U sklopu pripreme za debatu uputite učenike neka, koristeći se alatom Mentimeter, pojedinačno navedu neki aktualni problem za koji smatraju da je u tom trenutku dominantan i relevantan u njihovoj svakodnevici. Na taj će način svatko anonimno s razredom moći podijeliti ono što mu se čini važnim, bez izlaganja sudu ostalih. Usmjerite učenike neka promisle, primjerice, o problemima koji proizlaze iz komunikacije i izloženosti različitim sadržajima u digitalnom, mrežnom okruženju. Bilo bi poželjno da problem većini razreda bude izazovan, da ga osjećaju kao stvaran i da ih se tiče. Do toga možete doći uvodnim razgovorom, primjerice razgovorom vezanim uz naše digitalne živote − koliko često provodimo vrijeme ploveći svemrežjem, koje sadržaje najčešće gledamo, komentiramo i dijelimo, kako se nakon toga osjećamo, koje su posljedice dugotrajnog boravka u mrežnom okruženju s obzirom na naš društveni život i naše komunikacijske vještine, osjećamo li negativne osjećaje poput otuđenja i tjeskobe ili nas, provodeći vrijeme online, dominantno preplavljuju pozitivni osjećaji i sl.

Izdvojeni se problemi mogu povezati s očekivanjima međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj. Također, ovisno o ambicijama i interesu debatanata, navedena se (suvremena) stanja mogu povezati i sa stanjima u kojima se nalaze modernistički (anti)junaci lektirnih tekstova modernizma koji se obrađuju u četvrtom razredu.

Buduća se debata, prema želji nastavnika i učenika, može usmjeriti ili proširiti problematizirajući i intenzivan razvoj i uporabu umjetne inteligencije − moguće je uvodno pripremiti nekoliko distopijskih filmova ili njihovih dijelova, kao i drugih medijskih sadržaja (uključujući i književna djela za izbornu lektiru) koja problematiziraju dominaciju strojeva ili umjetno inteligentnih entiteta u odnosu na čovjeka i čovječnost.

Komentiraju se prijedlozi te odabire onaj koji okuplja ponajviše zajedničkih dodirnih točaka s ostalima. Oblikuje se jasna tvrdnja na način da se na nju može odgovoriti potvrdno ili zanijekano. Potom se razred dijeli u dvije skupine: afirmacijsku i negacijsku. Dio razreda određuje se za promatrače − one koji će imati zadatak aktivno slušati i analizirati valjanost i uvjerljivost argumenata, kao i njihovo iznošenje, jezično oblikovanje, kako se koriste vrednote govorenoga jezika i druge parametre koje ćete precizirati za odabranu grupu aktivnih slušača. Također, na taj ćete način usmjeriti i vrednovanje za one koji argumente pripremaju − pišu, odnosno govore ih, te ćete na taj način dogovoriti tijek buduće rasprave.

Zadatak je ove aktivnosti što intenzivnije zahuktati buduću raspravu i motivirati što veći broj učenika da zdušno u njoj sudjeluje nastojeći osvijestiti neke od njima najaktualnijih problema.

Potom dijelu učenika zadajte neka prouče različita pravila po kojima se mogu odvijati debate − neka ih usustave i predstave ostatku razreda koristeći se alatom Canva, pogodnim za jednostavne prezentacije, pa neka učenici zatim zajednički odaberu ona po kojima će se provesti njihovo verbalno nadmetanje. Neke od formata debate mogu pronaći na stranicama Hrvatskoga debatnog društva.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Mentimeter.

Izradite pisane ili slikovne upute za korištenje digitalnim alatima ili im pokažite na koji se način taj alat koristi.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Ambiciozniji učenici mogu proučiti i pogledati na mreži dostupne debatne snimke vršnjaka iz drugih zemalja, na njima razumljivu jeziku. Neka izdvoje najčešće probleme koji zaokupljaju njihove vršnjake u drugim zemljama te ih usporede s razrednom top-ljestvicom aktualnih problema.

U dogovoru s učenicima odaberite neki, po njihovu mišljenju, dominantan aktualni problem i oblikujte ga kao tvrdnju oko koje će suprotstavljene strane u debati zauzeti afirmativan odnosno negacijski stav. Nakon toga uputite učenike unutar suprotstavljenih grupa da, podijeljeni u parove, prikupljaju podupiruće podatke za svoju tvrdnju. Ovdje možete odabrati i neki drugi problem, u skladu s trenutnim okolnostima i vlastitom procjenom. Cilj je ponajprije prikupiti što više relevantnih materijalnih dokaza u obliku audio, video ili fotomaterijala iz online okruženja koji će poslužiti kao podupiruća argumentacija zajedničkom stavu grupe − svaki par odabire tri za njih najuvjerljivija podupiruća dokaza vladajućoj tvrdnji te ih dijeli u zajedničkom alatu koji omogućuje komentiranje i daljnje dorađivanje argumenata u sklopu pripreme za debatu. Predlažemo da se to učini s pomoću alata Padlet, odakle ih je moguće i reorganizirati te reproducirati prema potrebi. Podupirući dokazi mogu sadržavati aktualne članke ili objave na portalima i društvenim mrežama, videoisječke najpopularnijih serija ili filmova, fotografije ili druge relevantne dokaze po učeničkom odabiru.

Tijek debate možete dogovoriti prema odabranom modelu predstavljenom u prethodnoj aktivnosti. Mi ovdje nudimo sljedeći model − provedite debatu na način da grupe odrede dva glavna govornika, s eventualnom mogućnošću pomoći i dopune kolege debatanta u grupi. Debatu potom organizirajte u tri dijela: uvodni dio, središnji dio i završni dio. U uvodnom dijelu svaki od odabranih govornika kratko iznosi svoje argumente tako da se izmjenjuju suprotstavljene grupe, u središnjem dijelu govornici razlažu argumente i podupiru ih pronađenim dokazima pokušavajući se suprotstavljati argumentima suprotne strane podupirućim podatcima koje su prikupili, komentirali i izdvojili kao najučinkovitije. U ovome dijelu svaki član ekipe može se javiti za riječ i dopuniti argumentaciju prema unaprijed zadanom obrascu i vremenskom ograničenju (nalik replikama u zastupničkom domu). U završnom dijelu svatko ima priliku sažeti svoje stavove. Potrebno je odrediti i osobu za mjerenje vremena jer je izlaganja potrebno vremenski ograničiti, kao i mogućnosti replika i kontraargumenata. Predlažemo uvodne dvije minute po govorniku, završni dio jednu minutu po govorniku, a središnji dio vremenski odredite prema vlastitoj procjeni. Navedeni plan osigurat će da debatanti konkretnije prilagode i organiziraju iskaz, koncentrirajući se na ključne i najučinkovitije argumente.

Upute je potrebno pripremiti i za učenike koji su određeni za promatrače, odnosno sudce. Oni na kraju izdvajaju što su uočili i svojim zapažanjima određuju pobjednika. Pritom se mogu koristiti ovim pitanjima: Koji su argumenti izneseni i na koji način?, Koji su argumenti bili uvjerljivi?, Koji su primjeri dobrih argumenata iznijeti?. Također i: Kako su govornici uspjeli prenijeti svoje poruke?, Koje su se riječi najčešće koristile?, Na koji su se način govornici koristili govornim vrednotama hrvatskoga standardnog jezika?.

U obzir moraju uzeti i uljuđenost komuniciranja, međusobno obraćanje govornika te tretman suprotstavljenih grupa − kazneni se bodovi dobivaju za nepoštivanje protivnika, upadanje u riječ, onemogućavanje protivnika u cjelovitu iskazu, namjerno ometanje, huktanje, vulgarizmi i sl.

Zainteresiranije učenike možete uputiti na to da pronađu videzapise neke od najslavnijih debata u novijoj povijesti − bilo da je riječ o onima tijekom demokratskih izbora u domovini ili svijetu ili o nekim važnim civilizacijskim pitanjima, znanstvenim ili etičkim problemima, inovacijama, prekretnicama i sl. Najzanimljivije dijelove učenici mogu predstaviti razredu kao zagrijavanje za debatiranje, kao i neke od, po njihovu mišljenju, najučinkovitijih i najatraktivnijih argumenata.

Nakon bilo koje uživo, u razredu, provedene debate predlažemo da, želite li debatu dodatno razviti te u svakoj njezinoj fazi uključiti što veći broj učenika, učenici, podijeljeni u grupe, razradu i dopunu argumenata nastave i u virtualnom okruženju – koristeći se alatom Kialo. Svaka grupa ima zadatak (primjerice, kao aktivnost za domaću zadaću ili tijekom dogovorenog razdoblja) ondje rezimirati i sintetizirati sve dosadašnje argumente svoje ekipe, poredati ih hijerarhijski po vrijednosti, kao i izdvojiti one koje smatraju najučinkovitijim suprotstavljenim argumentima. Ta aktivnost može se odnositi na bilo koju provedenu raspravu, a može biti mogućnost za još intenzivnije i temeljitije debatiranje u vezi s problemima/tvrdnjama oblikovanima u prethodnoj aktivnosti.

Ekipa mora dodatno surađivati nastojeći pronaći način kako da obori najučinkovitije argumente suprotstavljene strane. S ciljem postizanja demokratičnosti i što veće uključenosti svih učenika zadajte im da u završnoj fazi moraju promijeniti svoje glavne predstavnike, odnosno govornike.

Promatrači, odnosno sudci, iznose svoje trenutne sudove − izdvajaju te javno i transparentno komentiraju tvrdnje/argumente za koje misle da su najuspješniji, što im omogućuje digitralni alat. Iznose i komentiraju trenutni broj bodova za svaku kategoriju, prema unaprijed određenim kriterijima vrednovanja u prošloj aktivnosti.

Nakon prvotnog komentara sudaca timovi imaju mogućnost dodatno osnažiti svoje tvrdnje i argumente surađujući na mreži, primjerice u alatu Teams, tijekom dogovorenog razdoblja nakon kojeg će biti donesen konačan sud o pobjedniku debate. Želite li dodatno začiniti debatu, ponudite još dvije tvrdnje u vezi s kojima strane moraju suprotstaviti mišljenja, u što kraćem roku za prikupljanje argumenata. Proces možete nadgledati, kao i samu debatu, koristeći se istim digitalnim alatom Kialo.

Zadajte suprotstavljenim grupama da dio debate ostvare i u pisanom obliku − oblikujući cjelovite tekstove i potom kratke pisane replike na komentare članova druge ekipe. Sudci imaju zadaću u donošenju konačnoga suda procijeniti i vrednovati uljuđenost debatiranja u pisanom obliku − prethodno je potrebno dogovoriti i prezentirati kriterije po kojima procjenjuju kvalitetu poželjnoga pisanog raspravljanja.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Kako bi učenici uspješnije sudjelovali u aktivnosti sintetiziranja i rezimiranja argumenata drugih grupa, naglasite ključne pojmove, ideje ili činjenice bojama, podcrtavanjem ili upotrebom drugih vizualnih oznaka. To može pomoći učenicima da identificiraju najvažnije informacije. Koristite se strukturiranim obrascima ili šablonama za rezimiranje informacija (tablicama, grafikonima ili dijagramima) koji će učenicima pomoći da organiziraju informacije na jasan način. Potaknite učenike na to da prepoznaju sličnosti i razlike između različitih informacija. Redovito ponavljajte i provjeravajte informacije kako biste osigurali da ih učenici pravilno razumiju i zapamte. Ponavljanje putem različitih pristupa, poput ponovnog čitanja, rasprave ili primjene na primjere, može ojačati razumijevanje. Učeniku s teškoćama dajte jasnu ulogu u suradničkom učenju te odredite pravila ponašanja tijekom suradničkog učenja. Odredite i kriterije i postupke vrednovanja i samovrednovanja ponašanja tijekom rada u paru/skupini/timu.Važno je da u paru/skupini/timu budu učenici različitih osobina, kako bi mogli učiti jedni od drugih i pružati podršku jedni drugima. Prilagodbe prilikom pisanja debate mogu biti: pisanje u većem crtovlju, s označenim mjestom za početak pisanja, fiksiranje papira za pisanje na podlozi, više vremena za izvođenje grafičkih aktivnosti, zaokruživanje ponuđenih odgovora, pomoć druge osobe u pisanju, izrađen plan pisanja teksta/sastavka služeći se ljestvicama za procjenu, rubrikama, grafičkim organizatorima ili potpitanjima.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Kialo. Ako ne znaju, izradite im pisane ili slikovne upute za uporabu toga digitalnog alata.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresiranim učenicima zadajte da prouče retoričke vježbe redovitog obrazovanja starorimskih govornika − neka izdvoje one vježbe koje smatraju najvažnijim i najučinkovitijim elementima starorimske retorike i unaprjeđivanja retorskih vještina kojima su se stari Rimljani koristili kao sastavnim dijelom svoga kurikula, a za koje misle da bi bile od velike pomoći u treniranju i njihovih kolega debatanata, sa svrhom što kvalitetnijih odabira i iznošenja argumenata.