Učenicima objasnite što je tunel savjesti. Glavni lik postavljen u skulpturu lagano hoda kroz tunel, a ostali učenici postavljeni u parove drže se za ruke iznad glave lika u tunelu. Dok lik prolazi kroz tunel, ostali ga ozvučuju, govore misli toga lika svojstvene njegovu karakteru i situaciji u kojoj se nalazi. Učenike nakon toga podijelite u četiri grupe koje će kroz tunel savjesti provesti sporedne likove iz Sofoklove tragedije “Antigona” koji su imali utjecaja na Antigoninu sudbinu: Kreonta, Hemona, Tiresiju i Izmenu. Aktivnost potiče izražavanje razumijevanja postupaka likova i učeničkih stavova o njima.
Učenici u timovima dogovaraju podjelu timskih uloga: tko će biti lik (Kreont, Izmena i dr.), tko će lik bockati svojim rečenicama, a tko će ga osnaživati svojim rečenicama. Iz tragedije zajedničkim dogovorom odabiru događaje ili stihove kojima će ozvučiti misaoni tijek likova ili će im pridodati svoj tekst na osnovi zajedničkog razgovora o ideji i smislu djela. Kad se rasporede uloge i dogovore tijek aktivnosti, učenici postavljaju stolice u polukružno gledalište. Pregovaranjem i dogovaranjem među grupama određuju redoslijed prikazivanja dramske vježbe. Nakon svake izvedbe učenici sjedaju ispred ostalih učenika u gledalištu i odgovaraju na pitanja iz pozicije lika kojeg su glumili o svojima osjećajima i mislima tijekom prolaska kroz tunel savjesti (npr. O čemu si razmišljao dok si prolazio kroz tunel savjesti? Kako si se osjećao kad si slušao kako tvoje misli izgovaraju drugi učenici?). Na kraju cjelovite vježbe učenici ispunjavaju izlaznu karticu s pitanjem: Što sam naučio/naučila o sebi sudjelujući u tunelu savjesti? Koju sam ulogu preuzeo/preuzela u timskome radu? Kako procjenjujem svoj doprinos timskom uspjehu? Izlaznu karticu sastavite u digitalnom alatu Wizer.me.
Da bi se učenici s teškoćama izraženim u razumijevanju pročitanog, kao i učenike s oštećenjem sluha, mogli aktivno uključiti u ovu aktivnost, preporuča se zamoliti ih nekoliko dana prije da se pripreme. Za tu pripremnu aktivnost trebat će podrška, po mogućnosti vršnjaka s kojim će naizmjence čitati i prepričati po manjim cjelinama te napraviti bilješku o osobinama likova. Bilješka će pomoći vršnjacima tijekom aktivnosti u pripremi izvedbe i odabiru lika koji će predstavljati. Tako će se i učenik s teškoćama učenja ili poremećajem pažnje moći uživjeti u određeni lik i dramski ga dobro predstaviti u tunelu savjesti. Ako je u razredu učenik s teškoćama razumijevanja socijalnih odnosa (PSA), potrebno je biti vrlo pažljiv u odabiru njegove uloge. Osjećaj sigurnosti će mu biti najmanje narušen ako ostane izvan tunela savjesti i daje podršku nekom od likova. I učenik oštećena sluha ostaje izvan tunela savjesti. U popunjavanju izlazne kartice učenicima s teškoćama može dobro doći podrška drugog učenika. Više o općim prilagodbama uvjeta i pristupa za učenike s sa senzorinim oštećenjima u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, (str.7-11.).
Učenici mogu na osnovi analize likova u tunelu savjesti napisati dramski dijalog između ponuđenih likova ili jednočinku u kojoj će sporedni likovi iz "Antigone" postati glavni likovi drame, npr. Izmenina krivnja, Kreontova igra savjesti i sl. Učenici mogu raditi metodama suradničkoga pisanja u digitalnom alatu WordOnline.
Pred učenike postavite problemski zadatak koji se rješava pomoću linearnih jednadžbi ili sustava. Zgodan zadatak za uvodnu motivaciju može biti neki od primjera s Edutorija. Pitajte ih: Što mislite o takvim tipovima zadataka? Što vam je najteže pri rješavanju problemskih zadataka? Postoji li neka strategija rješavanja takvih zadataka? Smatrate li da bi rješavanje problemskih zadataka bilo lakše riješiti u grupi, paru ili samostalno? Najavite da ćete isprobati različite scenarije za svakog učenika. Svaki učenik će biti dio grupe, u paru ili sam.
Podijelite razred u dvije grupe (ukupno desetak učenika), četiri do pet parova (do desetak učenika), a preostali učenici (do deset učenika) samostalno rade.
Pripremite problemski zadatak kojem pripadnici grupe, para ili samostalnog rada pristupaju putem QR koda. Zadatak snimite kao tekst u nekom od alata za izradu QR kodova, npr. QR Code Generator. Kod možete ispisati ili podijeliti učenicima na zajedničkom mrežnom mjestu. Odredite vrijeme za koje procjenjujete da je dovoljno za rješavanje zadatka, a nakon toga provjerite točnost rješenja.
Prije nego učenicima podijelite drugi pripremljeni zadatak zamijenite njihove pozicije. Učenici, koji su bili u grupama, sada će prijeći u parove ili samostalno raditi, učenici koji su bili u paru radit će samostalno ili u grupi i oni koji su bili sami, bit će u paru ili u grupi. Zadajte zadatak, odredite vrijeme i provjerite točnost.
Prije zadavanja trećeg problemskog zadatka učenike posložite u pozicije u kojima nisu bili u prethodna dva slučaja. Ponovite isti scenarij: zadajte zadatak, odredite vrijeme i provjerite točnost.
Nakon što su svi učenici isprobali različite pozicije, uputite ih da preko alata Tricider glasaju je li im bilo lakše riješiti problem u grupi, u paru ili samostalno. Potaknite učenika da, osim glasanja, ukratko argumentiraju svoj izbor, kao i ostale pozicije koje nisu odabrali. Nakon analize rezultata, povedite diskusiju u kojem scenariju su se osjećali najugodnije. U čemu su prednosti samostalnog rada, a u čemu rada u grupi? Daju li uobičajeno prednost samostalnom radu ili vole biti dio grupe? O čemu ovisi dobar timski rad? Može li timski rad biti veći izazov u odnosu na samostalan rad? Koje vještine su potrebne za dobar timski rad?
Učenici s teškoćama će uspješno rješavati problemske zadatke iz matematike, premda imaju određene teškoće kao što je to kod učenika s ADHD-om, učenika s teškoćama učenja, učenika sa sindromom Asperger ili se radi o senzornim oštećenjima (vid, sluh). Korisno je da učenici imaju pred sobom podsjetnik s redoslijedom zadataka od uvoda do kraja aktivnosti. Već na početku aktivnosti pokušajte dobiti odgovor od učenika s teškoćama o tome kako najbolje rješava takve zadatke. Više o vrstama općih prilagodbi od prostora do pristupa i sadržaja učenicima s teškoćama i u kojoj mjeri su potrebne obzirom na vrstu oštećenja ili poremećaja, možete naći u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, str.11-17. Potrebno je učenike s teškoćama, kao i ostale učenike, staviti u sve 3 situacije, s time da učenik s teškoćama počinje radom u paru s vršnjakom. Poželjno je da je s vršnjakom s kojim voli biti i u drugim situacijama. Nakon toga može nastaviti raditi u grupi i to istoj u kojoj je vršnjak s kojim je bio u paru.
U trećem scenariju radi sam, uz podsjetnik za rješavanje zadataka po koracima koji mu je nastavnik pripremio. Ovisno o matematičkim sposobnostima učenika podsjetnik sadrži radnje koje pomažu razumijevanju problemskog zadatka. Primjerice: Zadatak je postavljen u tablici s nepoznanicama na lijevoj, a poznanicama na desnoj strani; računske operacije su istaknute bojom. Ako nastavnik povremeno provjeri tijek rada učenika i potiče ga (Super!, Na dobrom si putu!, Provjeri ovo još jednom! i sl.), učenik će biti ohrabren za nastavak. S obzirom na cilj ove međupredmetne teme, važno je da zadatak ne završi s osjećajem neuspjeha, nego prilikom za učenika kako bi se i on pridružio glasanju o prednosti timskoga rada.
Učenike, koji žele znati više, uputite da sami osmisle problemski zadatak i razmisle kako bi svoj razred najbolje podijelili u grupe s ciljem što učinkovitijeg rješavanja problemskih zadataka. Uputite ih da zadatke i grupe koje su osmislili postave u razrednu grupu na mreži kojom se koriste (Yammer, Edmodo ili slično).
Aktivnost provedite nakon što ste s učenicima obradili jezične i komunikacijske sadržaje za izražavanje mišljenja, slaganja ili neslaganja o nekoj temi (I think, I don’t think, I agree, No way!, That is a good idea!, I’m sorry but I can’t agree with you., I agree up to a point., I like your idea but...itd.).
Učenicima recite da za sljedeći nastavni sat pripreme listu s prijedlozima za školsku zabavu Valentinova. Lista bi trebala uključivati njihov odabir glazbe, hranu, zabavne igre i sl. Na satu ih podijelite u grupe u kojima će svatko ponaosob iznijeti svoje prijedloge te pažljivo saslušati prijedloge ostalih učenika. Učenike možete podijeliti u grupe postavljajući im pitanje: Kada biste mogli odabrati neki drugi datum u godini za obilježavanje Valentinova, umjesto 14.veljače, koji bi to datum bio? Svaki učenik treba ponuditi svoj vlastiti prijedlog. Oni učenici, koji su kalendarski najbliži jedni drugima, smještaju se u pojedinu grupu. Potrebno je voditi računa da imate podjednak broj učenika po grupama.
Cilj je da učenici komentiraju svoje prijedloge za proslavu Valentinova unutar grupe, izraze svoje mišljenje i u konačnici suradnjom dođu do jedne zajedničke liste s odabranim idejama. Istaknite im kako je važna suradnja, vještina ophođenja, usklađivanja, uvažavanja ideja drugih i ulaganje osobnog doprinosa sa željom ostvarivanja zajedničkog cilja. Nakon što su sve grupe dovršile s radom, predstavnik svake grupe neka razredu predstavi konačni rezultat i dogovore svoje grupe.
Na kraju vježbe pomoću Mentimeter alata, birajući vrstu pitanja pod nazivom Ranking, kreirajte izlaznu karticu s desetak pojmova koji se odnose na timski rad (collaboration, patience, flexibility, tolerance, communication, listening to others, accepting ideas, creativity, persuasion, decision-making itd.). Učenici neka poredaju pojmove vezane za timski rad po važnosti kako oni žele. Nakon objave rezultata provedite kratku raspravu o vještinama koje su potrebne u timskom radu. U raspravi istaknite koliko je značajno ulaganje i osobni doprinos za uspješnost suradnje.
U ovoj aktivnosti potrebno je uzeti u obzir da je učenicima s nekim teškoćama (PSA, teškoće pažnje/ hiperaktivnost, emocionalne teškoće) naročito veliki izazov rad u timu. Socijalne vještine potrebne za timski uspjeh i njihov razvoj otežavaju prisutni poremećaji. Sudjelovanje će im olakšati ako pred sobom na predlošku budu imali redoslijed aktivnosti i „rječnik čarobnih riječi“, primjerice: Ne slažem se., Glupi prijedlog., I’m sorry but I can’t agree with you.
Premda je ostalim učenicima već poznato njihovo reagiranje, ovo je prilika za učenika i članove grupe da steknu drugačije iskustvo.
Kod učenika sa senzornim oštećenjima samo vodite računa o općim prilagodbama potrebnim za ove učenike, koje možete naći u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama, str.11-17.
Po potrebi će se, prije početka grupne aktivnosti, dati uputa grupi da pomognu jedan drugome u izboru načina izražavanja. U završnoj raspravi o vještinama za timski rad korisno je spomenuti da se one vježbom i iskustvom mogu razvijati kod svih.
Učenici mogu kreirati poster za proslavu Valentinova u nekom od mrežnih alata za izradu postera, npr. Canva.
Podijelite učenike u šest ekspertnih grupa. Svaka ekspertna grupa neka ima najviše četiri člana. Ukoliko je u razredu više od 24 učenika, neke grupe će imati iste teme. Zadatak učenika u svakoj ekspertnoj grupi je međusobnom suradnjom i dogovorom napraviti grupnu kognitivnu mapu na jednu od zadanih tema (koja je već obrađena u nastavi) koju dobro poznaju: Učenje klasičnim uvjetovanjem, Učenje operantnim uvjetovanjem, Socijalno učenje, Učenje uvidom, Faze pamćenja, Uzroci zaboravljanja. Napomenite učenicima da će na kraju grupnoga rada svatko od njih vrednovati doprinos svojih kolega, članova grupe, zajedničkom radu te će osim ocjene trebati navesti argumente, tj. što im se u radu kolega svidjelo, a što nije. Za izradu grupnih kognitivnih mapa učenici mogu koristiti alat Coggle (alat omogućava preuzimanje uratka u različitim formatima). Dogovorite se s učenicima da preuzete mape objave na unaprijed pripremljenom digitalnom zidu u Padletu (obrazac Shelf s onoliko stupaca koliko je grupa). Nakon što su mape napravljene, učenici će unutar grupa vrednovati doprinos svakog člana grupnom radu i kvalitetu suradnje s drugim članovima grupe, opisnom ili brojčanom ocjenom. Za tu aktivnost unaprijed pripremite odgovarajuću rubriku. Potom pozovite učenike da pogledaju sve napravljene mape i vrednuju ih na Padlet zidu uz komentar što im je bilo dobro, a što nije (kod izrade zida uključite reakcije). Na taj način će biti odabrana mapa koju većina učenika procjenjuje najboljom. Zatražite da obrazlože kriterije kojima su se vodili. U završnoj raspravi omogućite učenicima donošenje zaključaka o tome postoji li povezanost između najboljih mapa i procjene pojedinačnih doprinosa timskom radu.
Na početku aktivnosti učenicima s teškoćama (teškoće učenja, ADHD, Asperger sindrom) osigurava se predložak sa slijedom zadataka.
Budući da ova aktivnost uključuje procjenu doprinosa svakog člana u grupi, preporuka je stvoriti uvjete u kojima će i učenici s teškoćama, imati priliku da se i njihov doprinos, procijeni vrijednim za tim. Za to je potrebno da se svi učenici s teškoćama, bez obzira na vrstu oštećenja ili poremećaja, kod kuće pripreme na način da izrade kognitivnu mapu i to najbolje na temu područja njihovih teškoća, primjerice učenik s Asperger sindromom na temu Socijalno učenje, a učenik s teškoćama učenja za Faze pamćenja. Ako nastavnik dodijeli grupi u kojoj je učenik s teškoćama temu, o kojoj njihov član ima zbog specifičnosti svoga učenja već neke naučene strategije, on bi nakon iskustva izrade svoje kognitivne mape, mogao dati zanimljiv doprinos. Ishodi ove aktivnosti tako su i doprinos inkluziji učenika u njegovu razrednu zajednicu. Po potrebi treba osigurati vršnjačku pomoć tijekom aktivnosti vrednovanja svih mapa. Više o općim prilagodbama od prostora do pristupa, potrebnih za pojedinu vrstu oštećenja ili poremećaja naći ćete u: Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (str.11-17.).
Učenici, koji žele znati više, mogu preuzeti svoje mentalne mape (kao slike) i izraditi interaktivne mentalne mape, obogaćujući ih idejama kako uspješnije učiti i pamtiti (dodavajući oznake s multimedijskim i interaktivnim sadržajima u mape). Za to mogu koristiti alat
ThingLink.
Dajte uputu učenicima da slobodno šeću razredom. Nakon nekog vremena recite im da stanu u parove i u parovima šeću dalje. Potom kažite učenicima da stanu u troje i nastave šetati dalje. U sljedećem koraku neka formiraju grupe od četiri pa potom od pet članova. Kada dosegnete željeni broj učenika u grupama, objavite da su formirane grupe u kojima će obavljati aktivnosti koje slijede.
Potom, u nastavku aktivnosti, učionicu pripremite tako da spojite stolove i oko njih postavite stolice kako biste stvorili „otoke“ budući da se aktivnost provodi u grupi. Na svakom „otoku“ neka bude pet radnih mjesta označenih brojevima 1-5.
Kako biste učenike podsjetili na odlike timskog rada i važnosti međusobne suradnje, možete im na početku prikazati videozapis O timskom radu. Nakon toga upitajte učenike koje sve životne potrebe trebaju biti zadovoljene kako bi čovjek vodio zdrav, sretan i ispunjen život te upitajte koje sve potrebe suvremen grad treba sadržavati i s kojim se izazovima danas urbanisti susreću pri planiranju grada. Upitajte učenike koji dijelovi u njihovom gradu funkcioniraju, a koji su dijelovi loši. Popišite te potrebe i dijelove u obliku natuknica na online zidu mrežne stranice Classroomscreen i ostavite ih da budu projicirani na zid u učionici. Prikažite učenicima Le Courbusierov izgled grada za tri milijuna stanovnika, nacrt grada Zagreba iz 1989. i veličinu današnjeg grada Zagreba putem Google karte. Raspravite kako je Le Corbusier osmislio svoj grad, koje su njegove prednosti, koji su nedostatci te kako se grad Zagreb mijenjao tijekom godina.
Svakom učeniku unutar grupe podijelite jedan A3 papir (po grupi ukupno pet A3 papira) i uz njega prema broju sjedala koje je odabrao dodijelite jedan dio kojim će se baviti, a koji je neizostavan dio suvremenog grada te uz njega drvenu bojicu ili olovku kojom će bojati: 1. stambeni objekti (crna), 2. promet/prometnice (siva), 3. zelene površine (zelena), 4. kultura i razonoda (plava), 5. poslovni i školski objekti (ljubičasta). Zamolite učenike da počnu planirati grad tako što će na papiru svaki učenik bojom definirati područje/područja koje njihov dio obuhvaća (prijedlog: ograničite ih vremenski). Nakon što su napravili izmjene i obilježili svoj dio na papiru, zamolite učenike da svoj papir proslijede drugom učeniku s njihove desne strane čime svaki učenik dobiva novi papir za rad, sada već djelomično ispunjen jednim dijelom koji je prethodni učenik smjestio na papir. Učenici na novi papir trebaju ponovno smjestiti svoj dio, s time da ne smiju brisati ni mijenjati ono što je prethodni učenik na papiru označio. Aktivnost po tom principu teče dalje dok svi učenici ne dobiju sve papire i smjeste sve dijelove suvremenoga grada (stambeni objekti, promet/prometnice, zelene površine, kultura i razonoda, poslovni i školski objekti) na svaki papir.
Na kraju postavite na ploču sve ispunjene A3 papire, odnosno pet mogućih rješenja suvremenog grada po grupi. Neka učenici, koji su prvi radili na papiru, izlože i opišu tlocrt grada, početnu ideju, a zatim neka komentiraju završnu verziju. Zamolite učenike drugih grupa da glasuju koje im je rješenje suvremenog grada najbolje te raspravite zbog čega tako misle. Upitajte učenike kako bi određeni tlocrt mogao biti još bolji i uspješniji.
Upitajte učenike koliko su zadovoljni procesom planiranja grada u timu. Smatraju li učenici sve gradove na kojima su ostavili traga “svojima” ili samo onaj prvi kojeg su sami započeli i koji im se naposljetku vratio?
Neka svatko za sebe razmisli je li ravnomjerno sudjelovao u osmišljavanju i dogovaranju te procijeni koliko se zalagao za svoju ideju ili je pak neaktivno prihvaćao tuđe ideje. Je li sudjelovao u procesu planiranja tlocrta uplitanjem u proces izrade tlocrta pokušavajući prevladati svojim dijelom ili je vodio računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih dijelova?
Upitajte učenike postoji li među njima netko tko bi dao prednost samostalnom planiranju (ako da, zbog čega), s kojim su se komunikacijskim poteškoćama susretali pri timskom planiranju grada te kako bi te poteškoće pri budućim suradnjama mogli riješiti. Povežite važnost suradnje s uspješnim dolaskom do zajedničkog cilja te istaknite kako je to vještina koja se može razvijati i unapređivati.
https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/timovi1.pdf
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.