Na početku aktivnosti, kao podsjetnik na vremensku raslojenost leksika, prikažite učenicima prezentaciju oblikovanu s pomoću digitalnog alata Prezi.
Zatim razgovarajte o jeziku, o tome koliko se s vremenom mijenjao. Neka učenici navedu okolnosti pod kojima se mijenjao, razmisle o uzrocima promjena i pošalju ih na digitalni alat Mentimeter. Osim povijesnih, učenici trebaju navesti i društvene okolnosti (doseljavanje, raseljavanje, miješanje stanovnika, utjecaj medija na jezik, mreža, rodna i spolna ravnopravnost) leksičkih promjena. Možete s njima razgovarati o međugeneracijskim razlikama u leksiku, odnosno o tome zašto mladi ponekad ne razumiju riječi kojima se koriste osobe starije životne dobi i obrnuto, dotaknite se i problema rodno osjetljivog jezika i nediskriminirajućeg jezika, te njegove uporabe u pisanoj i govorenoj komunikaciji nekad i danas.
Rasporedite učenike u grupe i s pomoću digitalnog alata Wizer podijelite im različite književne tekstove zasićene primjerima vremenske raslojenosti leksika. Učenici imaju zadatak razvrstati lekseme iz tekstova prema tomu pripadaju li općeuporabnome leksiku, pasivnome ili leksiku na prijelazu i kreirati mali rječnik s pomoću digitalnog alata Book Creator. Riječi trebaju poredati abecednim redom, zajedno s njihovim gramatičkim, etimološkim i stilskim odrednicama. Neka se posluže tiskanim ili mrežnim stranicama Školskog rječnika hrvatskoga jezika i Hrvatskim jezičnim portalom. Na taj će način provjeriti razlikuju li lekseme s obzirom na to kojoj vrsti vremenske raslojenosti leksika pripadaju.
Zatim zatražite od učenika da u mrežnom okružju izaberu medijski tekst o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, marketingu ili modi te da iz njega izdvoje neologizme. Neologizme trebaju razvrstati prema kriteriju njihova nastanka (pojava novih predmeta/pojava/pojmova kojima treba dati ime, neologizmi nastali kao dodatak već postojećim riječima). Nakon što rezultati njihova rada pristignu na razredni Padlet komentirajte s učenicima razloge pojavnosti neologizama u hrvatskome standardnome jeziku. Uz medijske tekstove učenici mogu istraživati neologizme u govoru utjecajnika i/ili neologizme u oglašavanju.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenicima s teškoćama grafički prilagodite umnu mapu. Objasnite im dijelove umne mape, kako bi lakše pratili razgovor na satu. Pripremite im smjernice/pitanja, kako bi mogli razmisliti i napisati neke od uzroka jezičnih promjena. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatomima: Padlet, Coggle, Mentimeter, Wizer, Book Creator. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Učenici koji žele znati više mogu na mrežnim stranicama Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pronaći i istražiti Rječnik neologizama koji obrađuje riječi i skupove riječi koje se smatraju novima u hrvatskome jeziku i nisu zabilježene ni u jednom rječniku hrvatskoga standardnoga jezika. Zamolite ih neka zaključe u kojim se područjima ljudske djelatnosti pojavljuje najviše neologizama. Svoje zaključke mogu zabilježiti u digitalnom alatu Prezi.
Na početku aktivnosti putem digitalnog alata za suradnju u kojem provodite nastavu na daljinu (npr. MS Teams) kao podsjetnik na vremensku raslojenost leksika prikažite učenicima prezentaciju oblikovanu s pomoću digitalnog alata Prezi.
Razgovarajte zatim o jeziku i o tome koliko se vremenom mijenjao. Zadajte učenicima da u manjim grupama (od 3 do 4 člana) rasprave o okolnostima u kojima se jezik mijenjao i o uzrocima promjena, a zaključke pošalju na digitalni alat Mentimeter. Očekuje se da osim povijesnih, učenici navedu i društvene okolnosti leksičkih promjena (doseljavanje, raseljavanje, miješanje stanovnika, utjecaj medija na jezik, internet, rodna i spolna ravnopravnost). Kada dovrše zadatak i pošalju odgovore, vratite ih u zajedničku sobu za videokonferenciju i razgovarajte s njima i zaključcima i dopunite ih. Možete s njima razgovarati o međugeneracijskim razlikama u leksiku, odnosno zašto mladi ponekad ne razumiju riječi kojima se koriste osobe starije životne dobi i obrnuto, dotaknite se i problema rodno osjetljivog jezika i nediskriminirajućeg jezika te njegove uporabe u pisanoj i govornoj komunikaciji nekad i danas.
Ponovo rasporedite učenike u grupe i s pomoću digitalnog alata Wizer podijelite im ulomke književnih tekstova koji su zasićeni primjerima vremenske i područne raslojenosti leksika. Učenici imaju zadatak razvrstati lekseme prema leksiku kojemu pripadaju, odnosno kreirati mali rječnik s pomoću digitalnog alata Book Creator. Riječi trebaju poredati abecedno, zajedno s njihovim gramatičkim, etimološkim i stilskim odrednicama. Neka se posluže tiskanim ili mrežnim stranicama Školskog rječnika hrvatskoga jezika i Hrvatskim jezičnim portalom.
Zadajte im da pomoću rječnika prevedu tekstove koji ste im ponudili i zaključe jesu li izgubili na umjetničkoj kvaliteti.
Na početku aktivnosti razgovarajte s učenicama o tome koji su to untarjezični, a koji izvanjezični razlozi zbog kojih se leksik s vremenom mijenjao. Neka učenici komentiraju važnost političkih zbivanja na promjene u leksiku, jezični purizam, utjecaj globalizacije na jezične procese. Mogu raspravljati i o nastanku ideologema, utjecaju popularne kulture na jezične mijene. Svoje ideje, refleksije i/ili primjere mogu poslati na digitalni alat Mentimeter.
Nakon što ste s pomoću digitalnog alata PowerPoint učenike podsjetili na vremenski kriterij raslojenosti leksika, podijelite učenike u grupe i organizirajte kvizaško nadmetanje.
Iskoristite različite književne tekstove ili tekstove iz popularne kulture, predložak za kviz, te podsjetite učenike na književne tekstove proze u trapericama (Kužiš, stari moj, Čangi off gottoff...) s temama koje se bave problemima mladih, a na kojima učenici mogu usporediti životni stil i leksik mladih nekad s leksikom i životnim stilom mladih danas. Za aktivnost vam mogu poslužiti i popularne pjesama nekog od suvremenih glazbenika koje možete pronaći na digitalnoj platformi YouTube.
Svaka grupa treba, na temelju odabranih citata iz tekstova proze u trapericama ili popularnih pjesama, osmisliti kviz u digitalnom alatu Kahoot kojim će provjeriti prepoznaju li učenici drugih grupa historizme, oživljenice, pomodnice, neologizme, okazionalizme. Kvizom mogu međusobno provjeriti i koliko učenici razlikuju neologizme s obzirom na razlog njihova nastanka, historizme koji su postali oživljenice, pomodnice i kontekst njihova nastanka, stilsku obilježenost okazionalizama.
Najbolju kvizašku ekipu nagradite diplomom oblikovanom u digitalnom alatu ClassTools.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učeniku s teškoćama najavite temu sata, kako bi mogao ponoviti podjelu leksema. Tijekom izrade pojmovnika dajte mu pisane smjernice u vezi s tim koje pojmove pojmovnik treba sadržavati. Provjerite razumije li učenik s teškoćama zadatak te je li napisao točna značenja pojmova koji će mu kasnije koristiti kao podsjetnik.
Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe, vodeći se njegovim jakim stranama. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite mu vrijeme rada. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatom: Padlet, Kahoot, PowerPoint, Super Teacher Tools, ClassTools. Izradite pisane ili slikovne upute za njihovu uporabu. Učenika s teškoćama pripremite za kviz tako da mu ga najavite prije, kako bi mogao ponoviti gradivo. Kviz grafički prilagodite. Obratite pažnju na kontrast između slova i pozadine. Učeniku s teškoćama omogućite dovoljno vremena za kviz.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Zamolite učenike neka na mrežnim stranicama saznaju kakav je natječaj onaj za najbolju novu hrvatsku riječ Dr. Ivan Šretar, hrvatskoga jezikoslovnog časopisa Jezik. Zatražite i neka u digitalnom alatu Conceptboard navedu nekoliko riječi koje su do sada na natječaju bile proglašene najboljima te provjere učestalost njihove uporabe. U razredu ili u školi možete organizirati natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ, a autore najboljih riječi, prema odluci povjerenstva čiji članovi trebaju biti i učenici, možete prikladno nagraditi.
Na početku aktivnosti zatražite od učenika neka u digitalnom alatu MindMeister oblikuju umnu mapu kojom će prikazati vremensku raslojenost leksika. To im može biti podsjetnik za središnju aktivnost kojom će prikazati neku situaciju ili događaj iz povijesti svoje škole.
Podijelite učenike u grupe. Učenici, kojih je četvero u grupi, najprije će na mrežnim stranicama istražiti kada je osnovana škola čiji su učenici i kako se s vremenom mijenjala. Zabilježit će najvažnije informacije u digitalni alat OneNote, a zatim će, prema dogovoru, u istome alatu napisati priču sa školskom tematikom. To može biti usporedba školskih ljubavi iz vremena kada je škola nastala i vremena danas ili prikaz situacija na jednom školskom satu, opis odnosa učitelj/učenik ili roditelj/učitelj. Tema priče mogu biti i interesi i hobiji učenika iz prošlosti i današnjih učenika, odnosno načini na koje su učenici provodili slobodno vrijeme (kod slušanja glazbe vremenski kriterij raslojenosti leksika moguće je prikazati medijem s pomoću kojega se slušala glazba: ploča, kazeta, CD, memorijski stick, pametni telefon). Učenici trebaju obavezno iskoristiti lokalizme svoga kraja te različite riječi iz pasivnoga leksika (npr. historizme) i leksika na prijelazu (pomodnice, zastarjelice...). Priče trebaju biti kratke, maštovite, odražavati duh vremena na koji se odnose te zasićene primjerima vremenske raslojenosti leksika.
Članovi grupe priče će oblikovati u strip s pomoću digitalnog alata Pixton te ih učitati na digitalnu platformu YouTube.
Međusobno će komentirati idejne, vizualne i jezične elemente stripova. Najbolje stripove možete nagraditi diplomom oblikovanom u digitalnom alatu ClassTools.
U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi, zatim razinu i intenzitet podrške, valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće. Kod planiranja postupaka podrške savjetujete se sa stručnim timom škole. U planiranje podrške uključite učenika s teškoćama.
Učenicima s teškoćama pripremite pisane/slikovne upute za izradu umne mape. Tijekom podjele u grupe učenika s teškoćama stavite u grupu s učenicima s kojima voli surađivati, koji su motivirani za rad i mogu mu pružiti podršku. Jasno odredite ulogu i zadatak učenika s teškoćama unutar grupe vodeći se njegovim jakim stranama. Provjerite razumije li učenik zadatak i, ako je potebno, ponovite upute. Možete pripremiti pisane i/ili slikovne smjernice. Ako je potrebno, produžite vrijeme rada. Učeniku s oštećenjem vida omogućite podršku suučenika u izradi stripa koji će mu opisati vizualne elemente. Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: MindMeister, OneNote, Pixton, ClassTools. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.
Od učenika zatražite neka na digitalnoj platformi YouTube pronađu dokumentarne filmove iz prošlosti o različitim ljudima i krajevima. U digitalni alat OneNote mogu zapisati riječi koje su se s vremenom promijenile, mogu ih i lokalizirati s obzirom na to kojemu leksiku prostorne raslojenosti leksika pripadaju. Svakako neka potraže nastavne filmove Škole narodnog zdravlja, koji su i danas iznimno aktualni, te neka opišu leksička obilježja tih filmova.
Hrvatski pravopis (2013). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska školska gramatika (2017). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Školski rječnik hrvatskoga jezika (2012). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školska knjiga.
Težak, Stjepko i Babić, Stjepan (2009). Gramatika hrvatskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Silić, Josip i Pranjković, Ivo (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika (2015). Zagreb: Školska knjiga.
Visinko, Karol (2010). Jezično izražavanje u nastavi Hrvatskoga jezika – pisanje. Zagreb: Školska knjiga.
Samardžija, Marko (1995). Leksikologija s poviješću hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Samardžija, Marko (1997). <em>Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću</em>, Croatica 45-46
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.