Problematizirajte učenički odnos prema kritici i kritiziranju − boje li se kritika, u kojem su kontekstu često kritični i prema kome, smatraju li da je kritika uopće potrebna, kada je poticajna, a kada je njezin učinak negativan. Razgovarajte o tome kada su oni najkritičniji i prema kome/čemu najčešće i najradije iskazuju svoj kritički sud. Rade li to javno ili im je češće običaj kritiku iskazivati anonimno. Možete ih pitati i: Je li kritika uopće potrebna?, Kada je osobito vrijedna i kada bi je trebalo uvažavati, a kada ignorirati?, Što je bliskoznačno, a što različito između kritike i kritičkog mišljenja...?. Možete u tom kontekstu problematizirati i opću pojavu mrežnih "trolova", u kojem se kontekstu najčešće javljaju i zašto postoje, te raspravu umjeriti prema ostvarivanju ishoda međupredmetne teme Građanski odgoj i Osobni i socijalni razvoj.

Potom možete provesti mali eksperiment − odaberite i prikažite tri primjera prema kojima će učenici izraziti paušalni kritički stav, ne znajući kontekst − npr. tipičnu fotografiju neke osobe, npr. mrežnog utjecajnika koji u svojoj karakterističnoj objavi pozira noseći naglašeno skupocjenu brendiranu odjeću, modne dodatke ili se vozi u skupocjenim automobilima, potom fotografiju neke neobične trendovske tehnološke naprave, fotografiju neke društveno problematične aktivnosti, npr. navijačkih nereda i sl. Zadajte im neka najprije anonimno, jednom riječju ili dogovorenim simbolom (emojijem) iskažu svoj stav prema prikazanom primjeru na ljestvici od, primjerice, "izrazito mi se sviđa" do "u potpunosti mi je odbojno", koristeći se alatom Mentimeter. Svi će pojedinačni stavovi prema prikazanom biti vidljivi na virtualnoj ploči, ne znajući tko ih je podijelio, a potom učenicima zadajte da svoj kritički stav (pozitivan ili negativan) iskažu javno te neka sami uoče jesu li prvotni stav ispravili, kao što i ostatak razreda može obrazložiti ključne razlike u javnim odnosno anonimnim iskazima, njihovoj namjeni, sadržaju i kontekstu.

Podijelite, potom, primjerice alatom Teams, nekoliko prethodno prikupljenih kritičkih osvrta, stilski vrlo različitih – od onih pisanih znanstvenim stilom do površnih i paušalnih osvrta pisanih razgovornim stilom. Učenici čitaju tekstove, izdvajaju i komentiraju sličnosti i razlike tekstova prema namjeni, kao i njihove stilske osobitosti. Svaki učenik bilježi u obliku umne mape, koristeći se, primjerice, alatom Coggle, obilježja po njemu „dobrog“, kvalitetnog kritičkog teksta, kao i glavne zamjerke tekstnim kritičkim osvrtima za koje smatra da su neutemeljeni i nedovoljno dobro napisani.

Usporedite i javno komentirajte opaske dok se umna mapa ne izbistri kao odraz većinskoga razrednog stava.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Osigurajte jasan kontekst i smjernice za zauzimanje kritičkog stava. Potičite učenike na to da postavljaju pitanja, traže dokaze i razmišljaju. Vizualna pomagala poput dijagrama, grafikona ili slika mogu pomoći učenicima da bolje razumiju i analiziraju informacije. Koristite se primjerima ili situacijama iz stvarnog svijeta kako biste prikazali kako se primjenjuju kritičke vještine i kako se oblikuje argument. Postavljajte jednostavna pitanja koja će potaknuti kritičko razmišljanje učenika s teškoćama, npr. "Zašto mislite da je to tako?", "Kako bi se situacija mogla promijeniti?" ili "Koje su posljedice takva stava?". Osigurajte individualiziranu podršku učenicima. Dajte im dodatno vrijeme za razmišljanje, ponudite usmjerene povratne informacije i potaknite njihovo samorefleksiranje, kako bi poboljšali svoje vještine. Tekstove za čitanje grafički prilagodite: font Arial, Verdana, Comic Sans povećajte (14pt i veći), stavite prored između rečenica, lijevo poravnanje. Koristite se pozadinom i bojom teksta koji ga čine lako čitljivim i stvaraju jasan kontrast. Posvetite dovoljno vremena poučavanju učenika u radu s digitalnim alatima. Pripremite pisane i/ili slikovne upute i korake u radu s digitalnim alatom Mentimeter i Coggle.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresirane učenike uputite na to da pronađu kritičke osvrte raznorodnih umjetničkih djela − književnih, filmskih, glazbenih, likovnih. Neka na temelju pročitane kritike odluče koje će djelo pročitati/poslušati/pogledati te potom napišu svoj osvrt izražavajući slažu li se ili ne slažu s mišljenjem kolege kritičara čija ih je kritika djelu privukla.

S učenicima odredite neke ključne odlike kvalitetnoga kritičkog osvrta (možete se, želite li, poslužiti razrednim kriterijima koje ste utvrdili u prethodnoj aktivnosti) te zadajte učenicima neka, slijedeći te kriterije, napišu kritički tekst. Prepustite njima prikupljanje materijala i odabir sadržaja koji će kritizirati – svatko ima zadatak na mreži, koristeći se, primjerice, alatom Padlet, predložiti filmski, televizijski, književni, glazbeni, kazališni, stripovski ili drugi medijski sadržaj koji će biti meta njihova kritičkoga osvrta. Također, uz priloženi materijal učenici moraju napisati zbog čega misle da bi on bio pogodan ili vrijedan kritiziranja, radi čega bi imalo smisla pisati o odabranome kritički osvrt te na taj način nastojati privući ostatak razreda da odabere upravo njihov sadržaj za kritiziranje.

Učenici potom glasaju na mreži, odabirući jedan od ponuđenih pet prijedloga o kojima žele napisati kvalitetan kritički osvrt te se dijele u pet grupa prema odabranim predlošcima. Želeći napisati što utemeljeniju kritiku, učenici započinju zajedničko istraživanje i što slojevitiju pripremu, kako bi njihov kritički tekst bio što utemeljeniji, za što im odredite dogovoreno razdoblje. Svoje materijale tijekom istraživanja svaka grupa okuplja u zajedničkom zasebnom prostoru na mreži, koristeći se, primjerice, alatom Teams. Ondje ih međusobno komentiraju i razrađuju, nakon čega svatko piše svoju inačicu kritičkoga teksta. Nakon toga grupa zajednički izrađuje tablicu po kojoj će međuvršnjački vrednovati kvalitetu napisanih kritika, a u skladu s kriterijima koje oni smatraju najvažnijima.

Radove grupa dijeli i međusobno komentira, oblikujući pisani kritički osvrt na priložene kritike prema unaprijed definiranim kriterijima te se donosi završni sud o najboljem kritičkom tekstu koji će predstavljati njihovu grupu u ostatku razreda.

Nakon odabranih predstavnika odabrane se kritike okupljaju na mreži te se, prema razrednim utvrđenim kriterijima vrednovanja (koji se ne moraju nužno poklapati s prethodnima utvrđenima u grupi), bira najbolja i najutemeljenija kritika.

Nakon svega razred može odabrati koje će djelo pogledati (poslušati ili pročitati) u cijelosti, na temelju pročitanih osvrta. To možete učiniti javno u razredu, komentirajući iznova važnost i utemeljnost odabrane (pobjedničke) kritike.

Iste izbrušene kriterije potom možete primijeniti na neke od najčešćih i najpopularnijih načina iskazivanja (kritičkoga) stava na društvenim mrežama − najčešće emojijima, lajkovima ili tipičnim kraticama te možete prokomentirati relevantnost takvih kritičkih osvrta, utjecaj na oblikovanje većinskoga kritičkog suda, na objekt kritiziranja, kao i njihovu utemeljenost.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Organizirajte pisanje kritičkog osvrta vodeći računa o jasnoj strukturi. Možete se koristiti vodičima poput naslova, podnaslova i numeriranih stavki, kako bi učenici imali logičan redoslijed iznošenja argumenata.

Prilagodite pisanje učenikovim individualnim potrebama. Možete se koristiti rječnikom s definicijama ključnih pojmova, predložiti moguće argumente ili ponuditi primjere kako biste im olakšali razumijevanje i izražavanje stavova. Dajte učenicima konstruktivnu povratnu informaciju koja će im pomoći u razumijevanju jačih i slabijih strana pisanog rada i omogućiti im napredak. Podržite i ohrabrite učenike s teškoćama kako bi se osjećali samopouzdano u izražavanju svojih kritičkih osvrta. Dajte im podršku i potaknite ih na to da dijele svoje mišljenje s drugima.

Potaknite suradnju i partnerstvo među učenicima u grupnom radu. Poticanje timskog rada i uzajamne podrške učenicima može pomoći s teškoćama da se osjećaju uključenima i prihvaćenima u grupi.

Provjerite znaju li se učenici koristiti navedenim digitalnim alatima: Teams i Padlet. Izradite pisane ili slikovne upute za uporabu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Zainteresiranim učenicima zadajte neka na mreži istraže savjete za pisanje kritike nekih (domaćih i stranih) kritičara. Neka se usredotoče na pisanje kritike književnih djela. Ključne savjete trebaju zapisati i podijeliti s kolegama i na temelju njih napisati kritički prikaz izbornog ili obveznog lektirnog djela.

Podijelite razred na grupe i zadajte svakoj neka izabere djelo (književno, glazbeno, filmsko, stripovsko...) o kojem će članovi grupe napisati kritički osvrt. Možete se, želite li, poslužiti i radovima proizašlima iz prethodne aktivnosti. Grupe dijele sve napisane kritike na mreži koristeći se, primjerice, alatom Teams. Svaki član grupe potom odabire jedan od tekstova druge grupe, na način da svatko dobije (različit) tekst kolege iz razreda. Tekstove možete pomiješati, a mogu biti potpisani i nekim (šifriranim) mrežnim nadimkom, po uzoru na autore najčešćih kritičkih osvrta na mreži.

Potom svatko ima zadatak analizirati strukturu, jezična obilježja, sadržaj i utemeljenost dodijeljene mu kritike te navesti kolegi kritičaru konkretne savjete u vezi s tim kako bi, po njegovu sudu, strukturno, sadržajno i stilski mogao unaprijediti svoj tekst, šaljući mu ga na doradu. Potrebno je odabrati i način na koji će učenik izreći kritiku kolegine kritike − preporuka je da jedan dio razreda iskaže svoje opaske i savjete oponašajući najpopularnije i najgledanije mrežne zvijezde, primjerice na način popularnih youtubera koji običavaju komentirati različite videosadržaje, pritom afektirajući i pretjerujući, upotrebljavajući karakteristične poštapalice i doskočice (koristeći se programom za snimanje ekrana i videozapisa − Screencast-O-Matic) ili pak bilježeći komentare uz tekst koristeći se uobičajenim slikovnim oznakama i kraticama, kao što je običaj u mrežnoj komunikaciji. Drugi dio razreda može svoje savjete predstaviti i obrazložiti snimivši vlog ili oblikujući cjelovit pisani komentar. Autor kritike potom odabire želi li poslušati savjete kolege iznoseći svoje razloge odbijanja ili prihvaćanja.

Komentare i primjedbe koji se ponavljaju kod većine radova učenici dijele i popisuju upućujući na najčešće zamjerke i propuste u pisanju kritika. Nakon toga svatko, prema želji, prerađuje i unaprjeđuje izvorne inačice svojih kritičkih radova, dijeleći poboljšanu inačicu svojih osvrta u razrednoj grupi.

Nakon svega možete izdvojiti i onu najpozitivniju i najnegativniju kritiku u razredu, najčešće probleme i propuste, kao i problematizirati načine iznošenja svojega (kritičkoga) stava (uživo ili online) uspoređujući različite modele iz aktivnosti − kada slušati i vjerovati kritici, a kada ne, kada je ona dobronamjerna i konstruktivna, a kada je njezina namjena usmjerena kritičarskoj samopromociji, razvijajući na taj način vještine kvalitetnog kritičara i kritičkog mišljenja.

U prilagodbi scenarija važno je imati na umu to da učenici s teškoćama predstavljaju heterogenu skupinu i da odabir prilagodbi te razinu i intenzitet podrške valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika (snagama, potrebama, specifičnim interesima i slično), kao i na obilježjima same teškoće.

Postupke prilagodbe važno je osmisliti i provoditi u suradnji sa stručnim suradnikom škole, ovisno o vrsti teškoće koja je prisutna kod učenika (sa psihologom, s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom...).

Počnite iznošenje kritike s pozitivnim aspektima ili pohvalom, kako biste omekšali ton i olakšali prihvaćanje konstruktivnih povratnih informacija. To može pomoći učenicima da se osjećaju manje ugroženo i otvorenije prema kritici. Koristite se primjerima ili ilustracijama kako biste učenicima pomogli u boljem razumijevanju kritike. Smanjite količinu informacija koju pružate odjednom. Podijelite povratne informacije na manje dijelove ili se koristite vizualnim pomagalima kako biste učenicima olakšali razumijevanje i obradu kritike. Ako učenici imaju specifične teškoće u učenju, razmislite o drugim načinima izražavanja kritike (usmeni izvještaj, snimanje audiozapisa ili upotreba vizualnih pomagala poput dijagrama ili grafikona).

Učeniku s teškoćama dajte jasnu i aktivnu ulogu u grupnom radu, u skladu s njegovim mogućnostima. Osigurajte jasan raspored rada i strukturu aktivnosti, kako bi učenici s teškoćama mogli razumjeti očekivanja i slijediti tijek grupnog rada. Potaknite suradnju i partnerstvo među učenicima u grupnom radu. Poticanje timskog rada i uzajamne podrške učenicima s teškoćama može pomoći u tome da se osjećaju uključenima i prihvaćenima u grupi.

Provjerite znaju li se učenici koristiti digitalnim alatom Screencast-O-Matic. Izradite pisane ili slikovne upute za njegovu uporabu.

Dodatne informacije o postupcima potpore učenicima s teškoćama u učenju možete potražiti u priručniku Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama i priručniku Smjernice za rad s učenicima s teškoćama te na mrežnoj stranici Hrvatske udruge za disleksiju u rubrici Kako pomoći − savjeti učiteljima.

Ambicioznijim učenicima zadajte neka istraže nedavnu povijest kritike i kritičkoga pisanja u javnoj komunikaciji. U novinskim arhivama (dnevne novine, časopisi) neka pokušaju pronaći koliki je bio medijski prostor posvećen kritičkim osvrtima (primjerice umjetničkim − književnim, kazališnim, filmskim, glazbene proizvodnje), u odnosu na današnjicu. Mogu usporediti samu struktru i oblikovanje tekstova, kao i ponuditi vlastiti stav u vezi s tim misle li da se status kritičara i kritike u zajednici promijenio i zbog čega.