadržaja mogu im se i opisati kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Sve što se promatra treba prethodno biti pojašnjeno, kao i za vrijeme gledanja filma. Slijepom učeniku prije gledanja se može ponuditi tekst na Brailleovu pismu da ga pročitaju te je poželjno da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Skupina učenika iz razreda, može se upoznati s institucijom pučke pravobraniteljice te istražiti koje su njene ovlasti i nadležnosti. Učenici objedinjuju rezultate istraživanja svih skupina, pripremaju dopis o preporukama za smanjenje društvene diskriminacije te ga šalju pučkoj pravobraniteljici tražeći njegovo mišljenje o prijedlozima učenika. Nakon što pristignu odgovori, možete ih dodati plakatima koje ste već objesili na zid učionice/školskog hodnika.
Pokrenite razgovor s učenicima na temu društveno angažirane umjetnosti. Pitajte ih o značenju pojma. Potaknite ih da prepoznaju društvene skupine koje doživljavaju najviše diskriminacije danas. Učenici upisuju svoje odgovore u bilježnice ili neki digitalni alat, primjerice Tricider. Poveznicu na pitanje kreirano u Tricideru možete postaviti u Biblioteku sadržaja vaše OneNote razredne bilježnice. Olujom ideja učenike dovedite do pretpostavke o tematici i medijima društveno angažirane umjetnosti.
Podijelite učenike u četiri skupine i uputite ih na istraživanje opusa hrvatskih umjetnica Andreje Kolunčić i Sanje Iveković, umjetnika Davora Konjikušića te akcije Slavena Tolja kao ravnatelja MMSU, iz internetskih izvora (svaka skupina istražuje jednog umjetnika ili umjetnicu).
Usmjerite ih da istraže kojim se marginaliziranim skupinama odabrani umjetnik ili umjetnica bavi, kako pristupaju tom problemu, koje umjetničke forme biraju, koje medije koriste i što time žele postići. Uputite učenike da kritički promatraju odabrana djela i zauzmu stav o njihovoj važnosti ili možda pretjeranosti. Podijelite im radne listiće u obliku tablice (može i u digitalnom obliku, primjerice koristeći OneNote razrednu bilježnicu koje će ispuniti s nađenim informacijama. Nakon početnog zajedničkog istraživanja i ispunjavanja tablice, uputite ih da podijele poslove unutar skupine za sljedeće zadatke: odabir reprezentativnih primjera; osmišljavanje forme za predstavljanje rezultata; osmišljavanje nekoliko pitanja za samoprovjeru razumijevanja učenika iz drugih skupina. Rezultate učenici mogu predstaviti koristeći neku zajedničku digitalnu platformu, primjerice Prostor za suradnju OneNote razredne bilježnice. Pitanja za samovrednovanje učenici mogu unijeti u neki alat za izradu testova, primjerice Forms.
Nakon prikazanih rezultata, provedite aktivnost Minuta za kraj u kojoj će svaka skupina u jednoj minuti objasniti umjetnički aktivizam proučavanog umjetnika ili umjetnice. Učenici se kod kuće upoznaju s materijalima ostalih skupina i odgovaraju na pitanja za samovrednovanje. Potaknite učenike da izrade vlastiti praktičan rad u kojem će tematizirati marginaliziranu skupinu koju odaberu. Postavite u školi izložbu njihovih radova.
Učenike s teškoćama potrebno je unaprijed upoznati sa sadržajem odabranih poveznica, a količinu i način davanja potrebnih informacija potrebno je prilagoditi teškoći učenika te provjeriti provjeriti kako se učenici snalaze. Tijekom rada u skupini važno je voditi računa o tome da učenik s teškoćama aktivno sudjeluje u svim aktivnostima te da nikako ne bude dio skupine kao pasivni promatrač. Važno je da aktivnosti budu smislene i dostupne za izvedbu svakom učeniku u skupini. Na istraživanju te ispunjavanju tablice, važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama), zbog čega je dobro organizirati rad u paru. Kod aktivnosti u kojoj su potrebna objašnjenja učenika nekih pojmova, važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjeriti razumijevanje, kako pojma, tako i postupka za rješavanje zadatka. Ako se radi o složenom zadatku (izvedba nekoliko aktivnosti), potrebno ga je razdijeliti po koracima. U dijelu aktivnosti popunjavanja s nađenim informacijama, za učenike sa specifičnim teškoćama učenja važno je predvidjeti manju količinu teksta, kao i grafičke organizatore u koje se upisuju željeni podatci. Pisano rješavanje za te učenike vremenski ne ograničavajte i smanjite im broj zadataka. Pogreške u pisanju ne ispravljajte, nego ih samo naznačite (podcrtajte riječ u kojoj se nalazi pogreška) kako bi učenik sam naučio i ispravio pogreške. Kod zadavanja zadatka za rad kod kuće koji se temelji na pisanju (osvrta, odgovaranje na pitanja), učenicima s teškoćama (učenicima s poremećajima glasovno-jezične govorne komunikacije, deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, disleksijom, disgrafijom) bilo bi dobro napisati nekoliko važnih pitanja na temelju kojih će motivirano raditi. Aktivnosti kod kuće, bilo da se radi o traženju podataka na internetu ili izradi prezentacije/radova, učenici s oštećenjima vida i motoričkim teškoćama mogu raditi u paru s najbližim suučenikom, a za sve je učenike dobro da imaju plan rada u koracima.
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Predložite zainteresiranim učenicima da pripreme debatu na temu Eksploatira li angažirana umjetnost pripadnike marginaliziranih skupina? Za pripremu učenici pretražuju internetske stranice na hrvatskom i engleskom jeziku. Učenici mogu izvesti debatu na nekom od sljedećih satova. Upute za izvođenje debate na nastavnom satu možete pronaći ovdje.
Debatu mogu izvesti i koristeći digitalni alat Tricider.
Prije izvođenja aktivnosti, učenici trebaju u cijelosti pogledati kazališnu predstavu ili mjuzikl Kosa (Hair). Potaknite učenike da olujom ideja izraze svoje asocijacije na pojmove mjuzikl i rock-opera (slobodne asocijacije o obilježjima vrsta, tematici i sl.), potom usmjerite izlaganje ideja na pojam društveno angažirana tematika mjuzikla i rock-opera.
Razgovarajte s učenicima o društvenoj i političkoj uvjetovanosti angažirane tematike u navedenoj glazbenoj vrsti. Pokrenite temu bunta mladih koji se u glazbi očituje i kroz pojavu i razvoj rock-stilova (ne samo u glazbenom smislu već primjerice i u promjenama vrijednosti, stilu života) i sl. Predlažem inicijalna pitanja za poticanje rasprave: U kojem razdoblju novije povijesti osobito dolazi do izražaja? (šezdesete godine 20. stoljeća) Na tlu kojega kontinenta i čime je uvjetovana ta pojava? (SAD, Vijetnamski rat, rasni sukobi). Što ako pravila, običaji i kultura zajednice kojoj pripadaju, ne odgovaraju uvjerenjima i stavovima učenika? Koliko im je bitno da drugi uvažavaju njihovu slobodu mišljenja, djelovanja? Koje ih nepravde te narušavanja prava u njihovoj okolini osobito pogađaju? Na koji način izražavaju svoj bunt? Postoje li hipiji u modernom društvu? Koje vrijednosti zagovaraju? U kojim, danas aktualnim, pokretima i subkulturama prepoznaju navedene vrijednosti (kroz njihovo djelovanje, pjesme u kojima se izražava bunt, kritički progovara o društvenim, socijalnim i političkim temama i sl.)?
Prokomentirajte s učenicima ukratko sadržaj mjuzikla, kojega su učenici ranije pogledali, te ih usmjerite da navedu uočene probleme u provedbi ljudskih prava (pacifizam, osobne slobode i sl.). Pogledajte s učenicima videozapis pjesme Where Do I Go? iz filmske verzije mjuzikla Kosa. Komentirajte scenu iz filma i tekst pjesme (zadajte učenicima da okvirno prevedu tekst). Raspravu usmjerite sljedećim pitanjem: Koje poruke i simbole, vezano uz tematiku samoga djela, učenici mogu prepoznati u vizualnom dijelu videozapisa (primjerice scena regrutacije i sl.) te u tekstu songa (primjerice (ne)mogućnost osobne slobode izbora po pitanju odaziva na tada obaveznu vojnu regrutaciju, koja je značila odlazak mladih Amerikanaca na borbene položaje u Vijetnam)? Prepoznate poruke su ujedno i neke od glavnih ideja djela: antiratna tematika i pravo na priziv savjesti. Prema potrebi ponovno pogledajte videozapis.
Uputite učenike da, radeći u paru ili malim grupama, potraže dodatne informacije o protestnim, angažiranim pjesmama koje pripadaju glazbenim žanrovima prema afinitetima samih učenika (primjerice punk, hip-hop, rock ili neki drugi). Zatim da međusobno rasprave i dodatno istraže koje se vrijednosti promiču u tekstovima. Također, neka potraže informacije o pravnim aktima kojima su ta prava regulirana i na koja se mogu pozvati u slučaju kršenja prava, da dodatno istraže stručnu literaturu te pravne dokumente koji reguliraju navedena prava. Usmjerite ih na uporabu relevantnih izvora informacija.
Pripremite unaprijed Lino ploču na kojoj će učenici podijeliti rezultate pretrage s cijelim razredom. Potaknite raspravu o predloženim zaključcima.
Uputno je prije gledanja predstave ili mjuzikla dati učeniku tekst koji sadrži ključne odrednice sadržaja, s označenim ključnim dijelovima i pojmovima na temelju kojih učenik može kasnije sudjelovati u raspravi, prepričati, odgovoriti na pitanja itd. Prije posjeta kazalištu poželjno je učenike unaprijed upoznati s ciljem i sadržajem predstave te s očekivanjima o ponašanju učenika. Također, kod gledanja videozapisa uputno je prije istaknuti ono na što učenik treba obratiti pažnju tijekom gledanja. Uputno je učeniku dati dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima, kojim se usmjeravaju na pozornije gledanje sadržaja i ključnih odrednica (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu). Za raspravu, odnosno komentiranje scena, uputno je učeniku izraditi plan izlaganja. Rad u paru uvijek poticajno djeluje na uključivanje učenika s teškoćama jer omogućava podršku suučenika u obavljanju predviđene aktivnosti. Za istraživanja tekstova o protestnim, angažiranim pjesmama, kao i u pravnim aktima, važno je uzeti u obzir da se učeniku ponude kraći i jednostavni dijelovi, ovisno o vrsti opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, disleksijom), zbog čega je dobro organizirati rad u paru. Kod aktivnosti u kojoj su potrebna objašnjenja učeniku nekih pojmova, važno je dati jednostavne, kratke i jasne upute povezane sa zadatkom te provjeriti razumijevanje, kako pojma, tako i postupka za rješavanje zadatka. Prikupljanje informacija pogodna je aktivnost za sve učenike, pri čemu je uputno voditi brigu o interesima učenika, dostupnosti prikupljanja podataka te dogovoriti koje informacije prema zadanim ključnim pojmovima će učenici tražiti, posebno učenici s oštećenjima vida i motoričkim poremećajima. Pri slanju prikupljenih rezultata važno je uzeti u obzir da alati budu dostupni učeniku s obzirom na vrstu opterećenja ili poremećaja (učenici s oštećenjima vida, sluha, motoričkim teškoćama).
Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Potaknite učenike da naprave cover analiziranoga songa Where Do I Go? iz mjuzikla Kosa (Hair) te ga uvježbaju u hip-hop, punk inačici ili nekom drugom željenom glazbenom žanru. Također mogu osmisliti i uvježbati vlastiti, autorski song s obrađivanom tematikom u alatu Musescore. Glazbeni žanr neka odaberu sukladno svojim afinitetima. Songove neka izvedu u razredu na nastavnome satu, na školskoj priredbi ili u sklopu školskoga projekta.
Učenicima pokažite sljedeći primjer. Video pustite do 1:25 minuta jer je sam film namijenjen za starije od 17 godina i sadrži previše nasilnih scena.
Prije nego što im prikažete video, ukratko im pojasnite o čemu je u videu riječ: Hipotetska situacija u SAD-u gdje svake godine na jednu noć prestaju vrijediti svi zakoni i sve je dopušteno bez ikakvih sankcija. Bitno je naglasiti da u ostalom dijelu godine potpuno funkcionira pravna država – stopa kriminaliteta je 1%. Nakon što ste im pojasnili i pogledali video, dajte učenicima uputu da u prostoru za suradnju OneNote razredne bilježnice (koji je vidljiv svima) napišu što se događa s ljudskim pravima u situacijama kada nema zakona. Povedite raspravu o njihovim bilješkama i postavite im pitanja: Je li čovjek po prirodi dobar ili zao i bi li u danim okolnostima pustili stranca u kuću? Što se događa s ljudskim pravima kada prestanu vrijediti zakoni? Na temelju njihovih odgovora upitajte ih o nužnosti države koja ima zadatak ograničavati ljudsku prirodu. Nakon izloženih odgovora objasnite im da su se pitanjem ljudske prirode, ljudskih prava i države bavili mnogobrojni filozofi, a jedan od njih je T. Hobbes. Ukratko ih upoznajte s filozofskim stavovima T. Hobbesa, osobito razlikom između prirodnog i političkog stanja, idejom prava i obveza, te obranom apsolutističkog modela države kao instrumentom zaštite prava.
Podijelite sada učenike u četiri do šest grupa. Za svaku grupu pripremite jednu stranicu u prostoru za suradnju vaše OneNote razredne bilježnice gdje će upisivati rezultate svog istraživanja. Dvije ili tri grupe imaju za zadatak istražiti što se događa s ljudskim pravima u autoritarnim društvenim uređenjima (dajte im napomenu da mogu navesti i primjere suvremenih država koje imaju obilježja autoritarnosti, a deklarativno nisu autoritarne). Ostale grupe imaju za zadatak istražiti što se događa s ljudskim pravima u demokratskim društvenim uređenjima. Učenike možete uputiti da se prisjete temeljnih ljudskih prava koristeći interaktivnu infografiku Pregled (deklaracije) ljudskih prava (infografiku potražite u ovom scenariju, u aktivnosti Globalno je multikulturalno). Uputite učenike da jedni drugima izlože rezultate svojih istraživanja i usporede poštivanje ili kršenje ljudskih prava u autoritarnim i demokratskim društvenim uređenjima (koja su prava “samo na papiru”, a u stvarnosti se ne poštuju u potpunosti?). Provjerite znaju li razliku između pojedinih vrsta ljudskih prava (temeljnih i izvedenih; odnosno prava koja ljudi imaju kao ljudi, tj. kao pripadnici određene biološke vrste, i prava koja imaju kao pripadnici pojedinih društvenih skupina: dobnih, spolnih/rodnih, rasnih, etničkih, nacionalnih, socioekonomskih itd.). Na temelju te razlike, postavite im sljedeća pitanja: U kakvom su odnosu prava i obveze? Sukobljavaju li se ponekad prava jednih s pravima drugih? Krše li se ljudska prava u Hrvatskoj, a ako da, koja i kako?
Razgovarajte o primjerima kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj.
Možete ih uputiti na sljedeću stranicu i dati im zadatak da prema prethodnoj podjeli u grupe odaberu jednu skupinu prava koja su prekršena, istraže materijale na mrežnim stranicama i usporede stanje u svijetu i Hrvatskoj s obzirom na prekršeno pravo, ali i da predlože mjere koje bi mogle dovesti do prestanka kršenja određenog prava. Rezultate istraživanja također upisuju u prostor za suradnju svoje OneNote razredne bilježnice kako bi bili vidljivi svima. Ujedno ih uputite neka odaberu predstavnika grupe koji će izložiti rezultate istraživanja i predložiti mjere prevencije i zaštite.
Za aktivnosti gledanja videa preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti videozapis kako bi ga mogli unaprijed pogledati i biti spremniji na zadatak, a može im se unaprijed ispričati ili pročitati tekst povezan sa sadržajem te provjeriti njegovo razumijevanje. Uputno je učeniku dati tekstualni predložak u kojem može stajati rečenica za nadopunjavanje i/ili pitanje. Dobro je da tekst sadrži ključne odrednice sadržaja video prikaza, s označenim ključnim dijelovima i pojmovima na temelju kojih učenik može sadržaj prepričati, označiti nešto tijekom gledanja, odgovoriti na pitanja itd. Tijekom gledanja, dobro je učeniku dati dodatni poticaj, posebno učenicima s deficitom pažnje/poremećajem hiperaktivnosti, poremećajima u ponašanju i emocionalnim poremećajima, kojim se usmjeravaju na pozornije gledanje sadržaja i ključnih odrednica (tiha govorna uputa, dodir po ruci ili ramenu). Korisno je učenika s teškoćom povezati s drugim vršnjacima u paru ili grupi kao oblik pomoći ili kontrole rada učenika te on može prema izrađenom planu ili uz usmjeravanje, u ime skupine izložiti neki dogovoreni dio. Učenicima s oštećenjima vida potrebno je važne dijelove sadržaja opisati kako bi što bolje vizualizirali ono što slušaju. Sve što se promatra treba prethodno biti objašnjeno. Za slijepog učenika poželjno je da ima svoje računalo ili tablet. Za slabovidne učenike poželjna je prilagodba ekrana uz pomoć programa ZoomText te je poželjno da imaju svoje računalo ili tablet, a ako im to nije dostupno, važno je da imaju čitač ekrana. Kod formiranja učenika u skupine, potrebno je voditi računa o tome da učenici s teškoćama imaju prilike u svojim skupinama uspješno ostvariti planirane zadatke te da skupina poticajno djeluje na uključivanje učenika jer je omogućena podrška od strane vršnjaka. Pritom je važno voditi brigu o tome da učenici sudjeluju u aktivnostima koje za njih imaju najmanje prepreka u odnosu na prisutno ograničenje, primjerice da učenik s poremećajem glasovno-jezične govorne komunikacije ne treba govoriti o nečemu ako mu je to jezično prekompleksno, već može sudjelovati u upisivanju nekog rezultata istraživanja u otvorenoj bilježnici. Dodatne informacije možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama.
Učenike koji žele znati više uputite na video zapis 1 i video zapis 2 koji problematiziraju diskriminaciju žena u svijetu rada. Nakon što odgledaju video zapise, zadajte učenicima da iz prvog video zapisa izvuku tvrdnje koje se tiču statusa zaposlenih žena, potom ispitaju istinitost tih tvrdnji u slučaju Hrvatske te pronađu podatke kojima bi se te tvrdnje mogle potvrditi (ili opovrgnuti). U svom istraživanju neka osobitu pažnju posvete zastupljenosti žena na rukovodećim položajima, mogućim razlikama u plaćama žena i muškaraca na istim radnim mjestima za istu količinu posla, mogućim uzrocima te razlike (ako ona postoji), radnom položaju žena koje zatrudne, različitoj zastupljenosti muškaraca i žena u pojedinim zanimanjima te mogućim uzrocima tog fenomena. Ujedno im predložite da kao primjer odaberu neku zemlju za koju smatraju da po pitanju spolne/rodne ravnopravnosti može biti uzor te na temelju usporedbe sa stanjem u Hrvatskoj predlože moguće mjere u cilju poboljšanja položaja zaposlenih žena. Neka ti učenici na osnovi prikupljenih podataka naprave prezentaciju u programu PowerPoint online, te svoje istraživanje predstave ostatku razreda.
Zimmer, W. (2013) Smjernice za prepoznavanje slučajeva diskriminacije (5. 3. 2020.)
Gollob, R., Krapf, P., Weidinger, W. (ur.) (2010) Obrazovanjem do demokracije. Metodički priručnik za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Vijeće Europe. (5. 3. 2020.)
Agencija za odgoj i obrazovanje (2011) Bijela knjiga o međukulturnom dijalogu »Živimo zajedno jednaki u dostojanstvu« (5. 3. 2020.)
Priručnik za mlade zagovaratelje/ice ljudskih prava (2018) Kuća ljudskih prava Zagreb (5. 3. 2020.)
Šuvaković, M. (2005) Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb.
Fineberg, J. D. (1995) Art since 1940 : strategies of being, Englewood Cliffs.
Ilić, N. (1998) Knjiga i društvo 22%, umjetnost i aktivizam, Knjiga i društvo 22%, umjetnost i aktivizam, Zagreb.
Hein, H., Korsmeyer, C. (1993) Aesthetics in Feminist Perspective, Indiana University Press, Indiana.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.