Prostor kao područje ljudskog pa tako i umjetničkog djelovanja omogućava promatranje novih umjetničkih praksi. Javni je prostor pozornica demonstracije umjetnikova stava, često društveno angažiranog koji poziva na akciju. Svrha je scenarija poučavanja istražiti mogućnosti i ograničenja uporabe javnog i/ili galerijskog prostora kao područja umjetničke intervencije. Zbog složenosti aktivnost je moguće realizirati u tijeku jednog ili dva nastavna sata, ovisno o broju odabranih primjera.

Motivirajte učenike na razmišljanje o vrstama performativnih umjetnosti koje poznaju i o razlikama među njima. Postavite problemsko pitanje: Može li medij prijenosa umjetničke poruke biti tijelo i kako? Neka učenici navedu koriste li se u svakodnevnom životu gestama, kretnjama, postupcima kao neverbalnim jezikom za prenošenje poruke. Također, neka ih izvedu u razredu i objasne njihovo značenje.

Zatim pogledajte zajedno prezentaciju o performansu Tomislava Gotovca Zagreb, volim te! i performans Josepha Beuysa Ja volim Ameriku i Amerika voli mene. Olakšajte učenicima razumijevanje djela pitanjima/uputama za analizu:

• Opišite prostor u kojem je performans izveden.
• Opišite način na koji se umjetnik koristi tijelom za iskazivanje umjetničke poruke.
• Opišite odnos umjetnika i publike; bi li odnos bio isti da se zamijene javni i zaštićeni prostor galerije?
• Ukratko opišite društveni ili povijesni kontekst nastanka djela.
  

Nakon zajedničke analize uputite učenike na rad u parovima. Svakom paru zadajte analizu jednog djela nekog od sljedećih autora: Tomislav Gotovac, Yoko Ono, Zhang Huan, Chris Burden, Rasheed Araeen, Tanja Ostojić, Jeremy Deller, Wafaa Bilal, Petr Pavlensky, Sandra Sterle, Richard Long, Siniša Labrović, Adrian Piper, Zlatko Kopljar, Betina Habjanič, Vlasta Delimar, Nina Kamegarin, Marko Marković, Sanja Iveković, Roman Ondak, Abel Azcona, Brahim Jiwabreh, Oleg Kulik, Marina Abramović, Bruno Isaković, Željko Jerman.

Učenici će, radeći u paru, s pomoću tableta ili pametnih telefona pristupiti internetu, istražiti i selektirati izvore i informacije te ih usustaviti odgovarajući na pitanja u radnoj bilježnici koju ste prethodno izradili u digitalnom alatu Wizer. Zadatak u radnoj bilježnici izradite prema modelu u tablici:

Ako je potrebno, učenici će radni listić riješiti samostalno za domaću zadaću.

Odaberite parove učenika koji će prezentirati rezultate istraživanja. Nije nužno da svaki par prezentira svako obilježje djela u cijelosti; dovoljno je da predstavi samo jedno od njih.

U zaključnom dijelu povedite raspravu i pitajte učenike smatraju li da medij prijenosa umjetničke poruke može biti tijelo i kako. Neke od podtema mogu biti:

• umjetničko djelo u prostoru ne mora biti skulptura ili arhitektura
• tijelo kao subjekt istovjetno je performansu
• performans je uvijek angažirana umjetnost.
  

Učenicima koji žele znati više, predložite nastavak istraživanja opusa pojedinog umjetnika / jedne umjetnice. Rezultate svojeg istraživanja mogu prezentirati u razredu s pomoću digitalnog alata Kizoa.

Kako razumjeti razliku između performativnih umjetnosti? U svakoj je od njih nositelj umjetničke poruke tijelo, ali pitanje je čije tijelo i prema čijoj se ono zamisli upotrebljava. Nakon nekoliko uvodnih pitanja projicirajte isječak iz filma Kvadrat Rubena Ostlunda u kojem glumac Terry Notary glumi performera uzimajući kao uzor umjetnika Olega Kulika. Nakon toga raspravite s učenicima o ulogama u ostvarenju filma - što je kreacija režisera, a što glumca. Tijekom rasprave navedite učenike na jasnu definiciju društvenih problema koje isječak prezentira, ali i na to da ih prepoznaju u vlastitoj društvenoj okolini.

Pripremite učenike za rad u parovima. Neka istraže primjere performansa i happeninga proučavajući, primjerice, djela Yoko Ono Cut Piece i Allana Kaprowa Fluids. Učenici će analizirati djela prema sljedećim elementima, a odgovore će zabilježiti u bilježnicu:

• Je li za realizaciju djela nužna prisutnost umjetnika?
• Tko je izvođač djela: publika ili umjetnik?
• Prema čijoj se zamisli odvija/realizira djelo?
• Koliko je važan prostor u kojem se djelo realizira?
• Koje probleme suvremenog društva propituju dva promatrana djela?

Nakon istraživanja predloženih primjera učenici će, radeći u paru, izraditi Vennov dijagram s pomoću digitalnog alata RealtimeBoard kojim će usporediti sličnosti i razlike između performansa i happeninga. Odaberite nekoliko učenika (članova različitih parova) koji će zatim prezentirati rezultate analize. Aktivnost zaključite razgovorom s učenicima o elementima po kojima se ta dva medija razlikuju od klasične kazališne predstave.

U uvodnom dijelu sata povedite s učenicima razgovor pitanjem o vrstama performativnih umjetnosti koje poznaju i o razlikama među njima. Postavite problemsko pitanje: Može li medij prijenosa umjetničke poruke biti tijelo i kako?

Zatim pogledajte s učenicima prezentaciju o performansu Tomislava Gotovca Zagreb, volim te!, performans Yoko Ono Cut Peace i happening Allana Kaprowa Fluids uz objašnjenja o elementima medija i njihovu značenju. Podijelite učenike u manje radne grupe kako bi analizirali i uspoređivali performans i happening prema zadanim elementima rješavajući radni listić koji ste prethodno postavili na zajedničku platformu:

U zaključnom dijelu aktivnosti učenici će prezentirati rezultate istraživanja tako što će usporediti ta dva medija prema jednom od zadanih elemenata usporedbe. Potaknite ih na razgovor o performansu i happeningu kao primjerima angažirane umjetnosti i njihovim razlikama u usporedbi s kazališnom predstavom.

Zainteresiranim učenicima predložite detaljnije istraživanje performansa i happeninga kao formi konceptualne umjetnosti. Usto, neka pokušaju naći odgovor na pitanje o tome što ta dva medija čini konceptualnim formama. Učenici će istražiti mogućnosti muzejske prezentacije dvaju primjera tih medija po izboru, a rješenje muzejskog postava neka prezentiraju u razredu s pomoću digitalnog alata Artsteps.

U uvodnom dijelu sata ponovite s učenicima osnovne elemente po kojima se performans razlikuje od happeninga i kazališne predstave. Zatim povedite razgovor o problemima u razredu ili školi o kojima učenici imaju potrebu razgovarati i pokušajte pronaći rješenje. Potaknite ih na to da se organiziraju u četiri grupe i osmisle performans ili happening kojim će ukazati na problem i mogućnost njegova rješavanja.

Radeći u grupama, učenici će osmisliti uloge, pokrete, rekvizite, prostor i koncept izvedbe koja može trajati do dvije minute. Nakon izvedbi potaknite članove ostalih grupa na interpretaciju značenja djela, opis postupaka, tijek izvedbenog procesa i kvalitetu koncepta i izvedbe. Neka na kraju i glasaju za najbolje osmišljenu izvedbu. Predložite učenicima da izvedbe snime mobitelom i na zajedničkoj platformi razreda One Note objave svoje videouratke.

U zaključnom dijelu aktivnosti potaknite učenike na razgovor o moći performansa i happeninga te, općenito, o umjetnosti kao mediju prenošenja poruka vezanih za pojave u društvu.

Zainteresiranim učenicima predložite izradu mentalne mape s pomoću digitalnog alata Coggle o društvenim temama kojima se bave performans i happening. Za svaku će društvenu temu pronaći po jedan primjer performansa i happeninga, a zatim će mentalne mape predstaviti ostalima u razredu.