Pogledajte s učenicima nekoliko fotografija duge. Fotografije možete pronaći na nekoj od stranica navedenih na poveznici.
Pogledajte videozapis Oko duge (engl. Eye of the Rainbow), u trajanju od 1:05 min. U videozapisu promatramo dugu koja se reflektira u vodi.
Kad se najčešće javlja duga? Kakva je oblika? Možete li nabrojati boje i njihov redoslijed? Može li se protrčati ispod duge? Zašto videozapis nosi baš takav naziv?
Ponovite s učenicima kako se lomi svjetlost tijekom prelaska iz gušćeg u rjeđe sredstvo i obrnuto.
Podijelite učenike u skupine. Učenicima pripremite staklene prizme. Učenici neka mijenjaju upadni kut svjetla na prizmi, dobit će i dugu. Uputite ih na to da dobivene boje skiciraju drvenim bojicama u bilježnice. Usporedite skice pojedinih skupina. Raspravite s učenicima o rezultatima:
Vidite li u dobivenim rezultatima pokusa dugine boje? Kako nastaje duga? Predložite učenicima da za izvor svjetlosti zatim upotrijebe laser.
Što će se dogoditi kada za izvor svjetlosti upotrijebite laser? Kako zovemo svjetlost koju emitira laser?
Učenicima objasnite da kod pokusa s prizmom i svjetiljkom imamo različite frekvencije EMG valova, dok u dijelu s laserom imamo samo jednu frekvenciju. Uputite učenike na to da se svjetlost koja se sastoji od više boja naziva polikromatska (višebojna) svjetlost, dok svjetlost jedne boje nazivamo monokromatskom.
Što ima ulogu optičke prizme u prirodi pri nastanku duge?
Napomena: Pokus se izvodi za vrijeme sunčana dana. Kao izvor svjetlosti možete upotrijebiti džepnu svjetiljku ili grafoskop, u kojem slučaju zamračite. Ako nemate na raspolaganju prizme, poslužite se CD-om.
Učenike podijelite u skupine od 2 do 4 učenika. Potreban je pribor posuda s vodom, zrcalo i izvor svjetlosti (ručna svjetiljka). Možete iskoristiti bijeli list bilježnice kao zaslon. Zrcalo smjestite u posudu s vodom tako da s vodom tvori kut veći od 90°. Svjetlost usmjerite na zrcalo i tražite upadni kut svjetlosti za koji će se na zaslonu pojaviti duga. Zamolite učenike da skiciraju rezultat pokusa u bilježnicu. Rezultate usporedite i fotografirajte.
Zamolite učenike da donesu fotografije duge od kuće ako ih imaju. Ovu aktivnost možete najaviti i na početku školske godine. Fotografije možete izložiti na školskom panou.
Ako u razredu imate učenike s oštećenjem vida (sljepoća), usmeno im objasnite na koji način nastaje duga i navedite spektar boja koje vidimo na dugi. Učenicima s oštećenjem vida (slabovidnost) možete nacrtati dugu uz pomoć paste za obilježavanje, koja nakon stvrdnjavanja ostavlja trag koji je lako opipljiv (važno je obratiti pažnju na to da takav taktilni materijal bude pripremljen barem nekoliko sati ranije kako bi se pasta uspjela stvrdnuti). Možete upotrijebiti paste u različitim bojama.
Uključite navedene učenike u raspravu s vršnjacima u razredu i potaknite ih na izražavanje vlastitih doživljaja o naučenom.
Učenicima najavite da prije sata kod kuće pogledaju videozapis Što je boja? (engl. What is color?), u trajanju od 3:09 min. U videozapisu je prikazana valna priroda svjetlosti i kako pojedina boja posjeduje određenu frekvenciju.
S učenicima raspravite:
Zašto se predmeti razlikuju po boji? Zašto za svjetlost kažemo da je val?
Tijekom odgovaranja na pitanja učenicima pokažite isječak iz zadanoga videozapisa.
Koju će boju reflektirati žuta olovka? Koja boja u videozapisu titra najvećom frekvencijom, a koja najmanjom? Majicu koje ćete boje odabrati za vrijeme vrućeg ljetnog dana?
Pogledajte s učenicima videozapis Kako vidimo boje? (engl. How we see color?). U videozapisu je prikazan nastanak boje kao osjetilnog doživljaja koji pobuđuje elektromagnetski val određene frekvencije na mrežnici oka.
Upitajte učenike: Kad se vraćate kući noću, koje boje vidite jasnije, a koje slabije? Zašto je važno da, ako se krećete biciklom po mraku, nosite odjeću svijetlih boja i reflektirajući prsluk? Koje boje sadržava Sunčeva svjetlost?
Učenici odgovore mogu poslati elektroničkom poštom.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako učenike s teškoćama uključiti u aktivnost gledanja videozapisa, uporabe digitalnih alata i raspravu. Tijekom gledanja videozapisa navedenih u ovoj aktivnosti koristite se podnapisima na hrvatskom jeziku. U postavkama videozapisa potrebno je odabrati „automatski prijevod“, a zatim odabrati hrvatski jezik.
Ako u razredu imate učenike s oštećenjem vida (sljepoća), usmeno im objasnite nastanak boje u vidu osjetilnog doživljaja koji pobuđuje elektromagnetski val određene frekvencije na mrežnici oka. Pri tome rabite jednostavne i učenicima razumljive rečenice, a po mogućnosti uključite i taktilne predloške. Uključite učenike u raspravu o bojama zajedno s vršnjacima i pitajte ih kako oni vide boje, kako biraju boje u svakodnevnom životu i čime se služe u prepoznavanju boja.
Pri objašnjavanju pojmova boja i vrsta svjetlosti učenicima s intelektualnim teškoćama, specifičnim teškoćama učenja, poremećajima iz spektra autizma ili Downovim sindromom rabite što više vizualnih predložaka uz kratke i jasne rečenice koje opisuju zadani pojam.
Ponovite s učenicima koje su primarne, a koje sekundarne boje. Zašto primarne boje nazivamo još i glavnim bojama? Koje boje dobivamo miješanjem primarnih boja? Kako nastaju tercijarne boje?
Kako nastaje boja? Kako vidimo boje? Ima li svaka boja svoju frekvenciju? Imaju li boje koje dobijemo miješanjem također frekvenciju?
Pripremite tri baterijske svjetiljke koje ćete prekriti celofanom u boji. Usmjerite svjetlosne snopove tako da se po dva svjetlosna snopa međusobno prekrivaju. Na kraju združite sva tri svjetlosna snopa.
Koje smo boje dobili miješanjem glavnih boja? Koja boja nastaje kad se svjetlosni snopovi svih triju boja združe? Zašto se u umjetnosti boje dijele na osnovne i složene?
Objasnite učenicima da dojam bijele boje tijekom združivanja svih triju boja nastaje zato što te tri primarne boje sadržavaju sve boje iz spektra. Prikažite učenicima simulaciju.
Što se događa s drugim bojama kad povećamo ili smanjimo intenzitet jedne boje? Koje je boje Sunčeva svjetlost?
Pojasnite učenicima da bijelu svjetlost možemo definirati kao kontinuirani spektar svih vidljivih frekvencija odnosno boja.
Prikažite učenicima simulaciju. Pitajte učenike: Što se dogodilo kad smo kolo s bojama zavrtili malom brzinom? Kad se dogodila pojava bijele boje kod kola s bojama?
Uputite učenike na izradu praktičnog rada. Izrežite krug od kartona i podijelite na isječke koje obojite bojama spektra. Na sredini kartona načinite otvor kroz koji provucite olovku i zavrtite ga kao zvrk. Poželjno je da olovka bude deblja, a vrh olovke manji. Kod brze vrtnje sve se boje stapaju u bijelu.
Uputite učenike da kod kuće samostalno ponove gradivo uz poveznicu te da provedu samovrednovanje uz pripadajući kviz.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako učenike s teškoćama uključiti u aktivnost gledanja videozapisa, uporabe web-simulacija i raspravu.
U okviru ove nastavne teme sve učenike možete informirati i upoznati s pomagalima kojima se u prepoznavanju boja koriste osobe s oštećenjem vida, npr. označivači boja i prepoznavači boja. S učenicima možete istražiti na koji način uređaj prepoznavač boja može prepoznati boju određenog predmeta.
Pri rješavanju kviza u ovoj aktivnosti nekim učenicima s teškoćama (npr. sa specifičnim teškoćama učenja, slabovidnim učenicima) možete olakšati čitanje pitanja koristeći se opcijom Zoom u pregledniku. Isto tako, nekim učenicima s teškoćama možda će biti potrebno neka pitanja preformulirati ili pročitati umjesto njih kako bi ih lakše razumjeli. Kod učenika s jezičnim teškoćama ili s oštećenjem sluha bit će potrebno neke složene rečenice preformulirati ili pojednostavniti.
Upitajte učenike: Zašto je nebo plavo? Zašto Zemlju još nazivamo plavim planetom?
Za pokus pripremite visoku čašu s vodom, mlijeko, izvor svjetlosti (džepna svjetiljka).
Voda s mlijekom simulira Zemljinu atmosferu, dok svjetiljka ima ulogu Sunčeve svjetlosti. Usmjerite svjetlost na vodu tako da upadni kut bude što bliže 90° i na taj ćete način dobiti plavu boju atmosfere. Učenike uputite da pokušaju namjestiti svjetlost tako da s dna čaše upada na površinu. Pojavit će se crvenkasti tonovi koji su karakteristični kod izlaska i zalaska Sunca. Uputite učenike na blog Znanstvena panorama.
Razgovarajte s učenicima: Jeste li kada gledali zalazak Sunca na moru? Prikažite nekoliko fotografija zalaska Sunca koje možete pronaći na jednoj od poveznica opisanih ovdje. Uputite učenike na pokus koji mogu izvesti i kod kuće prateći upute na Školskom portalu.
U Didaktičko-metodičkim uputama u prirodoslovnim predmetima i matematici za učenike s teškoćama možete pronaći kako učenike s teškoćama uključiti u aktivnost praktičnog rada i rasprave.
Ako je izrada navedenog pokusa zadatak i za učenike s teškoćama (npr. učenike sa specifičnim teškoćama učenja, intelektualnim teškoćama) zadatak im je potrebno dati u pisanom obliku, s brojčano označenim koracima izrade pokusa, uz popratnu sliku koja prikazuje na koji način učenici trebaju odraditi zadatak te uz primjerenu uputu u obliku kratke i jasne, učenicima razumljive rečenice. Važno je učenike podsjetiti na to da pokus mogu odraditi uz pomoć druge osobe u kući i/ili uz pomoć vršnjaka.
Sažetak teksta s bloga Znanstvena panorama s najvažnijim podatcima unaprijed pripremite za učenike sa specifičnim teškoćama učenja, poremećajem pažnje i hiperaktivnosti i intelektualnim teškoćama. Učenici mogu sudjelovati u pretraživanju informacija na blogu i čitanju teksta zajedno s ostalim vršnjacima, ali mogu imati poteškoća u odvajanju važnih od nevažnih informacija u tekstu.
Jedan ili više učenika neka prouče poveznicu Osnove o boji te pripreme prezentaciju ili plakat o tome kako vidimo i doživljavamo boje. U njoj neka opišu što mislimo pod „podražaj boje“, „osjet boje“ i „doživljaj“ boje, neka prikažu dijelove oka i navedu receptore vida te navedu na koje se načine miješaju boje.
Osim toga neka ukratko objasne pojmove ton boje (hue), zasićenje (saturation) i svjetlina (lightness), kojima se mnogi od njih koriste pri obradi digitalnih fotografija. Prezentaciju ili plakat neka izrade u programu PowerPoint.
Pošto se radi o korelaciji s Biologijom i Informatikom, prezentacija ili plakat mogu se prikazati svim učenicima osmih razreda tijekom integriranog sata ili tjedna.
Dodatna pojašnjenja pojmova možete potražiti na relevantnim mrežnim stranicama – Google znalac, Struna (Hrvatsko strukovno nazivlje), Hrvatska enciklopedija i sl.
Napomena: Valjanost svih mrežnih poveznica zadnji put utvrđena 17.05.2018.
Želite nam reći svoje mišljenje o ovom sadržaju ili ste uočili grešku? Javite nam to popunjavanjem ovog obrasca. Vaše povratne informacije su nam važne.