Nastavnik dijeli učenike u razredu u dva tima. Timovi se potom dijele ovisno o broju učenika u razredu, a važno je da svaki učenik aktivno sudjeluje u izradi ili analizi materijala. Prema navedenom, prvi tim dijeli se u parove ili manje grupe koje su zadužene za pisanje socioloških eseja o odabranoj temi. Nakon što napišu eseje, učenici se koriste umjetnom inteligencijom za generiranje eseja o istoj temi. Kombinirajući eseje koje su izradili u paru, ali i eseje koje je generirala umjetna inteligencija, pomoću alata Kotobee izrađuju e-knjigu koju s drugim timom dijele u zajedničkoj razrednoj grupi na platformi MS Teams. Drugi tim potom procjenjuje razlike između radova u e-knjizi koje je izradila umjetna inteligencija i njihovi kolege. Neka učenici iz drugog tima svoje pretpostavke odnosno uočene razlike u radovima prikažu tablično u alatu MS Word. Nakon završetka rada obaju timova učenici u raspravi dijele jedni s drugima iskustva u izradi eseja i procjeni njihove autentičnosti.

Služeći se digitalnim alatom MyWeJIT, nastavnik potom potiče raspravu o tome koje su prednosti i nedostatci korištenja umjetnom inteligencijom u obrazovanju. Nastavnik može postaviti pitanja: Hoće li u budućnosti biti potrebno zanimanje nastavnika? Koje su nenamjeravane posljedice korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju? Nakon završetka rasprave učenici se dijele u grupe i priređuju plakate služeći se digitalnim alatom Canva da bi prikazali prilike i prijetnje koje umjetna inteligencija unosi u suvremeno društvo. Plakate mogu podijeliti u zajedničkoj razrednoj grupi ili na internetskim stranicama škole.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Prilikom podjele učenika u timove i parove važno je voditi brigu o strukturi grupe te o tome s kim će učenik s teškoćama biti u paru. Važno je da je učenik s teškoćama u grupi ili u paru s poticajnim učenicima, koji će ga motivirati na rad i po potrebi mu pružiti podršku u obavljanju zadaća. Učenik s teškoćama mora dobiti jasnu uputu, uz provjeru razumijevanja aktivnosti. Važno je uputu ponoviti i provjeriti razumije li učenik što se od njega očekuje. Učeniku se mogu, primjerice, pripremiti predlošci i liste praćenja koje će mu omogućiti rješavanje zadataka korak po korak. Učeniku sa specifičnim teškoćama učenja (disleksijom, disgrafijom) omogućite alternativno rješavanje zadatka, u ovoj situaciji pisanja eseja. Učenik sa specifičnim teškoćama učenja esej može pisati na tabletu, usmeno se izraziti ili dobiti unaprijed uputu kako bi se mogao što bolje pripremiti. Važno je učeniku pripremiti smjernice za pisanje eseja koje će ga voditi korak po korak kroz zadatak. Ako se radi o učeniku s oštećenjem vida, omogućite mu da esej snimi u obliku audiozapisa te da ima sve potrebne informacije kako bi uspješno obavio zadatak.
Prilikom upotrebe digitalnog alata Kotobee neka učeniku netko iz tima pruži podršku u postavljanju eseja i izradi e-knjige. Pripremite za učenika s teškoćama upute za korištenje alatom te omogućite potporu drugih učenika. Češće provjerite rad grupe ili para u kojem je učenik s teškoćama.
Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u raspravi. Unaprijed mu osigurajte pitanja da se može pripremiti. Omogućite mu alternativno sudjelovanje u raspravi, neka odgovore na pitanja zapiše ili snimi digitalnim alatom za snimanje audiozapisa. Važno je učenika s teškoćama poticati na spontano sudjelovanje u raspravi i razgovoru, dati mu pozitivnu povratnu informaciju i uključiti ga onda kada je on spreman na sudjelovanje.
Potrebno je omogućiti mu dovoljno vremena za izvršavanje zadaća.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Nastavnik učenicima prikazuje infografiku Europskog parlamenta o tome kako se umjetna inteligencija već upotrebljava u svakodnevnom životu. Potaknite učenike da se dodatno upoznaju s radom Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA), ali i prilikama i prijetnjama koje Europska unije ističe kao temeljne u regulaciji razvoja umjetne inteligencije. Neka se učenici aktivno uključe u kampanju Europske unije zajednoza.eu i sudjeluju u raspravama koje se odnose na razvoj umjetne inteligencije u Europskoj uniji.

Nastavnik priprema alat Nearpod, u kojem će učenici u grupama pomoću videolekcije ili drugog izvora učenja opisati osnovna obilježja tradicionalnog, industrijskog i postindustrijskog društva. Nastavnik se može koristiti i alatom Newsfeed Generator, gdje će učitati sažetak o razvoju društva, a učenici će u grupama, pomoću utrke s vremenom, zabilježiti ključne pojmove o spomenutim tipovima društva. Koristeći se alatom Quizlet, neka nastavnik prije sljedeće aktivnosti provjeri znanje učenika o razvoju društva.

Potom učenici u istim grupama predviđaju razvoj budućeg društva i promjene u društvenoj strukturi s obzirom na umjetnu inteligenciju i u odnosu na prethodni razvoj društva. Posebno valja istaknuti da učenici samostalno istražuju o umjetnoj inteligenciji, ali ih nastavnik može uputiti na određene izvore znanja, kao što su Bijela knjiga o umjetnoj inteligenciji Europske unije ili drugi znanstveni izvori. Neka se svaka grupa usmjeri na jedan segment društvene strukture. Primjerice, jedna grupa istražuje i predviđa utjecaj umjetne inteligencije na međuljudske odnose, druga grupa na sigurnosne rizike, treća na ljudska prava i demokraciju itd. Svaka grupa treba predložiti načine reguliranja razvoja umjetne inteligencije tako da ona koristi čovječanstvu. Neka naglase i mogućnost individualnog i grupnog građanskog djelovanja u vezi s tom temom. Nakon završetka grupnog rada, neka svaka grupa najprije izradi infografiku u alatu Canva, a onda i GIF animaciju u alatu GIFMaker o utjecaju umjetne inteligencije na društvenu strukturu te o mogućnostima njezine regulacije. Neka navedeno podijele na internetskim stranicama i društvenim mrežama škole.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Učeniku s teškoćama potrebno je pripremiti pisane i slikovne upute te mu zorno prikazati korištenje digitalnim alatima Nearpod i Newsfeed Generator. Upute, kao i pisani materijal koji nastavnici upotrebljavaju u radu s učenikom s teškoćama treba biti grafički prilagođen potrebama učenika, što se odnosi na uvećan font, dvostruki prored, lijevo poravnanje, isticanje važnih pojmova. Sažetak koji ćete pripremiti za učenika s teškoćama treba biti u skladu s potrebama učenika i specifičnim obilježjima teškoće. Prilikom podjele učenika u grupe potrebno je voditi brigu o tome da učenik s teškoćama bude u grupi motiviranih učenika koji će biti pozitivan primjer i koji će moći pružiti potporu učeniku s teškoćama kada je to potrebno.
Provjeravanje znanja pomoću digitalnog alata Quizlet potrebno je prilagoditi učeniku s teškoćama. Neka pitanja budu jasna i jednostavna. Ponudite odgovore, produžite vrijeme potrebno za rješavanje zadatka te omogućite alternativni način rješavanja ako je potrebno (na papiru, u paru s drugim učenikom, uz čitanje naglas pitanja i mogućih odgovora).
Za rad u grupama važno je pripremiti pisane i vizualne upute s jasnim i konkretnim uputama. Zadatke je važno oblikovati u kratke i jasne manje korake te pripremiti listu praćenja kako bi učenik mogao samostalno pratiti vlastiti napredak. Važno je po potrebi ponoviti uputu, dodatno objasniti i provjeriti razumijevanje učenika s teškoćama. Važno je za učenika s teškoćama predvidjeti ulogu koju će imati u grupnom radu kako bi se mogao pripremiti na sudjelovanje. Pritom treba voditi brigu o tome da učenik s artikulacijskim teškoćama ne mora govoriti pred razredom, a učenik s disgrafijom ne mora obaviti zadatak isključivo pismeno.
Literatura i materijal za rad trebaju biti u skladu s potrebama učenika i specifičnim teškoćama. Omogućite rad u paru kako bi učenik s teškoćama imao podršku u radu u digitalnim alatima Canva i GIFmaker ili osigurajte alternativni način rješavanja zadatka (na papiru, kroz crtež, prezentaciju ili u nekom drugom digitalnom alatu). Pripremite učeniku s teškoćama pisane i vizualne upute i po potrebi zorno prikažite upotrebu alata.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici u grupama istraže odnos umjetne inteligencije i propagande. Kao uvodni zadatak nastavnik može predložiti gledanje videosnimke koja se odnosi na stvaranje tzv. filter mjehurića (filter bubbles) prema kojima nas algoritmi za filtriranje sadržaja pri internetskom pretraživanju navode na informacije koje potvrđuju naša uvjerenja. Nastavnik može videosnimku prirediti tako da upotrijebi i ED puzzle odnosno da tijekom gledanja učenicima postavi pitanja. Potom učenici na temelju rezultata svoga grupnog istraživanja i pogledane videosnimke raspravljaju o mogućem utjecaju umjetne inteligencije na stvaranje javnog mnijenja, ali i osobnog svjetonazora. Neka uz pomoć digitalnog alata Audacy snime kratku radijsku emisiju i podijele je s ostalim učenicima u školi ili je pošalju lokalnom radiopostajama.

Nastavnik se koristi alatom TES Teach za dijeljenje unaprijed pripremljenog scenarija imaginarne budućnosti u kojoj umjetna inteligencija preuzima vlast u nekoj državi. U scenariju se ne objašnjavaju načini i posljedice preuzimanja vlasti, nego je zadatak učenika da scenarij dovrše i objasne. Prije nego što učenici u grupama krenu u dovršavanje scenarija, nastavnik im može postaviti sljedeća pitanja: Izaziva li opisano društvo budućnosti u vama strah ili priliku za bolju budućnost? Hoće li živjeti u demokraciji ili u totalitarizmu? Može li vlast umjetne inteligencija dokinuti društvenu nejednakost? Neka pitanja budu strukturirana tako da učenici što detaljnije završe započeti scenarij. Nakon završetka grupnoga rada učenici međusobno dijele svoje scenarije u alatu Padlet, a mogu ih i vizualno predstaviti koristeći se alatom Animatron.

U drugom dijelu aktivnosti, prema rezultatima grupnog rada, učenici debatiraju o ideologiji umjetne inteligencije. Debatna teza može glasiti: Umjetna inteligencija ideološki je neutralna. Učenici se dijele u dvije grupe, afirmacijsku i negacijsku, te razrađuju argumente za debatu. Neka se u pripremi debate detaljnije upoznaju s mogućim debatnim formatima.

Uspostavite s učenicima videopoziv pomoću digitalne platforme MS Teams. Najprije s njima podijelite svoj zaslon i objasnite im da trebaju podrobno i jasno dovršiti prikazani scenarij budućnosti u kojem umjetna inteligencija preuzima vlast u nekoj državi.

Nakon što učenicima objasnite zadatak, podijelite ih u sobe unutar sustava MS Teams kako bi mogli raditi u grupi. Također, svakoj grupi podijelite unaprijed pripremljen interaktivni radni listić s nedovršenim scenarijem izrađen pomoću alata Wizer.me.

Nakon završetka rada neka po jedan učenik iz svake grupe podijeli svoj zaslon i ostalim učenicima u razredu izloži kako je njegova grupa protumačila vlast umjetne inteligencije. Pripremite mrežnu debatu koristeći se alatom Kialo. Neka na kraju aktivnosti učenici usvojenost ishoda procijene pomoću alata Mentimeter.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu da učenici s teškoćama u razvoju čine heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na pojedinačnim značajkama svakog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i obilježjima same teškoće.
Prilikom poučavanja učenika s teškoćama potrebno je zorno prikazati korake i pripremiti učeniku pisane i vizualne upute za upotrebu digitalnih alata. Upute trebaju biti jasne i konkretne, ključne smjernice trebaju biti istaknute te je potrebno dodatno objasniti zadatak. Upute za učenika s teškoćama trebaju biti grafički prilagođene, što se odnosi na lijevo poravnanje teksta, dvostruki prored, upotrebu boje u označavanju ključnih riječi, uvećan font i slično.
Prilikom podjele učenika u grupe potrebno je voditi brigu o tome da učenik s teškoćama bude u grupi motiviranih učenika, koji će biti pozitivan primjer i koji će moći pružiti potporu učeniku s teškoćama kada je to potrebno. Potaknite učenika s teškoćama na sudjelovanje u raspravi. Unaprijed mu osigurajte pitanja kako bi se mogao pripremiti. Omogućite mu alternativno sudjelovanje u raspravi, neka odgovore na pitanja zapiše ili snimi digitalnim alatom za snimanje audiozapisa. Važno je učenika s teškoćama poticati na spontano sudjelovanje u raspravi i razgovoru, dati mu pozitivnu povratnu informaciju i uključiti ga onda kada je on spreman na sudjelovanje.
Za rad u grupama važno je pripremiti pisane i vizualne upute koje trebaju biti jasne i konkretne. Zadatke je važno oblikovati u kratke i jasne manje korake te pripremiti listu praćenja kako bi učenik mogao samostalno pratiti vlastiti napredak. Važno je po potrebi ponoviti uputu, dodatno objasniti i provjeriti razumijevanje učenika s teškoćama. Važno je za učenika s teškoćama predvidjeti ulogu koju će imati u grupnom radu kako bi se mogao pripremiti na sudjelovanje. Pritom treba voditi brigu o tome da učenik s artikulacijskim teškoćama ne mora govoriti pred razredom, a učenik s disgrafijom ne mora obaviti zadatak isključivo pismeno.
Neka učenik s teškoćama ima podršku pri služenju digitalnim alatima Padlet i Animatron, koji su potrebni za sudjelovanje u aktivnosti. Podrška se odnosi na pisane i vizualne upute te na rad u paru s drugim učenikom.
Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama te u Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama.

Neka učenici u parovima istraže koje bi posljedice razvoj umjetne inteligencije mogao prouzročiti na tržištu rada. Nastavnik im kao početni tekst može predložiti prikaz knjige Krešimira Peračkovića: (Za)što raditi u postindustrijskom društvu? – promjene u društvenoj podjeli rada na početku 21. stoljeća. Nakon što završe istraživanje, neka učenici u digitalnom alatu Genially izrade videoprezentaciju zanimanja koje će u budućnosti nestati i novih zanimanja koja će u budućnosti biti potrebna. Neka organiziraju raspravu u razredu ili školi o tome je li obrazovni sustav spreman za pripremu učenika za nova zanimanja.